Ministar javne uprave, Marash Dukaj, sastao se danas sa britanskom ministarkom za Fond za integrisanu bezbjednost, Abenom Opong-Asare, i ambasadorkom Ujedinjenog Kraljevstva u Crnoj Gori, Don Meken, koje su boravile u zvaničnoj posjeti zajedno sa saradnicima.
Fokus sastanka bio je na jačanju saradnje između Crne Gore i Ujedinjenog Kraljevstva u oblasti sajber bezbjednosti, s posebnim akcentom na dalju izgradnju nacionalnih kapaciteta za zaštitu digitalne infrastrukture.
Ministar Dukaj je podsjetio na sajber napade iz 2022. godine i istakao ključnu ulogu koju su međunarodni partneri, a naročito Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, imali u pružanju podrške Crnoj Gori u tom izazovnom periodu.
– Jako nam je važno što UK nastavlja da u kontinuitetu podržava Crnu Goru i nakon samog sajber napada. Uz vašu podršku, a kroz projekat koji je sprovodio DCAF, uspjeli smo da usvojimo novi Zakon o informacionoj bezbjednosti, usklađen sa NIS2 direktivom, po čemu smo lideri u regionu - istakao je Dukaj.
On je naveo da je Crna Gora preduzela brojne korake kako bi podigla nivo sajber otpornosti.
– Ovaj napad nas je podstakao da preduzmemo hitne sistemske mjere. Uspostavili smo Vladin CIRT tim, ali i G-SOC – operativni centar za 24/7 nadzor, prevenciju i reagovanje na incidente, uz podršku EU. Petostruko smo povećali ulaganja u sajber bezbjednost, a Centar smo opremili najsavremenijim softverom - kazao je ministar.
Dukaj je dodao da Crnu Goru tek očekuju ključni koraci u ovoj oblasti.
– Vjerujem da postoji prostor da unaprijedimo saradnju u ovoj oblasti, jer nam predstoji važan dio puta – uspostavljanje Agencije za sajber bezbjednost - zaključio je Dukaj.
Britanska ministarka Opong-Asare istakla je da je digitalna otpornost ključna za evropski put Crne Gore i naglasila nastavak britanske podrške kroz Fond za integrisanu bezbjednost.
– Kroz Integrisani fond za sigurnost, UK će nastaviti da ulaže u stručnost i kritičnu infrastrukturu koji pomažu u neutralizaciji sajber prijetnji prije nego što stignu do svih naših građana - kazala je Opong-Asare.
Dodala je da je zajednička saradnja i razmjena znanja ključna za izgradnju otpornijih društava.
– Dijeljenjem znanja, jačamo međusobnu odbranu. Uvjerena sam da će ova saradnja pružiti veći nivo sajber bezbjednosti zajednicama u objema našim zemljama - poručila je britanska ministarka.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Društvo

Dukaj i Opong-Asare: Ujedinjeno Kraljevstvo kontinuirano podržava unapređenje sajber kapaciteta Crne Gore

U Crnoj Gori je u prošloj godini rođeno najmanje djece otkad se prate podaci vitalne statistike, odnosno svega 6.964 živorođene bebe, dok podaci pokazuju da se iz države u periodu od 2011. do 2023. iselilo 94.000 stanovnika, što je prosječno 22 osobe dnevno.
To je na konsultativnom saslušanju "Demografski trendovi i prirodni priraštaj u Crnoj Gori" skupštinskog Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić. On je kazao da je Crna Gora, shodno popisnim podacima, 2023. imala samo 0,6 odsto (oko 3.600 osoba) više stanovništva nego 2011.
- To je u odnosu na popis iz 2003. godine samo 3.488 više lica, odnosno prirodni priraštaj u ovih 20 godina je bio samo 174 lica godišnje. Sjever Crne Gore suočava se sa dramatičnom depopulacijom. U posljednjih 12 godina broj stanovnika na sjeveru opao je za 14,2 odsto, što znači da je 25.247 ljudi napustilo ovaj region. Danas sjever čini samo 24,5 procenata stanovništva, dok u glavnom gradu živi trećina naše populacije. Ovaj trend dovodi do ozbiljnih izazova u ravnomjerom razvoju i planiranj - saopštio je Gutić.
S druge strane, kako je rekao, primorski gradovi postaju prenatrpani. Gutić je naveo da je vrijednost stopa rađanja u padu od sredine prošlog vijeka. Broj živorođene djece, prema njegovim navodima, od 1991. pao je ispod 10.000, dok je 1994. stopa ukupnog fertiliteta pala na 2,1, što, kako je dodao, znači da kao država ne obezbjeđujemo ni prostu reprodukciju stanovništva.
- Zbog toga je došlo do postepenog smanjivanja prirodnog priraštaja pa smo prvi put negativnu vrijednost zabilježili 2020. a to se nastavilo i 2021. i 2022. U periodu između dva popisa vrijednost rođene djece ustalila se između 7.000 i 7.500, dok je stopa ukupnog fertiliteta 1,8 - &nbsp;objasnio je ministar.
Obrazlažući mjere za podsticanje rađanja i sprečavanje migracija, Gutić je, između ostalog, pomenuo i planirano donošenje novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti u drugom kvartalu ove godine, preispitivanje uslova za ostvarivanje prava na materijalna davanja i eventualno prepoznavanje novih korisničkih grupa.
- Svjesni smo da trenutni iznosi socijalnih davanja nisu dovoljni. U skladu sa finansijskim mogućnostima države, razmotriće se njihovo povećanje u okviru donošenja novog zakona - kazao je.
Generalni direktor Direkorata za zdravstvenu zaštitu u Ministarstvu zdravlja Ognjen Delić kazao je da se u Crnoj Gori godišnje rodi oko 7.000 beba u osam porodilišta na primarnom i sekundarnom nivou zdravstvene zaštite, u kojima se obavi između 185 i 785 porođaja, i u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), gdje su lani imali 2.717 porođaja. Ukazao je da posljednjih 20 godina opadaju glavni indikatori smrtnosti majki i novorođenčadi, da je rađanje živorođene djece skoro 100 posto, dok je smrtnost majki na nižem nivou od prosjeka u Evropskoj uniji (EU). 

- Smrtnost novorođenčadi smanjena je sa šest na 1.000 živorođene djece 2010. na dvoje na 1.000 u 2020. godini - &nbsp;objasnio je Delić.
Milena Vukotić iz Monstata kazala je da je prirodni priraštaj u 2024. bio pozitivan i da je iznosio 648. Ona je dodala da, iako pozitivan, prirodni priraštaj je u stalnom padu.
- U 2024. je u 16 od 25 opština zabilježen negativan prirodni priraštaj, najveći u Pljevljima -219 i Cetinju -278, a najmanji u Gusinju -4. U 2014. negativni prirodni priraštaj imalo je 10 od 22 opštine, a Cetinje i Pljevlja su i tada imali najveći negativni prirodni priraštaj - kazala je Vukotić.
Ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević smatra da naredni period treba da karakterišu izmjene socijalne politike sa ciljem efikasnije i pravednije raspodjele pomoći.
- Da bi se zaustavio negativan prirodni priraštaj na sjeveru i negativan migracioni saldo, poželjno je kombinovati mjere obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite sa paketom mjera poreske politike, unapređenje poslovnog ambijenta, podsticaja za otvaranje novih radnih mjesta, dodatnih subvencija i olakšica za porodice za djecom na sjeveru - ocjenjuje Suljević.
Ministar sporta i mladih Dragoslav Šćekić kazao je da je nacionalnu demografsku strategiju trebalo donijeti i prije 40-50 godina, ali da se u tom pravcu nije razmišljalo.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša, koji je inicirao jučerašnje sasliušanje, kazao je da Crnoj Gori nedostaje oko 30.000 mladih u odnosu na prethodni popis.
- Ako vi sjeverni region svodite na primarni i negdje sekundarni nivo zdravstvene zaštite, vama će prirodno stanovništvo da se odliva tamo gdje ima veći nivo zdravstvene zaštite. Ako na sjeveru nemate mnoge socijalne usluge, prirodno je da će stanovništvo da se odliva. Kad uđemo u EU tek nam dolazi izazov sa migracijama, tek će tada da se otvori tržište, posebno za mlade ljude. Pripremamo li se mi za 2028, 2029. godinu - pitao je on.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Elvir Zvrko kazao je da sama činjenica da imamo manje od 7.000 novorođenih u jednoj godini, a da smo prije 15–20 godina imali desetak hiljada, jasno ukazuje u kakvom smo stanju. Poslanik Ujedinjene Crne Gore (UCG) Vladimir Dobričanin smatra da poboljšanje ekonomske situacije neće dovesti do poboljšanja demografske slike.
- Svi pričaju – ako napravimo puteve, damo 5.000 eura platu, svi će da prave djecu. Neće – primjer za to je Evropa. Jedna prosječna njemačka porodica napravi jedno i po dijete, a jedna prosječna migrantska porodica napravi šestoro do osmoro djece. Oni para nemaju. Kad nemate para, ovo je najbolja zanimacija – pravite djecu - kazao je Dobričanin.

Alarmantni podaci: Crnu Goru dnevno napuste 22 stanovnika

Vrhovno državno tužilaštvo ocijenilo je da ako se slučajno odazivate na D. M., sinovac ste predśednika Skupštine i njegov pratilac pa usto vozite državno vozilo, a u mrklo doba noći pucate u dvojicu svojih jarana, to mu baš ne dođe krivično djelo pokušaj ubistva. Tužilaštvo je, naime, time zauzelo stanovište da kad D. M. puca nema elemenata djela pokušaj ubistva jer je na čvrstim egzistencijalnim pozicijama da nema polovičnih rješenja.
Da je D. M. ubio svoje pajtaše, vrijeđelo bi razmisliti o tome kako kvalifikovati djelo. Možda bi u tom slučaju Tužilaštvo zauzelo ontološki stav da su svi ljudi smrtni i da je nezahvalno a i izvan njihovih moći da se određuju o tome je li ubistvo presudni trenutak u nestanku bića ili su ubijeni možda i prije fizičkog kraja duhovno već bili mrtvi.
U slučaju da je D. M. pucao pa promašio opet je jasno da nema elemenata krivičnog djela jer što oštećene ne ubije - to će ih zasigurno ojačati. A kad pucaš i pogodiš - ali ne ubiješ, otkud nekom ideja da je to pokušaj ubistva!?
Za one koji misle da je odluka državnog tužilaštva dno koje samo ilustruje dubinu našeg pada i potvrđuje da je baš svaka grana vlasti pod kontrolom paklenog gemišta fašista iz DF-a, staljinista iz Demokrata, dok PES izigrava animir damu, a sve pod patronatom Velikog brata iz Beograda, čestitamo na tačnom odgovoru.
No Tužilaštvo se tu ponaša kao novopečeni iskušenik Milan Paunović, koji po vlastitom priznanju i nije neki vjernik, ali se skrušeno drži dogme da je svaka vlast od Boga i da joj stoga treba bezrezervno služiti.
Ali ključno je pitanje je li ikoga iznenadila odluka državnog tužilaštva ili smo još naivni pa vjerujemo da je istina ovđe relevantnija od verzije priče koju nam servira advokat Miroje Jovanović. A on je doletio iz Beograda sa svojom verzijom događaja i uprkos činjenicama tu verziju očigledno izdiktirao državnom tužilaštvu. Onako kako se scenarij za rijaliti šou zvani Anketni odbor danas takođe piše u Beogradu.
Zato, dragi građani, ne zaluđujte se prevaziđenom idejom da su pred zakonom u Crnoj Gori svi jednaki, a ako lice D. M. sljedeći put naleti na vas pa još i zapuca - ne pravite problem, za crnogorsko tužilaštvo neće to biti pokušaj ubistva. Uostalom, prije ili kasnije od nečega ćete morati umrijeti.

Pokušaj dvostrukoga ubistva krivično djelo? Čuj to!?

Možda će se neko śetiti ogavnoga napada visokopozicioniranog člana Bošnjačke stranke J. Ć. na muslimane i muslimanke koji nijesu simpatizeri te političke partije. Takve je ovaj beogradski student nazvao čipčijama jer ne pristaju na Ervinov begovat.
Vjerujte mi, te stilsko-političke mizerije su klasična književnost pri posljednjem medijskom ukazanju pomenute osobe - čovjek se doslovno hvali time što njegova stranka nije raspravljala o tome da li je jedan četnički vojvoda, negator genocida u Srebrenici i vođa fan kluba najvećega muslimanskog krvoloka iz Drugoga svjetskog rata Pavla Đurišića, Andrija Mandić, trebao biti smijenjen s čela Parlamenta. No, znajući da se trgovački duh Ervina Ibrahimovića usadio u kompletno vođstvo Bošnjačke partije, ovo bismo proklizavanje J. Ć. mogli i razumjeti da na kraju svoga sramotnog uratka nije referisao na maskotu gestapovske politike Demokrata - izvjesnog g. Paunovića.
G. Paunović, medijski anonimus i višedecenijski službenik policije, lani nagrađen od ministra Šaranovića, preko noći je postao poznat voljom srpske BIA-e, glumeći u kinematografskome ostvarenju "Goli pištolj" po scenariju Ernsta Rema crnogorske politike - Borisa Bogdanovića. Svakome ko je slušao toga Paunovića bilo je jasno da je čovjek čitao ono što mu je napisano i da se radi o klasičnoj konstrukciji pripremljenoj da se kompletan proces obnove crnogorske nezavisnosti inkriminiše.
I baš na toga i takvoga Paunovića, koji napada mrtve, insinuira, manipuliše i nadasve konstruiše kao onaj fiktvni inspektor Fedjkuin, g. J. Ć. se poziva i ponavlja njegovo pitanje.
Dva su scenarija - ili je g. J. Ć. direktno nakačen na isti izvor kao g. Paunović, ili su beogradski tragovi neizbrisivi.

Četnički čipčija

Povoljne vremenske prilike pogoduju da se i saobraćaj danas u Crnoj Gori odvija nesmetano. Savjetujemo opreznu vožnju prilagođenu uslovima na putu, naročito na dionicama gdje je zbog radova izmijenjen režim vožnje, saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.
Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane saobraćaj će se zbog radova obustavljati do 15. juna od 09.00 do 12.00 i od 14.00 do 17.00 sati
Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje – Jasenovo Polje obustava saobraćaja za sve vrste vozila je u terminima od 10.00 do 12.00 i od 13.00 do 15.00 sati svakog dana osim nedjeljom.
Odobrava se promjena režima saobrćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja zboz radova na geotehničkim istraživanjima rekonstrukcije magistralnog puta M-3 Plužine – Nikšić dionica Zaborje -Seljani.
Na magistralnom putu M-1 dionica Krtolska raskrsnica-Budva u tunelu i galeriji Mogren dolaziće do totalne obustave saobraćaja u terminu od 23.00 do 05.00 časova zbog radova od 26. maja do 05. juna.
Do 30. juna zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar -Kamenički most Krute odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila od 08.00 do 11.00 sati i od 13.00 do 16.00 sati.
Od 26. maja do 26. juna odobrava se potpuna obustava saobraćaja u terminima od 08.00-11.00 i od 13.00 do 16.00 sati zbog izvođenja radova na adaptaciji regionalnog puta R-19 Mateševo-Andrijevica, prevoj Trešnjevik
Do 5. juna doći će do totalne obustave saobraćaja od 23.00 do 05.00 sati, zbog izvođenja radova na realizaciji projekta rasvjete-osvjetljenja tunela i galerije tunela i galerije Mogren na magistralnom putu M-1 ,dionica Krtolska raskrsnica-Budva.
Do 06. juna od 07.00 do 19.00 sati promjenjen je režim saobraćaja na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova, a odobrava se povremena potpuna obustava saobraćaja ne duža od 15 minuta zbog radova na putnom pravcu Berane-Kolašin, dionica Lubnice-Jezerine.
Na magistralnom putu M-6 dionica Pljevlja – Đurđevića Tara odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni do završetka radova.
Do 15. juna biće promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na magistralnom putu M-2 dionica Lepenac-Ribarevine. Moguća je povremena obustava saobraćaja ne duža od 30 minuta na mjestu izvođenja radova.
Na dionici puta između tunela Raš i Komandnog centra tunela Sozina, tokom radova na ugradnji zaštitne čelične mreže, dolaziće do izmjene režima saobraćaja na naizmjenično propuštanje vozila do 04. juna.
Zbog rekonstrukcije mosta Autobaza promijenjen je režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na magistralnom putu Nikšić-Vilusi, dionica Nikšić-Kuside.
Do 15. juna odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestima izvođenja radova kao i povremene totalne obustave saobraćaja ne duže od 15 minuta, zbog izvođenja radova na poboljšanju bezbjednosti saobraćaja u zonama pješačkih prelaza, obnova i popravka svjetlosne saobraćajne signalizacije ma sledećim putnim pravcima:
Zona škole: R-15 OŠ Đerđ Kastriot Skenderbeg, Ostros, Opština Bar; R-12 OŠ Lubnice, Lubnice, Opština Berane; R-24 OŠ Polica, Polica, Opština Berane; M-2 OŠ Milovan Janjević, Pavino Polje, Opština Bijelo Polje; R-23 OŠ Vlajko Brajović, Lazine, Opština Danilovgrad; R-9 OŠ Petar Dedović, Murino, Opština PIav; R-3 OŠ Radoje Tošić, Srdanov grob, Opština Pljevlja; M-6 JU Obrazovni centar, Šavnik, Opština Šavnik; R-19 OŠ Radoslav Jagoš, Bare Kraljske, Opština Kolašin.
Regulacije: raskrsnica M-11 i R-22, Ulcinj, lokacija 14; raskrsnica puta M-7 i M-9, Vilusi, lokacija 15; raskrsnica puta R-2 i R-24, Berane, lokacija 16; raskrsnica R-2 i R-9 , Murino, lokacija 17, raskrsnica R-2 i R-19, Andrijevica, lokacija 18, raskrsnica M-5 i R-20, Rožaje, lokacija 20.
Zbog izvođenja radova na redovnom odrzavanju sistema odvodnjavanja u tunelu Vjeternik od 26. aprila zatvorena je po jedna saobraćajna traka. Radovi počinju u desnoj tunelskoj cijevi smjer Podgorica-Matesevo a zatim će se nastaviti u lijevoj tunelskoj cijevi smjer Matesevo -Podgorica.
Zabranjuje se saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona u periodu od 15. juna do 15. septembra svakim danom na sljedećim magistralnim i regionalnim putevima
M-1 GP Debeli brijeg-Herceg-Novi-Kotor-Tivat (Krtolska raskrsnica)-Budva-Bar-Ulcinj -GP Sukobin
M-2 Podgorica -Sotonići-Petrovac
M-2 Podgorica-Mioska-Kolašin
M-10 Podgorica-Cetinje-Budva
u vremenu od 17.00 do 22.00 sata
U periodu od 09. maja do 15. septembra zabranjen je saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7.5 tona na sljedećim djelovima regionalnih puteva
R-1 Kotor -Trojica(raskrsnica sa M-1)opština Kotor do mjesta Krstac(raskrsnica sa R25) opština Cetinje
R-29 Bar 2(tunel Ćafe,raskrsnica sa M-1)opština Bar do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1)opština Ulcinj svakim danom u vremenu od 07.00 do 22.00 sata.
Zabranjuje se saobraćaj autobusa kategorije M-2 i M3 (laki i teški autobusi i tzv.kombi vozila)i specijalnih putničkih vozila za stanovanje -tzv kampera ,u periodu od 09. maja do 15. septembra svakim danom u vremenu od 00.00 do 24.00 sata na dionicama regionalnih puteva
R-1 od mjesta Krstac (raskrsnica sa R-25 ) opština Cetinje do mjesta Trojica-Kotor(raskrsnica sa M-1)opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora.
R-29 dionica Bar 2 (tunel Ćafe,raskrsnica sa M-1) opština Bar ,do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera ,osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika.
R-25.1 dionica Međuvršje-Lovćen od parkinga do Mauzoleja u oba smjera.
Zabrana iz tačke 1 podtačke 1,2,3,4 i 6 iz ove Naredbe se ne odnosi na vozila sa pravom prvenstva prolaza ,vozila za održavanje puteva i ptt instalacija,vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu,vozila koja vrše transport vode kao ni vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-1 od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci, dok se zabrana iz tačke 1podtačka 5 ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza i vozila za pružanje pomoći na putu.
Intenzitet saobraćaja je umjeren.
U protekla 24 sata na putevima u zemlji dogodilo su se 24 saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba zadobila teže, a 12 lakše povrede.
Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.
Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.

Izmijenjen režim saobraćaja, radovi na više dionica

Francuski jezik ima posebno mjesto u obrazovnom sistemu Crne Gore, kao jedan od ključnih jezika međunarodne diplomatije, nauke, kulture i ekonomije. To je istakla ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović tokom sastanka sa francuskom ambasadorkom u Crnoj Gori, An Mari Maske.
U fokusu razgovora bio je Administrativni sporazum koji su 14. marta zaključili Ministarstvo Evrope i vanjskih poslova Francuske i crnogorsko Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija. Ovaj dokument predviđa promociju i institucionalnu podršku nastavi francuskog jezika u Crnoj Gori.
- Sporazum ima za cilj unapređenje kvaliteta i dostupnosti nastave francuskog jezika u osnovnim i srednjim školama, kao i na univerzitetskom nivou, kroz jačanje kapaciteta nastavnog kadra, razvijanje modernih nastavnih programa i obezbjeđivanje nastavnih materijala u saradnji sa francuskim partnerima - poručeno je iz Ministarstva.
Tokom susreta razgovarano je i o namjeri Crne Gore da stekne status pridruženog člana Međunarodne organizacije frankofonije. Time bi se, kako je ocijenjeno, dodatno potvrdila posvećenost države frankofonim vrijednostima i multilateralnoj saradnji.
Sagovornice su razmijenile mišljenja o narednim koracima u jačanju uloge francuskog jezika i frankofone kulture kroz obrazovne politike i projekte.
Jakšić Stojanović je naglasila značaj francuskog jezika za obrazovni i profesionalni razvoj mladih. 
- Znanje francuskog jezika, kao jednog od ključnih jezika međunarodne diplomatije, nauke, kulture i ekonomije, predstavlja važan segment obrazovanja mladih u Crnoj Gori - kazala je ona. 
Dodala je da učenje francuskog doprinosi otvaranju ka evropskim i svjetskim univerzitetima i tržištima rada, te jača kulturnu i akademsku saradnju sa frankofonim zemljama.
- Francuski jezik nije samo sredstvo komunikacije, već i most ka širokoj međunarodnoj zajednici sa kojom Crna Gora želi da produbi saradnju. U tom smislu, ovaj sporazum predstavlja značajan korak u pravcu izgradnje obrazovnog sistema koji je usmjeren ka međunarodnoj saradnji, jezičkoj raznolikosti i razvoju interkulturalnih kompetencija kod naših učenika i studenata - kazala je ministarka.
Ambasadorka Maske izrazila je zadovoljstvo sve intenzivnijom saradnjom dvije zemlje u oblasti obrazovanja i frankofonije, naglašavajući spremnost Francuske da nastavi da podržava razvoj nastave francuskog jezika i zajedničke projekte u Crnoj Gori.

Jakšić-Stojanović: Znanje francuskog jezika važan segment obrazovanja mladih

U Budilniku na Televiziji E govorimo o Međunarodnom danu djece žrtava nasilja - kako prepoznati da je dijete žrtva nasilja, koliku zaštitu dobijaju u crnogorskom društvu. 
Bavimo se i bezbjednošću u saobraćaju, a osvrtom na bicikliste i staze kroz Podgoricu – da li su bezbjedne i funkcionalne? 
Postavljamo i pitanje koje sve češće zanima građane: da li je asfaltiranje zelenih površina rješenje za nedostatak parking mjesta u Glavnom gradu? 
Za kraj, za sve koji vole da dan počnu zdravo i aktivno, treneri iz Bemax teretane pripremili su korisne savjete i vježbe. 
<h2>"Srećan dan" od 9 do 11 sati 
</h2>
U Srećnom danu, od devet do 11 sati, saznajte sve o antistres dijeti, a kako se određenim namirnicima boriti protiv depresije i anksioznosti otkriva Dajana Švraka Milutinović, magistrica farmacije, master ishrane i suplementacije. 
O novom dijelu "Usvojili me škotski komunisti", knjizi poezije o usamljenosti i nedostatku komunikaciije, govori književnica Tanja Bakić. 
Gledaoci TV E saznaće više i o Podgoričkom pikniku 2025.

Jutro na Televiziji E

Suze Almedine Šote, ali ne radosnice. Umjesto slavlja i sreće zbog istorijskog uspjeha jer je postala prva djevojka iz romske zajednice u Beranama koja je završila srednju školu – njeni dani obojani su brigama i strahovima od budućnosti. Bez sigurnosti i toplog doma, bez posla i osnovnih uslova za život, a često i bez hljeba na stolu Almedina i njena porodica i dalje vode bitku koju njeno obrazovanje nije uspjelo da završi.&nbsp;
- Nemamo ni pomoć, ni socijalu, nemamo ništa da radimo. Ponekad ja idem i radim, kad pozovu, pa ja sve što zaradim za kuću kupim. Otac mi je bolestan, pritisak, šećer, masnoća, ne može da sjedi – kazala je Almedina.&nbsp;
Kako kaže, ponekad se dešava da nemaju novac ni za ljekove.&nbsp;
- Idemo i skupljamo, šta nađemo – prodajemo.&nbsp;
Nedaće porodice Šota traju godinama. Almedina je rođena u Beranama prije 19 godina u porodici izbjeglih sa Kosova tokom ratnih 90-ih.&nbsp;
Iako je ovdje odrasla, za ovu zemlju ona kao da ne postoji. Nema državljanstvo, ličnu kartu, ni pasoš. Ima samo Izvod iz matične knjige rođenih i nebrojene pokušaje da dobije pravo na identitet.&nbsp;
Kažu, pokušavali su – ali su procedure komplikovane, nerazumljive – a sve košta.&nbsp;
Ono što ne znaju, nemaju od koga da nauče, a ono što znaju – nemaju čime da plate. I tako i žive, prisutni ali nevidljivi. Sistem ih ne vidi, država ih ne prepoznaje.&nbsp;
- Idemo kod doktora, neće da nas pregledaju. Kažu nam da idemo kući, da smo zdravi – kažu oni.&nbsp;
U sedmočlanoj porodici Šota četvoro je djece, kažu više su gladni nego siti. Bez ličnih dokumenata niko od odraslih ne može da se zaposli. Žive u trošnoj kući, bez prozora na pojedinim sobama, bojler nemaju, a vodu za kupanje griju u staroj šerpi na šporetu na drva. Nemaju osnovne uslove za život ali imaju snove.&nbsp;
- Ja bih voljela da radim, da imam moj život. Da ne stanujem ovdje u Beranama. Da imamo i plac, vidite kako živimo, nikakav nam je život. Nemamo ni socijalnu pomoć, svi primaju samo mi. Kako su patili moji roditelji, ja ne bih voljela da patim – kazala je Šota.&nbsp;
Uz stipendiju Ministarstva prosvjete i nesebičnu podršku nastavnice Valentine Pešić, Almedina je uspjela. Kažu, bilo je teško ali je istrajala i postala prva Romkinja iz Berana koja je u maturskoj haljini ponosno prošetala gradom.&nbsp;
A šta će biti dalje ne zavisi od nje, već od države i institucija, Jer niko ne zaslužuje da bude nevidljiv, a još manje da u 21. vijeku buzde gladan - najmanje, oni koji se od rođenja bore za opstanak kao Almedina Šota i njena porodica.&nbsp;
V.Lj.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FoudSty176fk%3Fsi%3D6Jx_MGCwKVMj79-9&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Šota: Ne bih voljela da patim kao moji roditelji, nemamo osnovne uslove za život

Nacrt novog Zakona o sprečavanju korupcije predstavlja važan ispit političke zrelosti i institucionalne odgovornosti Crne Gore, dok pojedine izmjene tog akta, koje se tiču smanjenja broja glasova potrebnih za izbor direktora Agencije i uvođenja drugostepenosti unutar Savjeta, mogu uticati na nezavisnost te institucije.
To je saopšteno na okruglom stolu „Diskusija o nacrtu Zakona o sprečavanju korupcije“, koji je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) okviru projekta ,,Digni glas: Za Crnu Goru bez korupcije", koji sprovodi uz podršku Biroa za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL) Američke ambasade u Crnoj Gori.
Predsjednik Upravnog odbora CeMI-ja Zlatko Vujović je naglasio da je riječ o jednom od ključnih zakona za unapređenje antikorupcijskih politika u državi, koji predstavlja značajan iskorak ka jačanju integriteta institucija i povjerenja građana u rad javne uprave.
Govoreći o iskustvima iz prethodnog zakonskog rješenja, Vujović je podsjetio na kompleksnu proceduru izbora članova Savjeta i direktora Agencije, čiji je cilj bio da se kroz složene mehanizme minimizira politički uticaj.
- Strani eksperti koji su učestvovali u kreiranju tog modela insistirali su na visokim pragovima za odlučivanje, poput potrebe da četiri od pet članova Savjeta podrže kandidata za direktora, kako bi se obezbijedila šira saglasnost i smanjio politički pritisak - istakao je Vujović.
Ukazao je da se u nacrtu novog zakona razmatraju izmjene koje bi, prema njegovim riječima, mogle dovesti do dalje politizacije procesa.
- Konkretno, predloženo je da se prag za izbor direktora snizi na prostu većinu – tri od pet glasova što bi, zajedno sa uvođenjem drugostepenosti odlučivanja Savjeta po žalbama na odluke direktora, moglo dodatno narušiti nezavisnost ove institucije - naveo je Vujović.
Upozorio je da ako se ovakav model usvoji, postoji ozbiljna opasnost da se rad Savjeta i direktora dodatno politizuje.
Vujović je kazao da iskustva pokazuju kako je teško obezbijediti dvotrećinsku većinu za reizbor direktora koji je zaista nezavisan, „jer takva pozicija često ide protiv ukrštenih političkih interesa“.
Smatra da je ključna garancija uspjeha Agencije u narednom periodu upravo u kvalitetnom i nepristrasnom izboru direktora.
- Sve se prelama u jednoj osobi. Ako Savjet ne izabere direktora na osnovu stručnosti i integriteta, nema osnova za očekivanje rezultata - rekao je Vujović.
Zamjenica ambasadorke SAD-a u Crnoj Gori Nicole Otallah, istakla važnost kontinuiranog unapređenja zakonskog okvira u borbi protiv korupcije.
- Usvajanje Zakona o sprečavanju korupcije prošle godine bio je važan korak naprijed u naporima Crne Gore da se izbori sa korupcijom i promoviše princip dobrog upravljanja. Kao i kod svakog zakonodavnog akta, neophodno je da se zakon kontinuirano analizira i unapređuje kako bi efikasno odgovorio na izazove koje želi da riješi - poručila je Otallah.
Ukazala je na važnost današnjeg događaja koja okuplja predstavnike pravosuđa, tužilaštva, državne i lokalne uprave, diplomatskog kora, kao i predstavnike civilnog sektora.
- Vaše kolektivno znanje i iskustvo su od neprocjenjive važnosti u jačanju zakonskog okvira i unapređenju mehanizama za sprečavanje korupcije u Crnoj Gori. Posebno je značajno učešće javnih funkcionera, koji su u skladu sa zakonom obavezni da podnose izvještaje o imovini, jer njihova iskustva pružaju vrijedan uvid u praktične izazove primjene zakona - kazala je Otallah.
Dodala je i da ulogu civilnog društva smatra ključnom za osiguranje transparentnosti i uključivanja glasova onih koji svakodnevno prate i zagovaraju antikorupcijske mjere.
- Sjedinjene Američke Države pozdravljaju otvoreni dijalog i saradnju koju Crna Gora pokazuje u jačanju svog pravnog sistema sa ciljem izgradnje transparentnijeg i odgovornijeg društva,pružajući ipodršku naporima Crne Gore u borbi protiv korupcije i u jačanju vladavine prava - rekla je Otallah.
Državni sekretar Ministarstva pravde Sergej Sekulović, istakao je da ovo zakonsko rješenje ima ogroman značaj.
- Ne postoji idealno normativno rješenje ako iza njega ne stoji adekvatan društveni ambijent i ljudski faktor. Sam zakon nije dovoljan ako nema volje da se on primjenjuje - kazao je Sekulović.
On je istakao da su izmjene koje se predlažu rezultat široke inkluzivnosti i uvažavanja primjedbi i sugestija civilnog sektora, kao i izrazio uvjerenje da će novi zakonski okvir biti znatno unaprijeđen.
- Jedna od ključnih novina je proširenje ovlašćenja Agencije za sprečavanje korupcije, koja će ubuduće imati pravo da pristupi bankovnim računima svih javnih funkcionera, bez potrebe za njihovom saglasnošću. To je do sada bilo moguće samo ako funkcioner dobrovoljno pristane. Sada se ta mogućnost pretvara u obavezu, što predstavlja snažan mehanizam kontrole - rekao je Sekulović.
Posebno važnom Sekulović smatra novinu koja se odnosi na imovinu prenesenu na povezana lica.
- Agencija će imati pravo da ispita slučajeve gdje je imovina prenesena na članove porodice, čak i ako više ne žive u zajedničkom domaćinstvu. Više neće biti moguće da se imovina vodi na djecu ili rodbinu kako bi se izbjegla obaveza prijave. To je bila jedna od velikih rupa u sistemu, i ona će biti zatvorena - poručio je Sekulović.
Ukazao je i na važnost saradnje Agencije sa specijalnim tužilaštvom i pravosudnim organima, ocjenjujući da interoperabilnost institucija, kako tehnička, tako i ljudska, mora biti prioritet u narednom periodu.
- Agencija je zamišljena kao sui generis, specifičan kontrolni organ, koji nije represivan, već preventivan i nadzorni. Međutim, da bi bila efikasna, mora imati dovoljno ovlašćenja, ali i snažno liderstvo na svom čelu – osobu koja će svojim integritetom nositi teret funkcije - kazao je Sekulović.
On je dodao da Ministarstvo pravde vjeruje u smjer kojim se ide, uz konstataciju da nijedno zakonsko rješenje ne može garantovati uspjeh bez političke volje i institucionalne posvećenosti.
- Vjerujemo da ćemo imati znatno unaprijeđen zakonski okvir, koji će omogućiti efikasniju borbu protiv korupcije. Biće još izazova, nepoznanica, ali vjerujemo da idemo u dobrom pravcu - zaključio je Sekulović.
Govoreći o ključnim novinama u nacrtu Zakona o sprečavanju korupcije generalna direktorica Direktorata za građansko i krivično zakonodavstvo u Ministarstvu pravde &nbsp;Jelena Grdinić, istakla je da je nacrt zakona rezultat inkluzivnog i višemjesečnog rada, uzimajući u obzir mišljenja Venecijanske komisije, Evropske komisije, nevladinog sektora i domaćih eksperata.
Podsjetila je da je prvi nacrt zakona bio izrađen tokom tzv. IBAR procesa 2024. godine, ali da zbog kratkih rokova nije bilo moguće obuhvatiti sve planirane reforme.
- Novi nacrt koji je sada u završnoj fazi, nastao je kroz dodatne javne konsultacije, tri okrugla stola i kontinuiran rad radne grupe, te, u cijelosti zadovoljava međunarodne i evropske standarde - istakla je Grdinić.
Pojasnila je da se jedna od najznačajnijih izmjena odnosi na ukidanje roka zastare u upravnim postupcima, koji je prvobitno bio predložen u prethodnoj verziji zakona.
- Nakon kritika nevladinog sektora, Ministarstvo pravde je odlučilo da taj stav iz člana 44 bude izbrisan, čime se, kako je naglašeno, omogućava efikasno i nepristrasno procesuiranje slučajeva korupcije, bez pravnih ograničenja u vidu vremenskih rokova - navela je Grdinić.
Ukazala je da je druga važna novina uvođenje automatizovanog pristupa podacima o bankovnim računima javnih funkcionera, uključujući informacije o prihodima.
- Smatramo da je to jedini način da se efikasno provjeri tačnost podataka koje funkcioneri dostavljaju u izvještajima o imovini i prihodima - kazala je Grdinić, dodajući da će pristup ovim podacima imati isključivo ovlašćeni službenici Agencije za sprječavanje korupcije, uz stroge tehničke i pravne mehanizme kontrole i zaštite podataka.
Govoreći o institucionalnim mehanizmima, Grdinić je ukazala da je izmijenjena i struktura odlučivanja unutar Savjeta Agencije.
- Umjesto četiri od pet glasova potrebnih za izbor direktora ili člana Savjeta, sada je propisana prosta većina (tri od pet glasova). Cilj je da se izbjegne institucionalna blokada i osigura nesmetano funkcionisanje Agencije - pojasnila je Grdinić.
Posebna pažnja posvećena je i finansijskim aspektima, uključujući zarade članova Savjeta i predsjednika Agencije.
- Povećanje zarada usklađeno je sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, a reflektuje i proširene nadležnosti članova Savjeta, uključujući i potencijalnu drugostepenost odlučivanja - istakla je Grdinić.
Upitana dokle se stiglo kad su u pitanju izmjene Zakona o zviždačima, Grdinić je kazala da je Ministarstvo pravde pripremilo i nacrt tog akta, koji je, kako je istakla, u potpunosti usklađen sa EU direktivom.
- Očekuje se da će ovaj nacrt uskoro biti upućen na javnu raspravu, nakon čega će biti dostavljen Evropskoj komisiji - rekla je Grdinić.
Koordinatorka Sektora za vođenje postupaka iz nadležnosti Agencije za sprječavanje korupcije Maja Karas Bošković istakla je da je novo zakonsko rješenje značajno unaprijeđeno naročito u dijelu definisanja povezanih lica javnih funkcionera.
- Sada su obuhvaćena ne samo porodična i srodnička veza, već i politički i poslovni odnosi koji postoje u ličnom interesu, što ranije nije bio slučaj - kazala je Karas Bošković.
Naglasila je da su uvedene izmjene koje će Agenciji omogućiti veću operativnost i jasnoću u tumačenju zakonskih normi.
- Posebna pažnja posvećena je definiciji poklona, povećanju novčanih limita za određene odnose sa organima vlasti (sa dosadašnjih 1.000 na 5.000 eura), kao i širenju nadležnosti u dijelu zahtjeva za dostavljanjem dokaza od povezanih lica -rekla je Karas Bošković.
Ona je ukazala na izazove vezane za prijavljivanje virtualne imovine, odnosno kriptovaluta, koje javni funkcioneri nijesu bili obavezni ranije prijavljivati, ali su to sada prvi put učinili u okviru izvještajnog perioda za 2024. godinu.
Agencija se, kako je navela, priprema da kroz nove mehanizme prati i tu vrstu digitalne imovine.
- U pogledu provjere kreditnog zaduženja javnih funkcionera, do sada su postojale prepreke zbog regulativa iz oblasti zaštite podataka. Međutim, Ministarstvo pravde je, u saradnji sa Agencijom, pronašlo rješenje koje omogućava potpuni uvid, uz očuvanje privatnosti - navela je Karas Bošković.
Ona je pojasnila da pristup bankovnim računima imaju isključivo službenici Sektora za provjeru imovine, a da se svaka radnja automatski bilježi u elektronskoj evidenciji.
- Agencija sada ima ovlašćenja da traži podatke i o imovini i prihodima iz inostranstva, što predstavlja važan korak u sprečavanju skrivenog bogaćenja javnih funkcionera. Zakon nam daje šira diskreciona ovlašćenja da tražimo podatke i od samih povezanih lica, što ranije nije bilo moguće. To je izuzetno važno za efikasnu primjenu zakona - dodala je Karas Bošković.
Naglasila je je da Agencija ima stručne kapacitete i jaku međunarodnu podršku, ali da je kadrovsko jačanje i dalje neophodno.
- Ukoliko zadržimo sadašnju podršku Ministarstva pravde, Skupštine i drugih nadležnih organa, vjerujem da ćemo u potpunosti implementirati ciljeve zakona -zaključila je Karas Bošković.
Šef odjeljenja za istraživanje javnih politika CeMI Nemanja Stankov, ocijenio je da je proces javne rasprave tokom izmena Zakona o sprečavanju korupcije bio inkluzivan i konstruktivan, uz stvaran trud da se usvoje primjedbe koje su dolazile iz civilnog sektora.
- Zaista se stiče utisak da su nadležni uvažili veliki broj sugestija koje su dolazile iz nevladinog sektora. Uočene su manjkavosti u inicijalnom nacrtu zakona, i tokom procesa javne rasprave došlo je do određenih izmjena koje su poboljšale njegov sadržaj - kazao je Stankov.
Istakao je da proces konsultacija ne treba da prestane formalnim usvajanjem zakonskog teksta.
- U trenutku kada se proces formalno završi, često se pojave nove dileme, nedoumice i prijedlozi. Smatramo da je prostor za dijalog i dalje potreban, posebno u vezi sa pitanjima koja izazivaju veliku pažnju javnosti - poručio je Stankov.

Nacrt novog Zakona o sprečavanju korupcije važan ispit političke zrelosti i institucionalne odgovornosti države

U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano i toplo, uz slab lokalni razvoj oblačnosti u planinskim predjelima tokom poslijepodneva.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od osam do 18, najviša dnevna od 24 do 33 stepena.

Sjutra sunčano i toplo, do 33 stepena

Vježba pod nazivom BALTOPS predstavlja godišnju NATO vojnu vježbu u Baltičkom moru i regijama koje ga okružuju, a održava se ovog mjeseca.
Vježbe NATO-a na Baltiku dio su priprema saveza za potencijalni vojni sukob s Rusijom, citirala je novinska agencija TASS zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandra Gruška u izjavi objavljenoj u srijedu.
Gruško je vojnu aktivnost NATO saveznika ocijenio kao dio priprema za vojne sukobe s Rusijom, prenosi <a href="https://www.klix.ba/redirect/250604006?url=https://www.reuters.com/world/europe/natos-baltic-drills-are-part-preparations-potential-clash-with-russia-tass-2025-06-04/?utm_source=Klix" target="_blank">Reuters</a>.
- Ako pogledamo fokus ovih vježbi, koncept, strukturu raspoređivanja snaga, same snage, njihov kvalitet, zadatke koji su formulisani za ove vježbe, onda je ovo borba protiv uporedivog protivnika - rekao je Gruško, prenosi TASS.

Ruski ministar: Baltičke vježbe NATO-a dio su priprema za potencijalni sukob s Rusijom

Policijski službenici u Kolašinu lišili su slobode V.I. iz Berana, osobu koja je, kako navodi Uprava policije, operativno interesantna i bliska članu organizovane kriminalne grupe.
Kako je saopšteno na društvenoj mreži X, V.I. je uhapšen nakon što je prilikom saobraćajne kontrole odbio da se podvrgne testiranju na prisustvo psihoaktivnih supstanci.
– V.I. je prilikom kontrole odbio da se testira na psihoaktivne supstance, čime je počinio prekršaj iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima - saopštila je Uprava policije.
Prema navodima policije, V.I. će u zakonskom roku biti priveden nadležnom sudiji za prekršaje.

Kolašinska policija uhapsila operativno interesantno lice iz Berana

Američke carine na većinu uvoznog gvožđa i aluminijuma od danas će biti udvostručene.
Ovo povećanje dešava se upravo na dan kada Donald Tramp očekuje od trgovinskih partnera da daju svoje "najbolje ponude" kako bi izbjegli uvođenje carina na ostalu robu početkom jula, piše BBC.
Tramp je kasno sinoć potpisao uredbu kojom danas stupa na snagu iznenadna proslonedjeljna najava da će se carine na gvožđe i aluminijum uvedene u martu povećati sa 25 na 50 posto.
- Krenuli smo s 25, a kada smo bolje proučili podatke, shvatili smo da je to jako pomoglo, ali treba učiniti više. I zato kreće 50 posto - poručio je savjetnik za ekonomiju Bijele kuće Kevin Hassett.
Povećanje se primjenjuje na sve trgovinske partnere osim Velike Britanije, jedine države koja je dosad sklopila sa SAD-om privremeni trgovinski sporazum.
Carinska stopa na uvoz gvožđa i aluminijuma iz Britanije, koja nije veliki izvoznik metala u SAD, ostaće 25 posto najmanje do 9. jula.
Četvrtina gvožđa koja se koristi u SAD-u je uvezena, pa će samim tim i pogoditi najviše upravo najbliskije trgovinske partnere – Kanadu, koja je prvi i Meksiko, koji je treći izvoznik gvožđa za tržište SAD-a.
Kako naovid BBC, Kanada je još više izložena carinama na aluminijum jer je daleko najveći izvoznik tog metala u SAD – dvostruko više nego drugih deset vodećih izvoznika zajedno.
Iz kabineta kanadskog premijera je najavljeno da su uključeni u intezivne pregovore kak obi se uklonile te, ali i druge carine.&nbsp;

Tramp udvostručio carine na gvožđe i čelik

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Jelena Perović je od petka, kada je donešena presuda Upravnog suda, direktorica Agencije za sprečavanje korupcije, kazao je novinarima njen advokat Nikola Martinović nakon što su njih dvoje napustili zgradu ASK-a, a poslije nemilih scena u kojima je učestvovala i policija. -Ta odluka suda se ne sviđa određenim krugovima u Agenciji i oni čine sve da bi zadržali svoja namještenja koja su im pripala na osnovu političkih dogovora, odnosno koalicionim sporazumima pripala – kazao je Martinović novinarima. On je kazao da je danas Perović spriječena da radi i najavio da će ona i sjutra doći na posao, ali i dodao kako očekuju da će se i sjutra ponoviti isto, odnosno da će biti spriječena da radi svoj posao. Martinović je kazao da u normalnoj državi ne bi bilo potrebe da se oko ovakve situacije vodi politička ili bilo kakva druga polemika. - Odluka je jasna, ona treba da se izvrši i da se stavi tačka – kazao je Martinović. Službenici policije prethodno su stigli u Agenciju za sprečavanje korupcije, nakon što je jutros Jeleni Perović, a nakon &nbsp;presude Upravnog suda Crne Gore koji je u petak poništio odluku Savjeta ASK-a o njenom razrješenju, onemogućeno da dođe na posao. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D5O1UEyHnGmg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Advokat Jelene Perović opisijući situaciju sa policijom kazao je da su od dva mlada pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, koji su obavljali profesionalno svoj posao prilikom ustanovljavanja što se dešava u ASK-u, odnosno tokom prikupljanja podataka Maja Karas Bošković i v.d. direktora Dušan Drakić tražili od njih da novinare izbace i &nbsp;da pozovu pojačanje, kako bi ih spriječili da snimaju ono što se danas događa u Agenciji.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060211060_c79f6c779af70a8fd36e9c0875f627784561942eb0d06cd81f56b20ad316765f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija stigla u ASK"> </figure>  - Da su htjeli da budu transparenti ne bi ništa smetalo, dakle ni Jelenji Perović ni meni ne smeta. Cijeli događaj vi adekvatno snimate, oni vas ne puštaju preko ovih vrata, već, kako sam vam rekao, traže da vas policija izbaci. Izvinite, neposredno prije ovoga su nam rekli da su vrata za medije otvorene - kazao je Martinović novinarima. On je kazao da traže sprovođenje konačne odluke Upravnog suda, te da to pravo &nbsp;policija treba da sprovjede kroz svoj postupak. - Ali, to je već druga dimenzija ove priče. Ja sam vam saopštio samo ono što sadašnje rukovodstvo agencije mislie o medijima i koliko je ono otvoreno - kazao je Martinović. Drakić je kazao da je uvijek otvoren za medije, da su mu oni , uz nevladin sektor, najveći partneri <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DTtR0xqX0EBc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Odlučujući po tužbi Perović, Upravni sud je ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke njoj nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je razriješena dužnosti direktorice Agencije za sprečavanje korupcije. - Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da joj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti - navedeno je u saopštenju Upravnog suda. Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti. Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu Agencije objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena “politički motivisana” i da “političke partije u čije ime, kako tvrdi, većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela”.

Martinović: Jelena Perović je direktorica ASK-a

Iako političari u Crnoj Gori zauzimaju veliki dio medijskog prostora, postoje teme o kojima nijesu voljni da razgovaraju. Aktuelna parlamentarna većina na vlast je došla retorikom da će napraviti otklon od loših praksi bivše vlasti, ali – i pet godina kasnije – njihov narativ zasnovan je na potenciranju afera koje su obilježile vladavinu DPS-a, ali ne i na otklanjanju grešaka iz prošlosti.&nbsp; Da znanje, obrazovanje i stručnost, koju su svih ovih godina obećavali, nijesu uveli na velika vrata – pokazuju diplome javnih funkcionera, koje pokušavaju da sakriju od javnosti.&nbsp; Dok u biografijama daju prostor seminarima i kampanjama koje su vodili, o obrazovanju daju vrlo šture ili nikakve informacije. KRAPOVIĆEVI IMPRESIVNI REZULTATI NA SAJTU VLADE Nije poznato koliko novca građana Vlada Crne Gore troši za održavanje zvaničnog sajta, na kojem bi građani trebalo da se upoznaju sa svim detaljima rada Vlade, ali biografije pojedinih funkcionera ukazuju da ta platforma više služi za njihov PR i objavljivanje subjektivnog doživljaja sebe.&nbsp; Kako drugačije objasniti biografiju ministra odbrane Dragana Krapovića, objavljenu na zvaničnom sajtu Vlade, koja glasi: „Dragan Krapović, diplomirani pravnik, nakon impresivnog izbornog rezultata Demokrata, saglasno Koalicionom sporazumu sa konstituentima lokalne vlasti u opštini Budva, dvije godine uspješno je obavljao funkciju predsjednika Opštine, nakon čega se Budva prepoznaje kao finansijski konsolidovana, organizaciono uređena i stabilna lokalna samouprava. Krapović je u ovoj Opštini zaustavio praksu kriminalnog i koruptivnog vođenja lokalne samouprave.“  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250601010644_489137690ff797b110fce9b8725b8744c17ffb98486b4c2091b29d07993d92ca" data-rendition-name="original" width="1807" height="962" loading="lazy" alt="IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore"> <figcaption>IMPRESIVNA BIOGRAFIJA: Screenshot sa sajta Vlade Crne Gore(Photo: Portal ETV, screenshot)</figcaption> </figure>  Opširan u subjektivnim ocjenama svojih – kako se navodi - impresivnih dostignuća, Krapović je vrlo šturo dao informacije o svom obrazovanju.&nbsp; Portal ETV obratio se Pravnom fakultetu u Podgorici, koji je – na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama - saopštio je da je Krapović Pravni fakultet upisao 1997, a diplomirao 2005. godine. To su činjenice koje nijesu našle prostor na sajtu Vlade.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250601010644_00636b0b84e05dd403c607690962a5f4290260c16ed5a5b3c4b1cc1bd7863b81" data-rendition-name="original" width="887" height="318" loading="lazy" alt="DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića"> <figcaption>DOKAZ: Podaci o studiranju Dragana Krapovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da se, valjda, ne bi remetila ona ocjena o ,,impresivnim rezultatima“. &nbsp;– čije održavanje plaćaju svi građani. Krapovićev slučaj otvara pitanje da li bi zvanični sajt Vlade, odnosno biografije koje se objavljuju na njemu, trebalo da zahtijeva da se objavljuju isključivo zvanične reference, a ne da sajt – koji plaćaju svi građani, bude obojen političkom propagandom i podsjeća na interent stranicu neke političke partije. KOVAČEVIĆ UTVRĐIVAO GRADIVO 12 GODINA Iako bi se po tome kako i koliko dugo uspijeva da izbjegne suočavanje sa državnim tužilaštvom, moglo zaključiti da predsjednik Opštine Nikšić i poslanik u Skupštini Marko Kovačević vrsno poznaje pravne okvire zakonodavstva, informacije o njegovom studiranju - upravo na Pravnom fakultetu – pokazuju da je ipak bolji poznavalac političkih okvira, koji ga štite od zahtjeva Višeg državnog tužilaštva da mu Skupština skine poslanički imunitet.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250601010648_b3c15990694bdf4b4740c2ef58fd77bce5d7db7b48ee9e8bddb6a69d71d038d5" data-rendition-name="original" width="877" height="342" loading="lazy" alt="PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića"> <figcaption>PRODUŽENO STUDIRANJE: Detalj o vremenu studiranja Marka Kovačevića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema informacijama koje je Pravni fakultet dostavio Portalu ETV, Kovačević je osnovne studije Pravnog fakulteta upisao 2007. godine, a završio ih 2019. U odgovorima Pravnog fakulteta, navodi se i da je Kovačević specijalističke studije upisao 2012, ali bez podataka da li ih je završio. Podsjetimo, Više državno tužilaštvo u Podgorici formiralo je predmet protiv Marka Kovačevića zbog govora na obilježavanju 166. godišnjice bitke na Grahovcu, no – uprkos urgencijama – Skupština, na čijem je čelu Kovačevićev partijski saborac Andrija Mandić, mjesecima ne odgovara na zahtjev tužilaštva za ukidanje Kovačevićevog imuniteta. VUČUROVIĆEVIH 18 GODINA NA FILOZOFSKOM FAKULTETU Poslanik koalicije Za budućnost Crne Gore Jovan Vučurović prepoznat je u svojim političkom djelovanju kao neko ko se zalaže za to da srpski jezik bude službeni.&nbsp; Ta činjenica ne čudi, ako se uzme u obzir činjenica da dolazi iz koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“, ali i to da je Vučurović diplomirani profesor srpskog jezika.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250601010652_2bd0a1db0d79785f14b5206f22a1373c88ac8861eeb3382aff120fd71d83d25d" data-rendition-name="original" width="887" height="497" loading="lazy" alt=',,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu'> <figcaption>,PUNOLJETNO" STUDIRANJE: Podaci o Jovanu Vučuroviću na Filozofskom fakultetu(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U zvaničnoj biografiji, na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG ne daje detaljnije informacije o svojoj diplomi, pa se Portal ETV obratio Filološkom fakultetu u Nikšiću i na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama dobio detalje Vučurovićevog obrazovanja. On je, kako nam je saopšteno, Filozofski fakultet upisao 1992. godine, a diplomirao je – 18 godina kasnije - 5. jula 2010.&nbsp; Iako mu je prosječna ocjena u toku studija bila 6,32 – Vučurović je diplomirao u velikom stilu – desetkom. Treba naglasiti da Vučurović, ipak, nije dio izvršne vlasti, već je poslanik u Parlamentu, pa se njegov dug staž na fakultetu ne čini spornim u odnosu na njegove kolege iz izvršne vlasti, o čemu je Portal ETV pisao. &nbsp;

Dukaj i Opong-Asare: Ujedinjeno Kraljevstvo kontinuirano podržava unapređenje sajber kapaciteta Crne Gore

Alarmantni podaci: Crnu Goru dnevno napuste 22 stanovnika

Pokušaj dvostrukoga ubistva krivično djelo? Čuj to!?

Četnički čipčija

Izmijenjen režim saobraćaja, radovi na više dionica

Jakšić-Stojanović: Znanje francuskog jezika važan segment obrazovanja mladih

Jutro na Televiziji E

Šota: Ne bih voljela da patim kao moji roditelji, nemamo osnovne uslove za život

Nacrt novog Zakona o sprečavanju korupcije važan ispit političke zrelosti i institucionalne odgovornosti države

Sjutra sunčano i toplo, do 33 stepena

Ruski ministar: Baltičke vježbe NATO-a dio su priprema za potencijalni sukob s Rusijom

Kolašinska policija uhapsila operativno interesantno lice iz Berana

Dukaj i Opong-Asare: Ujedinjeno Kraljevstvo kontinuirano podržava unapređenje sajber kapaciteta Crne Gore

Tramp udvostručio carine na gvožđe i čelik

PRATITE TVe UŽIVO