Bubanja: Prihod od javnih toaleta višestruko povećan, dnevno se sakupi više od 10 kubika otpada

Komunalno Kotor tokom turističke sezone suočava se sa povećanim obimom posla, ali istovremeno bilježi i značajan rast prihoda od pojedinih usluga. Vršilac dužnosti direktora DOO „Komunalno Kotor“ Slaviša Bubanja kazao je za Radio Kotor da je posebno značajan rast prihoda ostvaren uvođenjem automata za naplatu u javnim toaletima na Parilu i iza Trga od oružja, kao i pojačanom kontrolom rada toaleta na gradskoj pijaci.

On navodi da je prihod od ove usluge od početka godine već premašio prihod ostvaren tokom cijele prethodne godine.

- Prihod od ove usluge višestruko je povećan i od početka godine do sada premašio je prihod ostvaren tokom cijele prethodne godine. U junu smo imali 168 odsto više prihoda u odnosu na jun prošle godine, a u julu čak 323 odsto više. To pokazuje da je uvođenje automatske naplate bilo opravdano i da je značajno doprinijelo povećanju prihoda preduzeća - kazao je Bubanja.

Komunalno Kotor gazduje i određenim parking prostorima - na Rivi, Benovu, Cedisu, Autoboki i Puč-u. Bubanja je kazao da su u preduzeću zadovoljni dosadašnjim prihodima, posebno nakon uvođenja ljetnjeg cjenovnika na Rivi i Benovu.

Jedan od problema sa kojima se ekipe Komunalnog Kotor svakodnevno susreću tokom ljetnje sezone jeste nepropisno parkiranje vozila na mjestima gdje se nalaze kontejneri.

- Često se kolege zadužene za sakupljanje i odvoz otpada susreću sa situacijom da je blokiran prilaz automećarama određenim kontejnerskim mjestima, posebno tokom ljetnje sezone. To im onemogućava da obave pražnjenje otpada i stvara se ružna slika kada ostanu puni kontejneri. Imamo dobru saradnju sa Komunalnom policijom koju obavijestimo o takvim situacijama, nakon čega se preduzimaju mjere i kažnjavaju vlasnici vozila - kazao je Bubanja.

Veliki problem predstavljaju i kabasti i građevinski otpad. Prema riječima Bubanje, dnevno se na teritoriji opštine sakupi više od deset kubika takvog otpada, dok Kotor trenutno nema lokaciju za njegovo deponovanje.

- Kabasti i građevinski otpad predstavljaju veliki problem, jer se na dnevnom nivou sakupi preko 10 kubika te vrste otpada, a na teritoriji naše opštine ne postoji lokacija za njegovo deponovanje. Građani navedenu vrstu otpada mogu odložiti u kontejnere zapremine sedam kubnih metara, a mogu i pozvati broj 325 677, gdje mogu dobiti informaciju vezano za preuzimanje ovog otpada uz određenu nadoknadu. Važno je da građani imaju informaciju na koji način mogu pravilno odložiti ovu vrstu otpada - naveo je Bubanja.

Tokom jula Komunalno Kotor intenzivno je radilo i na orezivanju rastinja uz magistralni put, ali i duž lokalnih saobraćajnica. Posebno zahtjevna bila je dionica od Kampa do Orahovca.

- Akcija orezivanja sprovedena je od Kampa do Risna, radnici su na terenu bili u ranim jutarnjim satima. Bilo je jako zahtjevno rezivanje rastinja duž magistrale od Kampa do Orahovca, s obzirom na činjenicu da se godinama nije obavljalo orezivanje pomenute dionice. Osim toga, orezane su grane duž lokalnih puteva u Donjem Grblju, Stolivu, Gornjem Morinju i Risnu, a trenutno se obavlja orezivanje i košenje u Krivošijama. Nakon toga planiramo orezivanje grana na putnom pojasu od Trojice prema Jugodrvu, kao i na ostalim dionicama na kojima bude bilo potrebno - kazao je Bubanja.

Održavanje javnih površina dodatno otežava teritorijalna razuđenost opštine Kotor, kao i činjenica da Komunalno Kotor održava više od 200 kilometara lokalnih puteva.

- S obzirom na površinu naše opštine i razuđenost od Lastve do Dragalja, veoma je zahtjevno kako održavanje čistoće, tako i košenje i orezivanje. Ako dodatno uzmete u obzir da imamo preko 200 kilometara samo lokalnih puteva koje održavamo, jasno je koliki je to posao. Za sada naše ekipe uspijevaju da završe košenje i orezivanje lokacija koje su u skladu sa godišnjim programom, ali i onih dodatnih, u odnosu na zahtjeve građana. Značajno bi im posao olakšala upotreba mehanizacije koja je predviđena za orezivanje grana - istakao je Bubanja.

Upravo je nabavka nove mehanizacije jedan od prioriteta u narednom periodu. Komunalno Kotor planira nabavku traktora sa priključcima za orezivanje grana kroz projekat prekogranične saradnje.

Komunalno Kotor tokom prethodnog mjeseca zasadilo je i 18 novih palmi vrste feniks. Palme su posađene na lokacijama na kojima su prethodne uklonjene zbog obolijevanja od crvenog palminog surlaša - na gradskoj rivi, donjem putu na šetalištu, Žutoj plaži i u Risnu.

- Kolege iz službe Zelenilo, koje imaju dugogodišnje iskustvo na održavanju biljaka, vršiće redovan tretman novozasađenih palmi kako bi spriječili njihovo obolijevanje. Vodimo računa da se nove palme adekvatno tretiraju i održavaju, upravo kako bismo smanjili mogućnost ponovnog pojavljivanja bolesti i sačuvali zelenilo na javnim površinama - kazao je Bubanja.

U Komunalnom Kotor trenutno je zaposleno 240 radnika. Bubanja ističe da preduzeće za sada uspijeva da organizuje posao sa postojećom radnom snagom, ali da je dodatni angažman posebno potreban na poslovima održavanja čistoće kao i zanatskim poslovima.

- Uvijek je potreban dodatni angažman radnika na održavanju čistoće, kao i radnika na poslovima zanatlija, kao što su bravari, stolari i slično. Imajući u vidu obim posla koji imamo tokom sezone i površinu koju održavamo, svaka dodatna radna snaga značila bi nam u organizaciji posla - dodao je Bubanja.

Govoreći o najvećim izazovima tokom turističke sezone, Bubanja je kazao da je poseban zadatak bio organizovati dodatne smjene i radnike na terenu, kako bi se nivo čistoće održao što je moguće višim, imajući u vidu veliki broj posjetilaca i povećane količine otpada.

- Na početku turističke sezone najveći izazov bio je organizovati dodatne smjene i radnike na terenu kako bismo održavali čistoću na što većem nivou, s obzirom na broj posjetilaca u našoj opštini i povećanu količinu otpada. Definitivno u narednom periodu planiramo ulaganje u mehanizaciju i infrastrukturu, kao što je izgradnja objekta za mehanizaciju i prostora za rad mehaničara i bravara. Poseban fokus stavićemo na rad sa građanima, kako bismo postigli još bolje rezultate u izdvajanju sekundarnih sirovina - zaključio je Bubanja.