Brajović: Crnogorske akademije nauka kao da nema, bolje i da je nema
Sada mi trebamo da pređemo preko toga, da se priča u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović, u biblioteci Radosava Ljumovica, borca Internacionalnih brigada, borca koji je U Španskom građanskom ratu položio svoj život protiv fašizma da se priča o Blagoju Jovoviću, koji je rame uz rame strijeljao mladost crnogorsku na širokim Lazinama kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik UBNOR-a Danilovgrad Božidar Budo Brajović.
U narodnoj biblioteci Radosav Ljumović je 18.novembra održana promocija knjige o Blagoju Jovoviću, četničkom oficiru iz Bjelopavlića, a povodom toga je sagovornik Televizije E napisao članak ,, Metak za Crnu Goru” u kojem je problematizovao mjesto, ali i promociju jednog od četničkih oficira.
Ove godine se obilježavalo osamdeset godina sjećanja na strijeljanje, podsjeća Brajović, mladosti bjelopavlićke i brdske na Lazinama,i to lijepo sjećanje je, ističe on, dobro pobrkano.
- Sjećanje na mladost bjelopavlićku i brdsku je dobro pobrkano promocijom knjige šćerke oficira, koji je rame uz rame barjačio na Lazinama sa četničkim komadantom Pavlom Đurišićem i Jakovom Jovovićem, onda kada je strijeljana mladost crnogorska. Ja sam, naravno i mi svi, u UBNOR-u Danilovgrad i u ime svih antifašista Danilovgrada, prije svega, a i mnogih u Crnoj Gori, jer vidim da je to što smo objavili dalo lijepe odjeke u Crnoj Gori, jer Crna Gora svoje temeljne vrijednosti temelji upravo na antifašizmu i crnogorski antifašizam, ili antifašizam građana Crne Gore je jedan od najsvjetlijih u Evropi, ako ne i u čitavom svijetu” - rekao je Brajović.
Oružja se latilo 13.jula 1944.godine, podsjeća Brajović, 33.000 Crnogoraca, i to je bio masovni narodni ustanak, i svi su, ističe on, na tom mjestu bili zajedno, mnogi crnogorski revolucionari koji su, kako kaže, ostali dosljedni antifašizmu.
- Mislim da promocija knjige o četničkom oficiru, koji je ipak odlučivao na Lazinama, u dobroj mjeri, zajedno sa ovima koje sam već nabrojao, nije dobar primjer i prosto, rekao bih, remeti mir u čovjeku. Danas je to knjiga, a svako ima pravo da piše knjigu o svome ocu, o svojoj majci, o sebi, o svojim prijateljima, ali promovisati knjigu u srce Podgorice, u srce Crne Gore, u antifašističkoj Crnoj Gori, o jednom takvom čovjeku koji je 1945.godine proglašen za ratnog zločinca, mislim da ne ide na obraz onima koji su to dozvolili - istakao je Brajović.
Sagovornik Televizije E je zabrinut zbog šutnje istoričara, koji dobro barataju, kako kaže, ratom 1941 - 1945.godina, kao i šutnja Crnogorske akademije nauka, kao krovne kulturne institucije u Crnoj Gori.
- Šutnja, potpuno mrtvilo, kao da je nema,i bolje da je nema. Naravno, da je sreće, makar, Ministarstvo kulture se trebalo oglasiti, ako ono nije ovo dozvolilo. Mi smo pravili sjećanje, osamdeset godina Lazina, 23.jula ove godina, to je bilo jedno fino sjećanje, svečanost i poštovanje prema žrtvama i poštovanje prema porodicama palih žrtava. I sada mi trebamo da pređemo preko toga, da se priča u Narodnoj biblioteci Radosav Ljumović, u biblioteci Radosava Ljumovica, borca Internacionalnih brigada, borca koji je U Španskom građanskom ratu položio svoj život protiv fašizma da se priča o Blagoju Jovoviću, koji je rame uz rame strijeljao mladost crnogorsku na širokim Lazinama - zaključio je Brajović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TVE.