Boričić: Falsifikovani lijek, ukoliko ne sadrži aktivnu supstancu, dovodi do pogoršanja stanja kod pacijenta
Falsifikovani lijek je proizvod koji je, u cilju prevare, pogrešno interpretiran. Njegov sastav i identitet nijesu takvi kao što piše na kutiji, ne znamo njegovo porijeklo i uopšte ne znamo koliko su kontrolisani procesi proizvodnje. Zato je u Crnoj Gori jako bitno da se ova informacija osnaži, da se edukuju pacijenti i građani da ne posežu za takvom kupovinom. Pošto radim u apoteci, vidim da još nije masovna prodaja ljekova putem interneta – ne traže se toliko, jer pacijenti često imaju savjet farmaceuta, koji je vrlo stručan, i oni ga cijene
Sve što se agresivno reklamira – inače, lijek ne smije da se reklamira – znači da nešto nije u redu. Brza dostupnost „na klik“ i obećavajući efekti, a najviše se na taj način prodaju proizvodi za gojaznost, agensi za mršavljenje i erektilnu disfunkciju – rekla je, gostujući u jutarnjem programu „Budilnik“ na Televiziji E, članica Sindikata farmacije Crne Gore, dr farmacije i specijalistkinja kozmetologije Kristina Boričić.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 50 odsto ljekova koji su prodati putem interneta su falsifikati. Do pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji, prodaja ljekova putem interneta nije dozvoljena, te svaka takva kupovina predstavlja veliki rizik po zdravlje građana.
Boričić podsjeća da, po Zakonu o ljekovima i članu 121, u Crnoj Gori važi da će se tek nakon ulaska u EU ljekovi distribuirati putem interneta – onlajn, i to neće biti dostupno svima, već samo licenciranim apotekama koje sprovode posebne sisteme kontrole ljekova.
- Falsifikovani lijek je proizvod koji je, u cilju prevare, pogrešno interpretiran. Njegov sastav i identitet nijesu takvi kao što piše na kutiji, ne znamo njegovo porijeklo i uopšte ne znamo koliko su kontrolisani procesi proizvodnje. Zato je u Crnoj Gori jako bitno da se ova informacija osnaži, da se edukuju pacijenti i građani da ne posežu za takvom kupovinom. Pošto radim u apoteci, vidim da još nije masovna prodaja ljekova putem interneta – ne traže se toliko, jer pacijenti često imaju savjet farmaceuta, koji je vrlo stručan, i oni ga cijene. S druge strane, imamo internet koji je pristupačan svima i mlađe generacije često posežu za onlajn kupovinom - rekla je Boričić.
Kaže da je nakon pandemije kovida 19 porastao trend onlajn trgovine, ali u Crnoj Gori, podsjeća ona, nije toliko zaživio takav trend i većinom se građani obraćaju farmaceutu za savjet i kupuju u apotekama.
Dodaje i da falsifikovani ljekovi pretežno ne sadrže aktivnu supstancu i da nema djelovanja tog lijeka, što dovodi, kako tvrdi, do pogoršanja stanja kod pacijenata, a može dovesti i do fatalnog ishoda.
- Složićemo se da je fatalni ishod usljed falsifikovanog lijeka, pa makar bio jedan na veliki broj stanovnika, strašan – izgubiti život na takav način, pored svih edukacija. Potrebno je povećati kontinuiranu edukaciju, i putem medija i putem zdravstvenog sistema, da se takvi ljekovi ne smiju kupovati, jer, pored toga što izostaje dejstvo, može doći do alergijske reakcije, trovanja, pogoršanja zdravstvenog stanja i fatalnog ishoda -zaključila je Boričić.