Borba protiv antiromizma zahtijeva hrabrost i djelovanje

Mnogi pripadnici romske zajednice i dalje se suočavaju sa diskriminacijom, siromaštvom i otežanim pristupom obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti, kazao je ombudsman Siniša Bjeković na zasijedanju Romskog parlamenta. 

Sa četvrtog zasijedanja Romskog parlamenta, koje je organizovao Odbor za ljudska prava i slobode, u saradnji sa Ministarstvom ljudskih i manjinskih prava i Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda, poručeno je da antiromizam nije uvijek glasan, već je nekad skriven u ćutanju i propuštenim šansama. 

- Zato borba protiv njega zahtijeva hrabrost da se govori, reaguje i da se nešto mijenja - istaknuto je na sjednici.

Bjeković je kazao da stvarne prepreke i problemi koji se otvaraju na putu integracije Roma u ostatak društva i sve njegove tokove nijesu samo karakteristika Crne Gore, već mnogih zajednica koje posjeduju značajnije resurse i više sredstava i instrumenata u postizanju osnovnog cilja – poboljšanja kvaliteta života te ranjenive populacije.

- Jedan od ključnih problema Roma je rizik od apatridije, kao i nedostatak utvrđivanja građansko pravnog statusa - rekao je Bjeković.

On je naveo da se problem kvalitetnog obrazovanja ne zadržava samo na granicama te oblasti, već da umnogome utiče na sve faze života u narednim periodima i da se posebno odražava na nedostatak kompetitivnosti na tržištu rada.

- Nizak nivo obrazovanja i prevelika zastupljenost nekvalifikovane radne snage otežava zapošljenje. Ovo se povezuje i sa malim očekivanjima i diskriminacijom od strane potencijalnih poslodavaca. Romima postaje sve teže ući na tržište rada i predstavljaju jednu od teže zapošljivih kategorija - naveo je Bjeković.

On je istakao da današnji datum ne poziva samo na slavlje, već i na odgovornost.

- Nažalost, mnogi pripadnici romske zajendice i danas se suočavaju sa diskriminacijom, siromaštvom, otežanim pristupom obrazovanju, zapošljavanju i zdravstvenoj zaštiti - ocijenio je Bjeković.

To, kako je poručio, nijesu samo problemi njihove zajendice, već cijelog društva.

- Projene ne počinju samo od institucija, one počinju od ljudi, odnosno od nas samih, od načina na koji govorimo, razmišljamo i postupamo jedni prema drugima, od spremnosti da razumijemo, pružimo podršku i suprotstavimo se nepravdi kad je vidimo - poručio je Bjeković.

On je naglasio da se, takođe, ne smije zaboraviti značaj očuvanja romskog identiteta. 

- Jezik, kultura, tradicija Roma su dragocjeno nasljeđe koje treba prenositi na buduće generacije, ali i približavati svima nama kako bismo se bolje razumijeli i povezali - istakao je Bjeković.

On je poručio da je danas više nego ikada potrebno graditi društvo u kome će svaki pojedinac biti prihvaćen i poštovan.

- Zato Dan Roma treba da nas podsjeti da suštinska, a ne formalna jednakost, nije samo vrhovni filozofski ideal, već građanski cilj kome moramo težiti. Dan Roma treba da nam bude inspiracija da podignemo glas za one koji se ne čuju dovoljno, kao i da budemo podrška onima kojima je najpotrebnije - dodao je Bjeković.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da crnogorski parlament potvrđuje posvećenost izgradnji inkluzivnog i pravednog društva i da šalje jasnu poruku da dostojanstvo svakog pojedinca čuva kao temelj zajedničke budućnosti.

- Kada govorimo o integraciji Roma, posebnu pažnju usmjeravamo na šest ključnih oblasti – obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, zapošljavanje, pravni status, socijalnu seigurnost i porodičnu zaštitu - naveo je Mandić.

On je rekao da je u svakoj od tih oblasti ostvaren napredak, ali da isto tako pred cijelim društvom stoji još mnogo posla.

- Naš prvi i najvažniji zadatak je da dosljedno i odlučno radimo na suzbijanju svih oblika diskriminacije. Upravo u tome leži suština mnogih problema sa kojima se romska i egipćanska zajednica suočava - istakao je Mandić.

On kje kazao da su u oblastima zapošljavanja i obrazovanja postignuti određeni pomaci, posebno kada je riječ o većem broju romske djece u školskom sistemu.

- Ipak, i dalje se suočavamo sa izazovima nedostatka pouzdanih podataka o djeci koja su izvan obrazovnog sistema, kao i sa nedovoljno razvijenim mehanizmima za praćenje ranog napuštanja škole i nerednovnog pohađanja nastave - dodao je Mandić.

On je kazao da pitanje zapošljavanja ostaje usko povezano sa obrazovanjem, dodajući da nedovoljan nivo opšteg i stručnog obrazovanja predstavlja jednu od ključnih prepraka za ravnopravno učešće Roma na tržištu rada.

- Zato je ulaganje u obrazovanje, znanje i vještine najsigurniji put ka trajnom rješenju ovog problema - rekao je Mandić. 

Posebnu pažnju, kako je naveo, zaslužuje i pitanje političke zastupljenosti romske i egipćanske zajednice.

- Romi još nemaju autentične predstavnike u Skupštini Crne Gore. Vjerujem da će se povratkom opzicije u rad Odbora za izbornu reformu u narednom periodu otvoriti ozbiljan i odgovoran dijalog o ovom pitanju -kazao je Mandić.

On je dodao da na taj način mogu pokazati da je njihova posvećenost jednakosti svih građana stvarna, a ne samo deklarativna.

- Iako trenutno nijesu zastupljene u parlamentu, to nikako ne znači da su ove zajednice izvan fokusa našeg djelovanja. Naprotiv, njihov položaj i prava predmet su kontinuiranog i predanog rada Odbora za ljudska prava i slobode - kazao je Mandić.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka istakao je da je Crna Gora kroz istoriju primjer suživota različitosti i međusobnog poštovanja i da se upravo na tim temeljima gradi društvo jednakih šansi.

- Iza nas stoje posvećen rad i rezultati u oblasti ljudskih i manjinskih prava. Ti rezultati nijesu samo statistika, oni predstavljaju stvarne promjene u životima ljudi - kazao je Đeka. 

On je rekao da su zabilježili značajno smanjenje etničke distance prema romskoj i egipćanskoj zajednici sa 0,55 u 2021. na 0,36 u prošloj godini, što je jasan pokazatelj da se svijest u društvu mijenja.

- Ipak, ne zatvaramo oči pred činjenicom da diskriminacija i antiromizam i dalje postoje, posebno u oblastima zapošljavanja i obrazovanja - naveo je Đeka.

On je kazao da je procenat romske djece upisane u predškolske ustanove povećan na čak 60 odsto u odnosu na 2023. godinu.

- Stopa završetka razreda među romskom i egipćanoskom djecom kontinuirano raste, pa ukupna stopa završetka devetog razreda iznosi 87,77 odsto. Takođe, procenat prelaska iz osnovnog u srednje obrazovanje porastao je sa 51,64 odsto na 62,3 odsto  rekao je Đeka.

On je naveo da, na srednješkolskom nivou, bilježe stope završetka od 84,85 odsto za treći nivo i za čak 90 odsto za četvrti nivo obrazovanja.

Đeka je dodao da je, takođe, povećan broj medijatora u nastavi sa 26 na 33.

- U svim ostalim segmentima, bilo da je riječ o stanovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti, ima prostora za mnogo više rada, ali važnim smatram da su problemi identifikovani i da je nacionalna politika dobra -naveo je Đeka.

Kako je kazao, u oblasti zapošljavanja, stopa nezaposlenosti je smanjena sa 81,9 odsto na 64,1 odsto.

- To znači da danas više ljudi ima posao, stabilnost i priliku da dostojanstveneo izdržava poridicu. Cilj naših nacionalnih politika nije samo smanjenje razlika, već njihovo potpuno prevazilaženje - istakao je Đeka. 

Nacionalni koordinator za pitanja Roma Sokolj Beganaj kazao je da je romska zajednica predugo bila tiha, ali da nikada nije bila slaba.

On je naglasio da jednakost nema alternativu i da pravda ne smije čekati.

- Istina je jednostavna, ali snažna - Romi nijesu prpblem društva, problem su prepreke koje su im postavljene, problem je tišina tamo gdje bi trebalo da bude glasno zalaganje za pravdu, problem je nejednakost koja nas sve koči i sputava - naglasio je Beganaj.

Poštovanje ljudskih prava, kako je poručio, počinje odnosom prema najranjivijima. 

Beganaj je istakao da je zadatak jasan, da institucije treba da budu oslonac, a ne prepreka, kao i da zakon treba da bude jednak za sve u svakodnevnom životu.

- Antiromizam nije uvijek glasan, nekad je skriven u ćutanju, u propuštenim šansama, zato borba protiv njega zahtijeva hrabrost da se govori reaguje i da se nešto mijenja. Ipak uprkos svim izazovima, imamo razloga za vjeru - naglasio je Beganaj.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je pokazala da može iči putem napretka.

- Pravi uspjeh se ne mjeri strategijama, nego osmjesima djece koja imaju budućnost. Ne postoje oni i mi, postojimo svi mi – ljudi iste zemlje, iste nade i iste budućnosti. Zajedno možemo više i pravednije - kazao je Beganaj.

Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Vučurović rekao je da će najveće razloge za čestitke imati kada se položaj i kvalitet života Roma u Crnoj Gori poboljša i kada oni zaista budu ravnopravni građani.

- Mislim da to još nije slučaj. Skupština i Vlada moraju raditi iskreno na tome da Romi budu ravnopravni građani u Crnoj Gori i da kvalitet njihovog života bude što bolji - poručio je Vučurović.