BIRN i Džidić klevetali i Tanju Knežević Perišić

Nakon što je nedavno sarajevski Općinski sud proglasio Balkansku istraživačku regionalnu mrežu (BIRN) i direktora Denisa Džidića krivim zbog klevete Nebojše Mrvaljevića i Draška Martinovića Didija, stigla je identična presuda i u predmetu vođenom po tužbi Tanje Knežević Perišić.

Knežević Perišić je BIRN, preko uratka novinarke Vijesti Jelene Jovanović, uz još osam crnogorskih novinara i aktivista, proglasio ekstremnom desničarkom. Pred sarajevskim sudom u toku je još pet sudskih procesa po istom pravnom osnovu.

Takođe, i pred Osnovnim sudom u Podgorici vodi se pet postupaka protiv autorke skandalozne BIRN-ove mape ekstremista za Crnu Goru – Jelene Jovanović i urednice koja je odobrila „izvještaj“ i kasnije ga javno branila - Dušice Tomović.

Njih su tužili novinarke Kaćuša Krsmanović i Tanja Pavićević, zatim građanski aktivisti Nebojša Mrvaljević, Draško Martinović i Maja Miličković. Početak ovih procesa obilježila su brojna odgađanja, a odbrana je koristile sve „trikove“ kako bi se postupak odugovlačio, uključujući i mijenjanje advokata, ali je bilo i drugih oblika opstrukcije.

BIRN-ova nedvosmilena kleveta 

Najnovija prvostepena presuda Općinskog suda u Sarajevu je identična prethodnim, pa je naređeno tuženima da isplate Knežević Perišić solidarni iznos od 1.500 KM (766 eura) sa zakonskom zateznom kamatom počev od 14. 2. 2023. godine kao dana podnošenja tužbe pa do konačne isplate.

Tuženi su dužni i da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku ove presude, a sve u roku od 30 dana od dana donošenja presude.

Nakon iskaza Knežević Perišić pred sudom, dostavljanja dokaza, te iskaza Džidića, sud je donio odluku da je počinjena kleveta.

Džidić je kazao pred sudom i da je autor podataka za Crnu Goru bila Jelena Jovanović, koju je angažovao BIRN, čime je demantovao navode Jovanović i Tomović da je „izvještaj“ za Crnu Goru radio tim od desetine ljude i da je material prošao brojne provjere.

Sud je istakao da su prve informacije o projektu „Mapiranje ekstremističkih grupa u regionu“ objavljene na konferenciji u Sarajevu, a kasnije i na internet stranici BIRN-a, te da je ime Knežević Perišić dovedeno u kontekst pripadnika ekstremističke grupe, te da je to činjenica koja se morala provjeriti. Sud je takođe konstatovao da je ime Tanje Knežević Perišić, kao i još osam osoba iz javnog života Crne Gore postavljeno na mapi na način da su oni označeni „kao stalna prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori“.

Na ljude bez dokaza

Sarajevski sud utvrdio je da tuženi tokom postupka nijesu dokazali istinitost navoda da je tužiteljka ekstremistkinja koji predstavlja prijetnju za mir i stabilnost u Crnoj Gori, kako se to navelo u podacima iz interaktivne mape podataka.

- Sud je utvrdio da tuženi tokom postupka nijesu dokazali istinitost navoda da je tužiteljica ekstrmista odnosno pripadnica ekstremističke organizacije koja predstvalja prijetnju za mir i stabilnost u Crnoj Gori kako se to navelo u podacima iz interaktivne mape podataka. Naime, na okolnosti dokazivanja ovih navoda izveden je samo dokaz saslušanjem drugooptuženog u svojstvu parnične stranke, a koji je naveo da su objavljeni podaci zasnovani na javno dostupnim podacima. Po ocjeni suda, a upravo imajući u vidu navod dugotuženog da se radilo o podacima zasnovanim na javno dostupnim podacima, tuženi nijesu dokazali da se radilo o iznošenju istinite činjenice. Naime, takve dokaze nijesu izveli - navodi se u presudi.

Prema ocjeni suda, da bi pravo na slobodu izražavanja bilo zaštićeno, samo izražavanje treba da bude izneseno u dobroj vjeri, razumno i zasnovano na određenoj činjeničnoj osnovi.

- Očito, tuženi informacije o tome da je tužitelj pripadnik ekstremističke grupe nijesu provjerili niti su sudu podastrli bilo kakve dokaze i kojim metodama rada su dosšli do navedenog - decidno se navodi u presudi.

Stoga, kako dalje piše u presudi, “obzirom na kotekst i formu iznošenja informacija, sud je stekao dojam da tuženi nijesu postupali dobronamjerno, niti da je prenošenje ovih informacija bilo razumno”.

“Javnost ima interes da bude obaviještena o temama od javnog značaja, kao što je predmetna, ali se taj interes može zadovoljiti samo pod pretpostavkom da su informacije koje se iznose tačne ili bar zasnovane na određenim činjenicama, te da se iznose sa dobrom namjerm informisanja javnosti, što je po mišljenju suda u konkretnom slučaju izostalo. Stoga, cijeneći sve okolnosti slučaja, utvrđeno je da navodi koji se tiču tužiteljice i njenog označavanja kao ekstremiste predstvaljaju klevetu”, piše u presusi sajaevskog suda.

Loša namjera i laganje javnosti

Slučaj u kome je BIRN, preko uratka Jelene Jovanović, targetirao devet crnogorskih državljana kao desničarske ekstremiste je počeo 16. novembra 2022. godine u Sarajevu na konferenciji „Krajnje desničarski ekstremizam na Balkanu: grupe, trendovi i politička podrška“. Tada je na internet stranici BIRN-a objavljena interaktivna baza podataka „Mapiranja ekstremističkih grupa u regionu“.

- Prvi put imamo mapu koja prikuplja relevantne informacije o krajnje desničarskim i ekstremističkim grupama u cijelom regionu. Njihovo djelovanje narušava procese izgradnje stabilnog i zdravog društva za koje se borimo svakodnevno, stoga nam je važno da ova mapa bude izvor informacija koje će prepoznati sve prijetnje koje ovakve organizacije i grupe mogu proizvesti - rekao je tada Džidić.

Dodao je i da je precizno mapiranje ovakvih organizacija izuzetno bitno i u kontekstu borbe protiv terorizma.

Među ekstremiste i religiozne fundamentaliste koji su stalna prijetnja za mir i stabilnost u Crnoj Gori imenom i prezimenom navedeno je devet ljudi, među kojima su i dvije novinarke.

Dva mjeseca nakon objavljivanje mape, nakon velikog pritiska javnosti, crnogorske i međunarodne, mapa je uklonjena. Nakon deset mjeseci, revizije eksternih eksperata, objavljen je novi tekst u kome o Crnoj Gori nema ništa, niti se pominju ranije targetirane osobe. I u odnosu na ostale ekstremne desničare, lista je radikalno smanjena, pa se broj sveo na svega 17, od prvobitnih 71.

U ispravljenom novom projektu, koji nije interaktivna mapa, BIRN se, umjesto ranijih navoda o strogoj metodologiji, sada pravdao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama“.

U „Naučenim lekcijama“, segmentu koji je objavljen uz novo istraživanje, naveli su da su se oslonili na ekspertizu lokalnih novinara.

Lokalne novinarke, koje su odgovorne za skandalozni sadržaj mape, i koje su tužene, nikada javnosti nijesu dostavile dokaze za svoje tvrdnje, niti su se ovim povodom oglasile.

Ni BIRN ni autorka i urednica koja je odobrila “izvještaj” nikada se nijesu izvinili ljudima koje su lažno optužili za ekstremizam.