Vojno-medicinski centar Vojske Crne Gore nabavio je savremeno ambulantno vozilo, čime je dodatno unaprijeđena sposobnost pružanja hitne medicinske pomoći i medicinskog transporta, saopšteno je iz Ministarstva odbrane. 
 
Iz tog resora su kazali da je novo ambulantno vozilo potpuno opremljeno i prilagođeno za višednevna putovanja, uz pratnju posebno obučenog medicinskog tima. 
 
- Oprema uključuje EKG monitor, sistem za kontinuirano praćenje krvnog pritiska i zasićenosti krvi kiseonikom pomoću pulsnog oksimetra, defibrilator, kiseonik sa maskom za neinvazivnu ventilaciju, aspirator i opremu za imobilizaciju- precizirali su iz Ministarstva. 
 
Kako su istakli, medicinski timovi koji prate pacijente su posebno obučeni za zbrinjavanje životno ugroženih i teško povrijeđenih osoba. 
 
- Medicinsko osoblje posjeduje međunarodne licence za Immediate Life Support (ILS) i Advanced Life Support (ALS), čime se garantuje vrhunska medicinska njega i sigurnost pacijenata tokom transporta- navodi se u saopštenju. 
 
Iz Ministarstva odbrane su kazali da nabavkom tog vozila potvrđuju svoju posvećenost unapređenju zdravstvene zaštite i brige o pripadnicima Vojske i građanima Crne Gore.

Vojno-medicinski centar Vojske Crne Gore nabavio savremeno ambulantno vozilo

&nbsp;Usvajanje odluke o mjesnim zajednicama, kojom je predviđeno da se njihovi predsjednici biraju direktno, očekuje se na narednoj sjednici Skupštine Glavnog grada, najavio je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović.
On je, odgovarajući na pitanja u emisiji “Na vezi sa gradonačelnikom” Gradske televizije, poručio da će građani imati ključni uticaj na razvoj naselja u kome žive. Poručio je da je budžetom predviđeno 200.000 eura za nabavku novih autobuskih stajališta.
- Mjesne zajednice treba da služe za direktnu razmjenu informacija sa građanima, koji najbolje znaju šta su im potrebe- kaže Mujović.
O njima će Skupština Glavnog grada, kaže, raspravljati na narednoj sjednici, prenosi Gradski portal.
- Dakle jedna od glavnih tačaka dnevnog reda će upravo biti ovo, a ono što je vrlo interesantno i što je veliki novitet da će predsjednici mjesnih zajednica biti birani neposredno, dakle voljom mještana koji su nastanjeni u mjesnoj zajednici u kojoj se izbori sprovode- kazao je Mujović.
Mujović je kazao da je budžetom opredijeljen značajan novac za modernizaciju autobuskih stajališta.
- Ove godine budžetom Glavnog grada predviđeno je 200.000 eura za nabavku novih stajališta, dat je nalog sekretarijatu za saobraćaj da se krene u raspisivanje tendera. Očekujemo vrlo brzo, u narednih nekoliko dana, donošenje plana javnih nabavki, a nakon toga i raspisivanje tendera i onda ćemo prioritetno djelovati odnosno na način da se zamjena vrši na onim stajalištima u jako lošem stanju idemo tako redom kako bi zamijenili sva stajališta- rekao je Mujović.

Mujović: Predsjednike mjesnih zajednica biraće direktno građani

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore sjutra će biti promjenljivo oblačno sa sunčanim intervalima i vjetrovito, a rano ujutro je ponegdje moguće i malo kiše, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.
Na sjeveru biće pretežno oblačno sa slabom kišom, u planinama sa susnježicom i snijegom. 
 
Vjetar će biti umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni. 
 
Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od nula do 14, najviša dnevna od dva do 21 stepen.

Sjutra oblačno i vjetrovito, na sjeveru slaba kiša, do 21 stepen

Dva sporazuma koje je premijer Crne Gore Milojko Spajić potpisao sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima o ekonomskoj i saradnji u turizmu, koji otvaraju put za zakup Velike plaže u Ulcinju, za dio nevladinog sektora i lokalnu zajednicu su neprihvatljivi.
Plaža, duga 13 kilometara, nedaleko od Ulcinja, najjužnijeg crnogorskog grada i njeno zaleđe obuhvataju oko 20 miliona kvadrata.
Nekoliko dana uoči potpisivanja Spajić je rekao da Crna Gora ne smije propustiti 30 milijardi eura, koje je spreman da u projekat na Velikoj plaži investira arapski biznismen Mohamed Alabar.
Po tom scenariju, Crna Gora bi Veliku plažu dala u zakup na 99 godina Alabarovoj kompaniji "Emmar", koja bi sagradila megaturistički kompleks. Alabar je učestvovao regionalnim projektima u Hrvatskoj, Albaniji i "Beogradu na vodi" u Srbiji.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) saopštila je da sporazum sa UAE suspenduje dio crnogorskih zakona, zaobilazi tenderske procedure i "širom otvara vrata za pranje novca".
Sporazume mora ratifikovati Skupština Crne Gore.
Partije vladajuće većine ćute na ovu temu. Jedino je članica nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta, partija Milana Kneževića, koja u Vladi ima dva ministra, izrazila određene rezerve.
Od pomena projekta do potpisa - mjesec i po
Mjesec i po nakon što je 13. februara u Dubajiu potpisao Memorandum o razumijevanju između Vlade Crne Gore i UAE, premijer Spajić je 28. marta u Abu Dabiju potpisao sporazume o ekonomskoj i saradnji u turizmu koji predviđaju veća ulaganja u projekte na jugu zemlje.
Vrijeme između dva potpisa, premijer je iskoristio da poslanicima u Skupštini i vlastima Ulcinja predstavi ovaj megaprojekat.
Kako je rekao, projekat bi uključio izgradnju: turističkih sadržaja, velikog aerodroma, najmodernije bolnice na Balkanu, marine, dva univerziteta...
Tokom diskusije sa poslanicima 26. marta premijer je kazao da u najavljenom investiranju Alabara nema "ništa skriveno".
Istakao je da u tom projektu nema riječi o korupciji i pranju novca, kazavši da je Vlada već utvrdila sporazum sa UAE.
Poslanik iz Ulcinja Mehmed Zenka je poručio Spajiću da "razmisli šta nudi tamo":
- Vi mislite da mi pasemo travu, pa da nam vi kažete što je bolje za Ulcinj. Imaćete odgovor Ulcinja. Dabogda nas ne bilo ako dozvolimo da nas ostavite bez hljeba-kazao je Zenka.
Spajić je odgovorio da je dobio stotine poruka podrške od Ulcinjana.
- Vi iz lokalnih zajednica pazite šta radite i šta izjavljujete. Ovo nije mala politika ovo su velike priče- poručio je premijer.
Neistinitim je nazvao tvrdnje da se neće primjenjivati Zakon o sprečavanju pranja novca:
- Najbitnija stvar je da prvi put u istoriji država UAE direktno garantuje i stoji iza jednog projekta. Sa ovakvim investitorima nema trange-frange, neće biti korupcije i problema te vrste- kazao je.
Dijelu opozicije, koji tvrdi da bi uz hotele na Velikoj plaži, Alabar gradio stanove i apartmane za prodaju, premijer je poručio "da ne tjeraju investitore".
- Ako UAE odluče da ne investira u Crnu Goru kriviću ljude iz opozicije, jer ste užasnim izjavama i lažnim aferama otjerali te ljude- rekao je Spajić.
'Visok rizik'
MANS je saopštio da tekst popisanog Sporazuma suspenduje niz crnogorskih zakona i širom otvara vrata za pranje novca, te omogućava zaobilaženje tendera.
- Postoji izuzetno visok rizik da bi Sporazum sa Vladom UAE mogao biti zloupotrijebljen za pranje novca, jer podaci o stvarnim vlasnicima kompanija registrovanih u toj državi nijesu dostupni javnosti- naveli su iz MANS-a.
Ocjenjuju i da Spajić manipuliše informacijama o garancijama:
- Sporazumom je predviđeno da Vlada UAE garantuje za investitore koje sama predlaže, ali se u istom članu, navodi da ta država ne snosi nikakvu odgovornost u slučaju da ne ispune obaveze ili budu uključeni u sporne ili nezakonite aktivnosti- poručili su.
U slučaju kršenja ugovornih obaveza od strane investitora, Crna Gora neće imati pravni osnov da pokrene bilo kakvu proceduru protiv UAE, zaključuju u MANS-u.
Novinar Brkić poziva na oprez
Miša Brkić, novinar iz Beograda, kaže da je najavljena investicija od 30 milijardi u Ulcinju prevelika.
- Kad je Crna Gora u pitanju bojim se da ne bude ona narodna poslovica 'mnogo je mačku teleća glava'. To je mnogo para, čak i za ulcinjsku Veliku plažu sa zaleđem. Ne znam da li da vam čestitam ili da vas žalim- kazao je Brkić za Radio Slobodna Evropa.
Na osnovu iskustva u Srbiji sa Alabarom, koji je učestvovao u građevinskom megaprojektu "Beograd na vodi", smatra da će to biti netransparentan posao.
- Daleko mu lijepa kuća, rekao bih kad posmatram iz Beograda. To što premijer Spajić priča, računajte da će biti vrlo netransparentno. Mislim da je to idealan teren za korupciju i pogodbe u četiri oka- rekao je.
Za kontrolu i nadgledanje takve investicije, kaže Brkić, potrebni su ogromni i vrlo specifični mehanizmi.
- Oni nose neviđenu mogućnost korupcije i nijesam siguran da su crnogorsko društvo i nezavisne institucije sposobne da prave monitoring na tako velikim i skupim projektima- kaže Brkić.
Prema njegovim riječima dostupne informacije o projektu "Beograd na vodi" govore da je samo srpska strana ispunila obaveze iz tog "nazovi ugovora".
- Ugovor nikad nije viđen i neće biti viđen. Pitanje je da li uopšte postoji ili je u pitanju pogodba u četiri oka. Nikad nije javno rečeno, objelodanjeno ili otkriveno je li arapski investitor ispunio svoje obaveze. Po onome što je dostupno javnosti, on to nije ispunio- kaže Brkić.
Smatra da od ovakvih projekata korist prije svih imaju partije na vlasti.
O namjerama Alabara Ulcinjane informisao Spajić
U Ulcinju su za Alabara čuli prije dvadesetak dana kada je dao najbolju ponudu na tenderu za četvorogodišnji zakup devet od 19 kupališta na ulcinjskoj Velikoj plaži.
To je izazvalo revolt dosadašnjih zakupaca. Nakon toga je Spajić posjetio Ulcinj i prenio mještanima da je Alabar odustao od zakupa plaža, ali da je zainteresovan za ulaganja na Velikoj plaži.
Predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu kazao je da lokalna zajednica nije protiv investicija ali jesu protiv zakupa na 99 godina.
Gencijev stav nakon toga potvrdio je i ulcinjski parlament.
- Zabrinjava ekstremna netransparentnost i užurbanost čitavog procesa, što upućuje na maksimalnu opreznost i strah lokalne vlasti i zajednice- saopšteno je nakon sjednice.
Hoće li parlament podržati projekat?
No, i pored upozorenja mještana, Vlada je 24. marta na telefonskoj sjednici utvrdila predlog Sporazuma koji je Spajić četiri dana kasnije potpisao u Abu Dabiju sa UAE.
Sporazume treba da potvrdi Skupština. A kako će se prema njemu odrediti poslanici zasad je neizvjesno.
Zasad ga javno podržava samo Spajićev Pokret Evropa Sad.
Jedan od lidera nedavno rasformiranog Demokratskog fronta Milan Knežević je izjavio da niko iz njegove partije nije bio upoznat sa namjerom Spajića da potpiše sporazum.
- Problematično nam je i što bi zakup trebalo da bude na 99 godina, po Zakonu o državnoj imovini mislim da to ne postoji kao mogućnost- rekao je Knežević.
Poručio je da Spajić treba da razgovara sa liderima parlamentarne većine. Ministarka iz njegove partije je rekla da na sjednici Vlade nije glasala za sporazum.
Dritan Abazović, lider opozicionog Građanskog pokreta URA tvrdi da sporazum "nosi elemente korupcije i organizovanog kriminala".
- Sve je ovo pripremano uz pomoć ljudi iz Srbije, a u sve ovo su uključeni Spajić, Andrija Mandić i Aleksa Bečić- tvrdi Abazović.
On je povodom sporazuma Vlade sa UAE pozvao Specijalno tužilaštvo da reaguje i najavio krivičnu prijavu protiv Spajića.
Partije parlamentarne većine - stranka predsjednika Skupštine Andrije Mandića, Demokrate, Socijalistička narodna partija, predstavnici manjinskih partija, uključujući i potpredsjednika Vlade za ekonomiju Nika Đeljošaja - nijesu se oglašavale.
One u Skupštini imaju 52 od 81 poslanika.
Vlada premijera Spajića, treća od smjene Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića, koja je vladala tri decenije, izabrana je oktobra 2023.

Ulcinj između velikih planova i velike sumnje za Veliku plažu

Državni budžet Crne Gore u 2024. godini ostvario je prihod od 2,755 milijardi eura, što predstavlja rast od 7,3 odsto u odnosu na prethodnu godinu, saopštilo je Ministarstvo finansija.
Najveći rast, ističu iz resornog minsiatrstva, zabilježen je kod poreza na dobit, poreza na dohodak fizičkih lica, PDV-a i akciza, što se pripisuje jačanju ekonomske aktivnosti i suzbijanju sive ekonomije. Ukupni izdaci budžeta iznosili su 2,986 milijardi eura, pri čemu je deficit smanjen u odnosu na planirani nivo. Javni dug krajem 2024. godine iznosio je 61,32 odsto BDP-a, dok je neto dug, uzimajući u obzir državne depozite, bio 56,15 odsto BDP-a.
- Kapitalni budžet realizovan je u iznosu od 251,17 miliona eura, što predstavlja 106 odsto plana, a doprinosi su ostvareni u iznosu od 584,7 miliona eura, uz rast u odnosu na prethodnu godinu. Porez na dodatu vrijednost dostigao je 1,222 milijarde eura, dok su prihodi od akciza porasli na 368,6 miliona eura, pri čemu je najveći doprinos došao od akciza na mineralna ulja i duvanske proizvode. Povećan promet cigareta i bezdimnih duvanskih proizvoda ukazuje na suzbijanje nepravilnosti i sive ekonomije- navodi se u saopštenju.
Izdaci budžeta, kako se dodaje, porasli su za 16,8 &nbsp;odsto u odnosu na 2023. godinu, a najveće povećanje zabilježeno je kod isplata iz penzionog i invalidskog osiguranja, transfera institucijama, kao i bruto zarada u javnom sektoru. Ipak, ukupni izdaci su za 0,7 odsto manji od planiranog, što je rezultat dinamike pristizanja obaveza.
Ministarstvo finansija naglašava da je ostvaren suficit tekuće potrošnje od 49,9 miliona eura, što potvrđuje fiskalnu odgovornost i poštovanje tzv. zlatnog fiskalnog pravila. U skladu s tim, država se zaduživala isključivo za kapitalne projekte i otplatu duga. Ministarstvo ističe da ostaje posvećeno transparentnom i odgovornom upravljanju javnim finansijama, uz pozitivne trendove koji su nastavljeni i početkom 2025. godine.

MF: Država u 2024. prihodovala 2,75 milijardi eura, javni dug iznosio 61,32% BDP-a

Velike promjene u ekonomskoj strategiji u posljednjih pet godina omogućile su Ujedinjenim Arapskim Emiratima da dodatno iskorače na listi najuspješnijih zemalja svijeta, a to iskustvo kroz saradnju biće od pomoći zemljama partnerima, istakli su tokom sastanka u Dubaiju premijer Milojko Spajić i državni ministar za spoljnu trovinu UAE, Thani Al Zejudi, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Vlade.&nbsp;
Kako je Al Zejudi tokom sastanka objasnio tokom kovid krize su napravili prekretnicu pa su u UAE okrenuli novu stranicu u ekonomskoj politici, diverzifikovali investicije i stvorili dobar biznis ambijent, koji je privikao talente iz različitih sfera sa svih meridijan, što je bio preduslov za dodatan rast.
Na zdravstvenu krizu reagovali su promptno, napravili nakon toga značajan iskorak u jačanju finansijske, sajber i opšte bezbjednosti, kroz integrisane strategije i inovativne pristupe, te postali centar regiona i šire, zato su sada, kako je ocijenjeno u razgovoru, svima poželjni partner.
- Okupljanjem velikog broja pametnih ljudi iz čitavog svijeta, koji imaju i veliko iskustvo, osigurali smo da u partnerstva ulažemo stručnost, vještine, znanje i logistiku, zato su naši projekti vrlo uspješni - kazao je Al Zejudi.
Spajić je naglasio da bi Crna Gora mogla da ima dosta koristi od saradnje na planu bezbjednosti, pošto je Abu Dabi devet godina zaredom najbezbjedniji grad na svijetu.
- Saradnja na tom planu vrlo je važna za nas, jer vi ste postigli prepoznatiljive rezultate i značajne domete u sektoru bezbjednosti. Korišćenje modernih tehnologija od velike je pomoći policiji u borbi protiv svih vidova kriminaliteta. Takav pristup pomoći će i našim snagama bezbjednosti na putu unaprjeđenja vladavine prava, što je jedan od proklamovanih ciljeva Vlade - naglasio je premijer.
Nastavak saradnje na tom planu nastaviće se planiranim susretima ministara zaduženih za pitanja bezbjednosti, koji se očekuju u najskorijem roku.
Na sastanku je, kako su naveli u saopštenju, zaključeno da je maksimalna posvećenost obje strane garant uspješnosti projekata na svim poljima.

Spajić sa Al Zejudi: Moderne tehnologije najbezbjednijeg grada na svijetu za sigurniju Crnu Goru

&nbsp;,,Kume ovo sve što su nas nagrđivali po novina i hapšenja i progoni... Sve nam je Radonjić debeli smjestio sef Katnicevog spec tima“... ,,Takve na komade treba kidati bez milosti“... „Kakav je sa njim Lazović znaš li“... „Kao on nam je neprijatelj br1“. Ovo su samo neke u nizu Skaj poruka razmjenjivanih između visokorangiranih članova kavačke kriminale grupe. &nbsp; U Skaj prepisci jasno se uočavaju planovi klana Radoja Zvicera da se likvidiraju tadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić... &nbsp; KAD SDT SELEKTIVNO ČITA SKAJ PORUKE Međutim, u optužnici specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića - koju je nakon ispravke potvrdilo tročlano Vijeće Višeg suda na čijem je čelu Zoran Radović – nema ni traga od ove komunikacije članova kavačkog klana. Naprotiv: tužilac Šoškić je slučaj protiv Katnića i Lazovića gradio na osnovu tvrdnje da su upravo glavni specijalni tužilac i visoki funkcioner policije bili dio kavačke kriminalne grupe ili zaštitnici člana te grupe Duška Roganovića. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033119030_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025033119030_9f071747e1c7eb1d0c8b1e2dfd6393b7281af8d4713ea18d8ac9a21f40c3d60e" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="KAD TUŽILAC SELEKTIVNO ČITA SKAJ PORUKE: Ktanić, Lazović, Čađenović i tužilac Šoškić"> <figcaption>KAD TUŽILAC SELEKTIVNO ČITA SKAJ PORUKE: Ktanić, Lazović, Čađenović i tužilac Šoškić(Photo: Ilustracija: Ivana ABRAMOVIĆ)</figcaption> </figure>  Međutim, na osnovu Skaj prepiski koje objavljuje Katnić – a u koje su Portal ETV i ETV imali uvid – očito je da su kavčani doživljavali Katnića i Lazovića kao ,,krvne neprijatelje“. &nbsp;Međutim, te bitne transkriptre sa nekad zaštićene Skaj komunikacije – tužilac Šoškić nije naveo u optužnici. &nbsp; Zašto su izostavljeni, da li je u pitanju greška ili svjesna tužilačka manipulacija Skaj poruka? &nbsp; O tome će se detaljnije govoriti tokom suđenja koje se očekuje. A i sudija Zoran Radović moći će da, do početka suđenja, analizira zbog čega je Vijeće Višeg suda dobijalo samo brižljivo selektovane Skaj poruke. &nbsp;&nbsp; <blockquote>,,Molim Vas da ovo dostavite postupajućem predsjedniku vijeća koji će biti u ovom predmetu radi priključenja ostalim dokazima“, navodi se u Katnićevom obraćanju predsjedniku suda.</blockquote> KATNIĆEVO PISMO RADOVIĆU &nbsp; Prema informacijama Portala ETV i Televizije E, pritvoreni bivši glavni tužilac Milivoje Katnić dostaviće ove sedmice predsjedniku Višeg suda veći broj Skaj poruka koje, kako kaže, ,,na dan potvrđivanja optužnice nije mogao uraditi iz tehničkih razloga“. &nbsp; -Molim Vas da ovo dostavite postupajućem predsjedniku vijeća koji će biti u ovom predmetu radi priključenja ostalim dokazima – navodi se u Katnićevom obraćanju predsjedniku suda. Portal ETV i Televizija E 21. februara eksluzivno su objavili dio Skaj prepiski između osoba iz kavačkog kriminalnog klana koje je, prema evidenciji bezbjednosnih službi predvodio Radoje Zvicer, a koje su, prema navodima potvrđene optužnice, bili pod zaštitom Katnića, Lazovića i specijalnog tužioca Saše Čađenovića. TUŽILAČKE (RE)KONSTRUKCIJE Upravo ovi razgovori demantuju sve navode optužnice koju je potpisao tužilac Miloš Šoškić pokušavajući da ih na sve načine i bez ijednog dokaza, ijedne njihove poruke uveže da su svoje službene položaje podredili mafiji. Ipak, ovi razgovori sa nekad zaštićene skaj komunikacije pokazuju suprotno i iz njih proizilazi da je u tri navrata planirana i pokušavana likvidacija Milivoj Katnića i da ga smatraju neprijateljem koji ih progoni! &nbsp; Nijedna od brojnih poruka nije navedena u optužnici koju je pisao specijalni tužilac Miloš Šoškić, zamjenik glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića?! Teza tužilaštva je da je Zoran Lazović formirao kriminalnu grupu u martu 2020. godine i da je je član postao Katnić. Da bi dobio na brojnosti - jer organizacija mora imati najmanje tri člana - tužilac Šoškić je „preuzeo je Čađenovića“ iz drugog predmeta!? ,,NEPRIJATELJ BROJ 1“ Iz razgovora Igora Božovića, visokopozicioniranog člana kavačke kriminalne grupe sa vođom tog klana Radojem Zvicerom od 5. decembra 2020. godine - kada su po navodima SDT uveliko Katnić, Lazović i Čađenović radili u korist te mafijaške organizacije - jasno proizilazi da su kavčani bili izloženi progonu Dragana Radonjića, bivšeg šefa SPO i prvog saradnika bivšeg glavnog specijalnog tužioca.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033119034_a6379b5684192355c47375aaa63ef6ccc01978044d63655217a3a2dd0a752ede.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025033119034_a6379b5684192355c47375aaa63ef6ccc01978044d63655217a3a2dd0a752ede" data-rendition-name="original" width="828" height="546" loading="lazy" alt="SPREMANA LIKVIDACIJA: Dragan Radonjić, bivši načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja"> <figcaption>SPREMANA LIKVIDACIJA: Dragan Radonjić, bivši načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U narednom pasusu su poruke koje Portal ETV objavljuje, radi autentičnosti, uz sve slovne ili gramatičke greške. &nbsp; „Kume ovo sve što su su nas nagrdjivali po novina i hapšenja i progona sve nsm je radinjic debeli smjestio sef katnicevog spec tima, svega mi sve sam povezao od početka sve... „Kakav je sa njim lazović znaš li“... piše Božović Zviceru na što mu ovaj odgovara „Ka on nam je neprijatelj br1“. U porukama Božović pita Zvicera „Radonjic se supka lazoviću &nbsp;jeli“, na što Zvicer odgovara „da“. Božović se žali Zviceru kako ga je Katić procesuirao na „silu“... „Mene je ubacio u prucu na silu djece miz katnic mi he rekao dz moraju odluciti sto ce sa mnom i sjebali me sa procesom“ na to Zvicer konstatuje „ sve on“ i „ma nagrdili su nas“. Upravo iz ovih poruka, prema stavu Katnića, nesporno je da su on i Radonjić neprijatelji broj jedan osobama iz kavačke kriminalne grupe i to u decemru 2020. godine kada je navodno radio za tu grupu. Sve teze tužilaštva ruše se kao kula od karata, upravo na osnovu razgovora osoba iz mafijaškog klana koji je bio navodno zaštićen od progona. &nbsp; ULOGA DUŠKA ROGANOVIĆA Pritvoreni Katnić otkriva da je upravo Duško Roganović koji, prema stavu tužioca Šoškića, nije procesuiran uprkos navodnim dokazima, odlučio da bivšeg glavnog specijalnog tužioca ubije i „posalo je svoju najbolju ekipu ubica da ga pratu uz pomoć dronova“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250331190332_378e6c780b221fc7fc8d0053e38d2a97f9cdbe496feb1bfd54c557a044322cf8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250331190332_378e6c780b221fc7fc8d0053e38d2a97f9cdbe496feb1bfd54c557a044322cf8" data-rendition-name="original" width="528" height="763" loading="lazy" alt='KATNIĆ KAO ,,KRVNI NEPRIJATELJ": Duško Roganović'> <figcaption>KATNIĆ KAO ,,KRVNI NEPRIJATELJ": Duško Roganović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na meti kavčana, kako navodi Katnić, bio je i Radonjić i njegova likvidacija je takođe pripremana. &nbsp; U prilog toj tvrdnji Katnić citira konverazciju Roganovića upućenu Božoviću“: &nbsp; „Ja sam na klackalici, uhapsili troje sto su radili robu, traze kuma, alku, joleta, glija, i zua ce sjutra saslusati u 10 h u tuzilastvo“., „A onaj Radonjic je hjihov sigurno“, „To je onaj debieli sto je sa katnicem stalno“ „On je jak i sve on to gura“ „Prvi katnicev covjek“ „Da ako ih sad smjene, nova vlada je izglasana i od ponedjeljka startuje. Bice tu dosta izmjena.. To da sigurno, ali nema druge kume ko je u cg najebao je. Sad jedino preko spasava ovog terora i pretresa“... Zna sad sve i samo pazenje, i da ih uhvati kad ga gledaju sa one pozicije aparatom“.... PLANIRANE LIKVIDACIJE -Duško Roganović još 2020. u 12 mjesecu tri dana nakon što sam mu navodno pomogao da ga krivično ne gonimo organizuje moje ubistvo i to da me prate baš onim dronovima što su spremali za Jovana Vukotića a ovo proizilazi iz poruke Duška Roganovića koja glasi „kad ga gledaju sa one pozicije aparatom“, aparat je dron a gledaju pomoću kamera – obrazlaže Katnić u pismu sudiji Radoviću &nbsp;komunikaciju među kavčanima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033119038_1d119e9449c38bf4d4db5d5cf655ec657bf91897bfa83b7fc64a44c6de46ef66.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025033119038_1d119e9449c38bf4d4db5d5cf655ec657bf91897bfa83b7fc64a44c6de46ef66" data-rendition-name="original" width="1024" height="602" loading="lazy" alt="RAT KLANOVA I MNOGO ŽRTAVA: Zvicer i Vukotić"> <figcaption>RAT KLANOVA I MNOGO ŽRTAVA: Zvicer i Vukotić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Katnić je ukazao i da je su planirali da njega i Radonjića ubiju kada bude došao do Bajramovica i to ,,puškom koja ima prigušivač“. Roganović zlokobno predlaže: „mogu se u ona brda odraditi tišinom da ih ne nađu za par sati“. Katnić je ukazao da prema njemu, Radonjiću i Čađenoviću osobe iz kavačke mafijaške organizacije imaju veliki animozitet kao i prema sada pokojnom Jovanu Vukotiću, koji je slovi za šefa škaljarskog mafijaškog klana“. &nbsp; Bivši glavni specijalni tužioca ukazuju da su iz kavačke grupe vjerovali da je njegov tim protiv njih zajedno sa Vukotićem. U prilog toj tvrdnji pritvoreni Katnić je naveo komunikacije Roganovića i Božovića. &nbsp; Katnić ukazuje da ovakve prijetnje Roganović upućuje šest dana od datuma za koji tužilac Šoškić tvrdi da su glavni specijalni tužilac i policijski funkcioner Lazović, kao i specijalni tužilac Čađenović odlučili da Roganoviću pomognu?! -Ne čudi me stav Duška Roganovića koji je od izdajnika i odbjeglih ubijeđen da su Katnić, Čađenović i Radonjić sa Jovicom Vukotićem učestvovali u ubistvu njegova dva brata i oca. Čudi me što ne postoji niko u državi Crnoj Gori za koju sam časno i pošteno radio 36 godina da ustane, kao što su uvijek građani Crne Gore ustajali protiv nepravde, i spriječe zločin tužilaštva kojeg sprovode već godinu protiv mene. Izuzev male grupe koja pokušava da me zaštiti – zaključio je Katnić. Katnić i Lazović su od 15. aprila 2024. godine u pritvoru. Optužnica protiv njih potvrđena je u drugom navratu. Ono što je jasno od početka ovog procesa da se radi o motivisanom progonu ljudi koji su bili ključne figure u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. &nbsp; Oni u UIKS-u čekaju početak suđenja a postupak će voditi sudija Višeg suda Veljko Radovanović. Sa njima će se na optužničkoj klupi naći i tužilac Saša Čađenović, iako je njemu optužnice potvrđena prije više od šest mjeseci i u drugom slučaju. &nbsp; &nbsp;

Roganović: „Takve na komade treba kidati bez milosti...“

U policijskom regionalnom centru ,,Sjever” baš je uzavrelo, iako je tek počelo proljeće. Akcija ,,Značka” - kojom je planirana velika čistka politički nepodobnih policijskih starješina – ne ide kako je planirano. I sada je u problemu načelnik centra Haris Đurđević. &nbsp; Nekadašnji šef pljevaljske policije prihvatio je prošle godine ponudu ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije &nbsp;Lazara Šćepanovića da bude egzekutor i pokrene diciplinske postupke protiv mnogih policajaca. Međutim, nakon smjene nepodobnih i postavljanja novih starješina - lojalnih prvenstveno Demokratama Alekse Bečića – akcija je zastala. Prije svega, odgođeni su na neodređeno vrijeme disciplinski postupci protiv targetiranih policijskih službenika. &nbsp; Zato sada načelnik Đurđević zazire od moguće kontrole i njegovih postupaka, ali i provjere njegove biografije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032819034_df28a3b001d9552b2dbb7b31be437894ff261c46eaa5e77da0b44f611fec13b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025032819034_df28a3b001d9552b2dbb7b31be437894ff261c46eaa5e77da0b44f611fec13b7" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="NALOGODAVCI PROGONA: Šaranović i Šćepanović"> <figcaption>NALOGODAVCI PROGONA: Šaranović i Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  PO NALOGU ŠARANOVIĆA I ŠĆEPANOVIĆA &nbsp;-Načelnik Haris Đurđević je neovlašćeno i protivzakonito preuzeo ulogu po naređenju iz vrha MUP-a. Rečeno mu je da inicira i on je predložio pokretanje disciplinskih postupaka protiv više bivših rukovodilaca sa sjevera – iako im nije bio neposredni starješina, niti je bio zadužen da prati i ocjenjuje njihov rad – kaže izvor Portala ETV iz Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Očito da je Đurđević sve to radio kako ne bi on, kao čelnik centra ,,Sjever”, bio pozvan na odgovornost za velike propuste u slučaju neuspjelog hvatanja dvostrukog ubice Alije Balijagića ili nepreduzimanja preventivnih mjera u slučaju višestrukog silovatelja-povratnika Alije Kuča iz Bijeog Polja. &nbsp;&nbsp; Nekadašnjem pljevaljskom policajcu očito ne odgovara da mu se ime mnogo pojavljuje u javnosti. Prije svega - da se ne bi postavljalo suviše pitanja o njegovom imovinskom statusu. &nbsp; (NE)UPISANA IMOVINA Koji je, prema prijavi imovine u Agenciji za sprječavanje korupcije, sasvim solidan. &nbsp; Od 2018. do 2023. godine Đurđević je kao imovinu prijavio stan od 67 kvadrata u Pljevljima kao i putničko vozilo ,,golf &nbsp;V”. Prijavio je 2022. godine keš u iznosu od 9.200 eura. Od novembra 2023. uknjižio je još jedan stan, u Podgorici, od 66 kvadrata, koji je vanredno prijavio. Istovremeno, prijavio je kreditno zaduženje od 106.000 eura. Od 2023. do posljednjeg izvještaja varirao je iznos gotovine od 15 do 18 hiljada eura. &nbsp; I to je sve što je prijavljeno, iako neke informacije govore da je Đurđević prećutao dio imovine. Prema saznanjima ETV iz Agencije za nacionalnu bezbjednost Đurđević posjeduje kuću na Žabljaku, u selu Pitomine, koja je sagrađena 2020. godine. Isti izvor ističe da je Đurđević suvlasnik zemljišne parcele broj 1742 zajedno sa inspektorom pljevalsjke policije, izvjesnim Drobnjakom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032819034_592995664084525e49f2dfed0c50c0f7a2f6a477a21f93134b95decd7dc3d091.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025032819034_592995664084525e49f2dfed0c50c0f7a2f6a477a21f93134b95decd7dc3d091" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="ČIJE LI SU KUĆE: Dvije vikendice na Žabljaku "> <figcaption>ČIJE LI SU KUĆE: Dvije vikendice na Žabljaku(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prema tim &nbsp;informacijama Đurđević i Drobnjak sarađuju na dnevnoj bazi kada su u pitanju policijske akcije. &nbsp;&nbsp; INFORMACIJE IZ ANB-A Agencija je, preduzimajući akcije, registrovala u prethodnom periodu da su Đurđević i Drobnjak kupili zemlju i finanirali gradnju objekata i njihovo opremanje uglavnom plaćajući gotovinski – ističe za Portal ETV izvor iz ANB-a. &nbsp; Napominje da su kuće luksuzno opremljene i da se koriste u turističke svrhe. Kuća je zvanično registrovana na najbližu rođaku Harisa Đurđevića, Zizu Đurđević, izdaje se na bukingu pod nazivom: ,,Mountain House AMI”, Žabljak -Montenegro. Na Fejsbuk stranici su kontakti dva telefona, od kojih jedan pripada članici najuže familije supruge Harisa Đurđevića. &nbsp; Za sada nije poznato da li je porodica Đurđević prijavljivala prihode od turizma. Izvjesno je, međutim, da su čelnici MUP-a i Uprave policije bili precizno informisani o svemu. Zato je i moguće da upravo tim informacijama drže u šaci Đurđevića i da mogu da imaju prema njemu brojne političke zahtjeve. &nbsp; NEMIRNI SNOVI Đurđević je, odmah nakon avgusta 2020. godine postao miljenik nove vlasti. Prvo je, u doba Krivokapićeve Vlade, postavljen za prvog čovjeka policije u pljevljima. Godinu kasnije, postao je vršilac dužnosti &nbsp; Prema informacijama ETV, načelnik regionalnog centra ,,Sjever” izvršavao je bez pogovora sve naredbe koje su dolazile od Šćepanovića ili Šaranovića. Zauzvrat, nadao se da neke njegove tajne iz privatnog života ostati skrivene od javnosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025032819038_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025032819038_6a71269328e1fb261103cc217beb933bf92a2ac0ef2cbd244864dcc0784e435c" data-rendition-name="original" width="960" height="1280" loading="lazy" alt='OSMIŠLJENO U APRILU 2024: Dio Šćepanovićevog dokumenta kodnog imena ,,Značka"'> <figcaption>OSMIŠLJENO U APRILU 2024: Dio Šćepanovićevog dokumenta kodnog imena ,,Značka"(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Pitanje je, međutim, do kada će &nbsp;to moći da bude informacija za uži krug. Iako su dana uručena rješenja o suspenziji devetorici policajaca sa sjevera, targetirani policajci najavljuju žestoku pravnu i političku borbu. &nbsp; Nakon najave advokata da će podnijeti krivične prijave, sada se najavljuje i akcija preko poslanika ujedinjene opozicije. Prema informacijama ETV, oštećeni policijski službenici će, preko poslanika opozicije, pokušati da – preko Odbora za bezbjednost Skupštine Crne Gore -traže reviziju svih spornih, naručenih bezbjednosnih provjera. Među njima je, kako tvrde neke bivše starješine centra ,,Sjever” biće zatražena i bezbjednosna ocjena za Harisa Đurđevića. &nbsp; Izvjesno je da sve one koji su učestvovali u akciji ,,Značka”, koji su nezkonito i, još i gore – mimo etike – vodili procese protiv svojih policijskih kolega čekaju nemirne noći. &nbsp;

Kako je Haris Đurđević postao progonitelj kolega policajaca

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Frontpage topic

Policija, zbog ubistva Zorana Nikolova, traga za Dejanom Đinovićem. To je nezvanično potvrđeno Portalu ETV.
Zoran Nikolov preminuo je, kako nam je ranije nezvanično rečeno, nakon pucnjave u objektu Šansa u Zeti. Njega je policija na licu mjesta zatekla bez svijesti, nakon čega je transportovan u Urgentni blok Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
Kako su iz policije kazali ranije, za osumnjičenim se intezivno traga, a blokirani su grad i državne granice - kako bi spriječila bjekstvo ubice.
Hitna pomoć u Golubovcima ih je o ovom događaju obavijestila u 15.20 sati.
- Nakon sprovedene kriminalisticke obrade i mjera prvog zahvata utvrđen je identitet izvršioca ovog krivičnog djela i radi se o licu D.Đ. u odnosu na koga službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala i Sektora granične policije preduzimaju potražne mjere i radnje, u cilju njegovog lociranja i lišenja slobode - kazali su u saopštenju medijima uz napomenu da mjere i radnje preduzimaju u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpreminuo-muskarac-koji-je-ranjen-u-zeti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Ubistvo u Zeti: Policija traga za Dejanom Đinovićem

U ugostiteljskom objektu „Šansa“ postoji video nadzor i u toku je izuzimanje tragova - saopštila je tužiteljka Slađana Španjević-Volokov nakon što je od ranjavanja u pucnjavi preminuo Zoran Nikolov (44).
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpreminuo-muskarac-koji-je-ranjen-u-zeti&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Tužiteljka je ustvrdila informaciju policije osumnjičeni za ubistvo identifikovan kao D.Đ. i da se za njim traga.
- Oko 15 sati sam obaviještena da je u sportskom objektu i kladionici „Šansa“ došlo do upotrebe vatrenog oružja kojom je jedno lice zadobilo povrede. Tokom obavljanja uvđajnih radnji obaviještena sam da je povrijeđena osoba podlegla povredama - kazala je Španjević-Volkov novinarima.
Iz policije su saopštili da su uspostavili blokadu grada i državne granice kako bi spriječili bjekstvo izvršioca. Ranije su kazali da su izašli na lice mjesta i zatekli jednu osobu bez svijesti.
- Policijski službenici su izašli na lice mjesta i zatekli jedno lice bez svijesti, koji je transportovan u Urgentni centar radi ukazivanja ljekarske pomoći - kazali su u policiji.
Hitna pomoć u Golubovcima ih je o ovom događaju obavijestila u 15.20 sati.

Tužiteljka: U objektu „Šansa“ postoji video nadzor, izuzimaju se tragovi

Muškarac Zoran Nikolov (44) preminuo je nakon što je ranjen u pucnjavi u ugostiteljskom objektu „Šansa“ u Zeti - nezvanično je potvrđeno Portalu ETV. Iz policije je upravo saopšteno da zbog ubistva tragaju za D.Đ. - Nakon sprovedene kriminalisticke obrade i mjera prvog zahvata utvrđen je identitet izvršioca ovog krivičnog djela i radi se o licu D.Đ. u odnosu na koga službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica u saradnji sa službenicima Sektora za borbu protiv kriminala i Sektora granične policije preduzimaju potražne mjere i radnje, u cilju njegovog lociranja i lišenja slobode - kazali su u saopštenju medijima uz napomenu da mjere i radnje preduzimaju u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom. Oni su, kako su kazali, uspostavili blokadu grada i državne granice kako bi spriječili bjekstvo izvršioca. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FOruktWKM-Vo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Nakon detaljnih sprovedenih izviđajnih mjera i radnji fazno ćemo informisati javnost o okolnostima i načinu izvršenja ovog krivičnog djela &nbsp;- dodali su u policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025033117038_19d65fe2e520a49fd2b24341f67059bf9c62d7660fa21f233f86ab9f646a6da2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025033117038_19d65fe2e520a49fd2b24341f67059bf9c62d7660fa21f233f86ab9f646a6da2" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Šansa, Zeta"> <figcaption>Sa lica mjesta(Photo: Portal ETV/M.Ž.)</figcaption> </figure>  Oni su ranije saopštili da su izašli na lice mjesta i zatekli jednu osobu bez svijesti. - Policijski službenici su izašli na lice mjesta i zatekli jedno lice bez svijesti, koji je transportovan u Urgentni centar radi ukazivanja ljekarske pomoći - kazali su u policiji. Hitna pomoć u Golubovcima ih je o ovom događaju obavijestila u 15.20 sati. U policiji dodaju da se preduzimaju mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja u saradnji sa nadležnim tužilaštvom o čemu ćemo javnost blagovremeno obavijestiti.

Preminuo muškarac koji je ranjen u Zeti, policija traga za D.Đ.

O tome kako se biraju direktori obrazovnih ustanova i šta su nedostaci koji su centralizovali i politizovali naš obrazovni sistem pisao sam 2019. godine (<a href="https://www.antenam.net/stav/116289-kako-biramo-direktore-skola">tekst možete pročitati ovdje</a>).
Aktuelna prosvjetna vlast nije promijenila proceduru izbora direktora obrazovnih ustanova: ministar ih bira i razrješava. O tome sam kritički pisao prošle godine (https://www.antenam.net/stav/335134-opet-ministar-bira-i-razrjesava-direktora-skole). Sadašnje rješenje se razlikuje od prethodnog samo u tome da je osim intervjua sa kandidatima predviđeno eliminatorno "online" testiranje kandidata za direktore. I sa ovm rješenjem izbora direktora nije umanjena mogućnost politizacije sistema. Treba imati u vidu da će se mijenjati i vlade i ministri. Direktore javnih ustanova i u Srbiji bira i razrješava ministar, u EU je takva praksa nepoznata.
 Komisije koja intervjuiše kandidate i predlaže ministru rang listu sa njihovim postignućima je ozakonjena 2017. godine promjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju po prijedlogu Evropske komisije za procjenu korupcije u posebno osjetljivim oblastima. Komisija je tada preporučila (preporuka 6(a)): „Procedure za imenovanje direktora škola treba da budu transparentnije. Naime, intervju treba uvijek da bude dio procesa i panel treba da obuhvati eksterne članove koji nijesu iz Ministarstva prosvjete, kao što su iskusni direktori drugih škola i roditelji iz škole u kojoj će biti imenovan novi direktor.”
 U komisijama za intervjue kandidata u administarciji ministra Šehovića i sadadašnjoj administraciji ova preporuka je djelimičmo ispoštovana. Naime, proces izbora nije bio transparentan i članovi komisije koja predlaže kandidata za direktora su bili većinom iz prosvjetne administracije, zaposleni u Ministarstvu ili krovnim obrazovnim institucijama. Neki članovi komisija nijesu imali bilo kakvo prethodno iskustvo u radu u obrazovnim ustanovama. Posebno je nepoželjno da direktori direktorata iz Ministarstva prosvjete budu u komisiji za intervjue sa kandidatima za direktore. Da li bi član komisije za izbor direktora mogao biti i neko iz javno obrazovne-ustanove kojoj se bira direktor?
 U komisijama kao eksterni članovi su istaknuti stručnjaci iz oblasti obrazovanja-eksperti sa liste koju je formiralo Ministarstvo na osnovu javnog poziva. Jedini uslov da bi bio ekspert, na listi Ministarstva, je bio da kandidat ima: "najmanje sedmi nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje najmanje sedam godina radnog iskustva u nastavi od čega, po pravilu, najmanje tri godine na rukovodecoj poziciji u oblasti obrazovanja." Nije traženo da kandidat za eksperta ima odgovarajući uspjeh na studijama, unapređena prosvjetna zvanja i nagrade. Kao eksterni članovi nijesu predviđeni roditelji? Pitanje je zašto na listi eksperata nijesu mogli biti i oni nastavnici koji nijesu bili na rukovodećim pozicijama a imaju najviša unapređena zvanja, nagrade i više od sedmog stepena obrazovanja???
 Zašto u komisiji za intervjue ne može biti i nastavnik sa najvišim unapređenim zvanjem: nastavnik-viši savjetnik i nastavnik-istraživač? Ova zvanja su dobili od prosvjetnih vlasti.
 Poseban osvrt zaslužuje dokument "Opis kriterijuma i kompetencija i sistem bodovanja za ocjenjivanje kandidata/kandidatkinja u postupku izbora direktora/direktorica javno obrazovno-vaspitnih ustanova koji je propisalo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija".
 U ovom dokumentu su date instrukcije za kandidate koji konkurišu za direktore. U pisanom "online" radu ocjenjuju se: "određivanje prioriteta i davanje predloga i znanje o unapređenju obrazovno-vaspitnog procesa". U napomeni dokumenta je: "Prilikom testranja kandidata/kandidatkinja, Komisija će procjenjivati vezu između Programa razvoja ustanove i pisanog rada." Na konkurs za direktore kandidati dostavljaju Program rada ustanove koji se ne ocjenjuje, indirektno se ocjenjuje preko pisanog "online" rada. Ono što bi se moralo uraditi, zbog transparentnosti izbora direktora, je da se pisani "on line" radovi kandidata učine javnim, kako učesnicima konkursa, tako i široj prosvjernoj javnosti.
Ako se pogleda Priručnik Uprave za kadrove "Kompetencije za starješine organa uprave i lica iz kategorije visoki rukovodni kadar" (Podgorica, 2019), vidjeće se da su u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija da su dio svog dokumenta napravili po uzoru na ovaj sa akcentom na kompetencije budućeg direktora (liderstvo, saradnja, komunikacija, inovativnost). Ove kompetencije se ocjenju iz intervjua kandidata.
 Ostaje da se pitamo zašto i zbog čega nijesu koristili, recimo, dokument Zavoda za školstvo (2016. godina) koji je usvojio Nacionalni savjet: "Standardi kompetencija za nastavnike i direktore u vaspitno-obrazovnim ustanovama".
 Ovim dokumentom za direktore vaspitno-obrazovnih ustanova su propisani standardi kompetencija:
1. Obezbjeđivanje kvaliteta rada vaspitno-obrazovne ustanove,
2. Upravljanje procesom razvoja/napredovanja djece u predškolskim ustanovama i postignućima učenika u učenju/nastavi,
3. Planiranje, organizovanje i praćenje rada vaspitno-obrazovne ustanove,
4. Saradnja sa roditeljima, organom upravljanja, lokalnom i ćirom zajednicom,
5. Obezbješivanje zakonitosti rada ustanove i administarcija u ustanovi,
6. Upravljanje ljudskim resursima.
 Ovi standardi su propisani i u dokumentu Zavoda školstvo (2015. godina) "Kako procijeniti kvalitet upravljanja i rukovođenja školom? (Indikatori kvaliteta i instrumenti za samo/evaluaciju rada direktora škola).
 Tamo se može vidjeti: "Polazeći od kompetencija rukovodilaca vaspitno-obrazovnih ustanova, kao skupa znanja, vještina i vrijednosnih stavova, definisali smo područja djelovanja rukovodioca u kojima se može evaluirati njegov/njen rad: 1) Zakonodavstvo i administracija; 2) Planiranje, programiranje, organizovanje i praćenje rada vaspitno-obrazovne ustanove; 3) Nastava/učenje; 4) Obezbjeđivanje kvaliteta rada škole; 5) Upravljanje ljudskim resursima i 6) Saradnja direktora sa roditeljima, organom upravljanja školom i lokalnom i širom zajednicom."
 Iste standarde za direktore škola možete naći i u "Programu obuke za rukovodioce vaspitno-obrazovnih ustanova" Zavoda za školstvo (2022. godina).
 Dakle, treba odgovoriti zašto se kod izbora direktora ne koriste standardi koji su propisani prosvjetnim vlastima za njih, nego opšti standardi za starješine organa uprave? Korišćenje standarda za starješine organa uprave je nepotrebna greška kojom se zaobilazi nešto što je propisano prosvjetnim vlastima za direktore vaspitno-obrazovnih ustanova. Ispostavlja se, na prvi pogled, da se direktori biraju po jednim standardima a njihov rad evaluira po drugim?
 U "Pravilniku o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata za izbor direktora javno obrazovno-vaspitne ustanove" propisana je protivurječnost. Naime, kandidati se na usmenom testiranju ocjenjuju: "Kandidat koji je ostvario više od 70% bodova na testiranju može pristupiti usmenom intervjuu." Potom: "Na usmenom intervjuu kandidat, u prisustvu svih članova komisije, izlaže pisani rad" koji je već ocijenjen?
 Ne mogu da vjerujem da u Ministarstvu prosvjete ne postoji institucionalna memorije i da kod pravljenja standarda za direktore autori nijesu znali da dokumenta Zavoda za školstvo. Posebno bi bilo iznenađenje da za ova dokumenta nije znala direktorica Zavoda.
 A, bilo bi dobro znati zašto se pri bodovanju kandidata za direktore ne uzimaju u obzir njihova unapređena zvanja, uspjeh na studijama (srednja ocjena i trajanje studiranja) i nivo obrazovanja iznad sedmog stepena. Uspjeh na studijama bi bio poželjan da se ne izabere za direkora kandidat koji je, recimo, studije završio u 32 godini! Takav slučaj imamo sada.

Standardi kompetencija za direktore vaspitno-obrazovnih ustanova

Demokratija se zasniva na ideji otvorenoga društva, koje se integriše preko raznih političkih ideja, dok populizam funkcioniše u okvirima zatvorenog i homogenog kolektivnog jedinstva, prodajući demagošku matricu o navodnoj jedinstvenoj narodnoj volji, odnosno, „naaaarodnoj volji“. Pritom se često bježi od toga da se ta „naaarodna volja“ provjeri. Načelo „rule of law“ je prije svega sredstvo za ograničavanje državne moći i garant individualnih ljudskih i građanskih prava. Odavno je liberalna tradicija Džona Stjuarta Mila i Aleksisa de Tokvila ukazivala na tu ulogu zakona i poštovanja prava u zaštiti sloboda, kao i da načelo većine u sebi ponekad može imati za posljedicu tiraniju. Upravo svjedočimo da ono što se događa u Crnoj Gori i Srbiji predstavlja upravo to naličje demokratije, u kojoj se sprovodi teror većine sa potonjih izbora, upitne legalnosti i legitimnosti, iako postaje sve očiglednije da ni jedna ni druga vlast trenutno nemaju legitimetet. <h2>Premijer šibicar</h2> Populizam ugrožava demokratiju u njenoj samoj srži i razara njene osnove. Pobjedom Donalda Trampa na izborima u Americi populizam, šarlatanstvo i prevarantstvo su dobili novi impuls, iako se demokratska društva u Evropi već duže vrijeme suočavaju sa ovom pošasti naličja demokratije. Kad pogledamo ko se sve radovao pobjedi Trampa, jasno nam je da se radi o najvećem udaru na principe demokratije u aktuelnom stoljeću. Tu su u prvom redu autokratski lideri, demagoški populisti, ekstremni desni bašibozuk i šovinisti i fašisti raznih fela. Jednom riječju, evropski i svjetski politički treš. Dirljivo je kako Predrag Danilović vjeruje budalastim podacima koje iznosi Tramp o vlasti u vrijeme Bajdena i tome kako su ljudi sa 360 godina primali socijalnu pomoć. Ne čudi ni to što se aktuelni premijer Crne Gore često poziva na Trampa kad pokušava da šibicari neku prodaju magle građanima Crne Gore. Jasno je da se ekonomija Crne Gore od promjene vlasti 2020. godine zasniva na klasičnim populističkim marifetlucima i da nijedan ekonomski parametar nije zasnovan na realnom rastu društvenog bogatstva, novostvorenoj vrijednosti, već isključivo na monetarnim manipulacijama, zaduživanju i rekordnoj inflaciji. Pred svake izbore slušamo epp o straobalnim uspjesima i milijardama budućih investicija. Počev od onih milijardi iz Japana i National Panasonica, koji jedva čeka da napravi fabriku u Crnoj Gori, ili onih pola milijardi ulaganja u Pljevlja. Uz nezaobilazno fakinsko ponašanje za govornicom u Skupštini, premijer nam je objasnio da je potpisan epohalni državni sporazum sa UAE (Ujedinjeni Arapski Emirati), kojim UAE garantuju za projekte koje će navodno raditi Mohamed Alabar u Crnoj Gori. Kao starom spoljnotrgovincu, koji je bio svjedok stotinama potpisanih sporazuma, memoranduma, protokola od kojih nije bilo ništa, vrlo dobro znam da taj međudržavni ugovor ne garantuje nikakvo ulaganje. Međudržavni trgovinski ugovori uvijek se bave zaštitom sopstvenih firmi i zaposlenih u njima na teritoriji na kojima posluju izvan svoje zemlje. Niti države u biznisu mogu odlučivati o ulaganjima privatnih privrednih subjekata.O tome odlučuje njihov interes. U tom smislu je smiješno mahanje premijera da je njegova zasluga što je u pravnim sporovima subjekat privatna firma, a ne UAE. Pa to su notorne stvari u biznisu i nema veze sa zaslugama Spajića. Smiješan je taj Spajićev populizam pred izbore, mahanje Trampom i kako Tramp izgibe da potpiše isti ugovor sa UAE i Mohamed Alabarom i njegovom firmom Imar Propertis sa ulaganjima hiljada milijardi. Koliko znam kapital Imar Propertis je procjenjen na cca 31 milijardu USD. Dok je njegova druga firma, Igl Hils, na našim prostorima najpoznatija po projektu „Beograd na vodi“, ružnoj spavaonici u najelitnijem dijelu Beograda, u basenu rijeke Save.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330010320_c2ef68d94ea4dd70e32d4345f94b0ea637f000d024717e70fc2060fc88eafe05.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250330010320_c2ef68d94ea4dd70e32d4345f94b0ea637f000d024717e70fc2060fc88eafe05" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="IGL HILS ULOŽIO SAMO PAR STOTINA MILIONA USD: Beograd na vodi"><figcaption>IGL HILS ULOŽIO SAMO PAR STOTINA MILIONA USD: Beograd na vodi(Photo: N1)</figcaption></figure>  Beograđani dobro znaju o kakvom biznisu se radi. Grad je uložio ogromna sredstva u infrastrukturu, a planira se i enormno zaduženje za izgradnju metro linije koja će prolaziti kroz „Beograd na vodi“, kako bi se podigla atraktivnost i prodali još neprodati brojni stanovi. Igl Hils je uložio samo par stotina miliona USD, pa je prodajom gotovih, preskupih stanova obezbjeđivao nova sredstva za dalju izgradnju. Svojevremeno sam pisao da bi i moja rahmetli baba, da je živa, dobila od svake banke tih par stotina milona USD da joj neko pokloni takvu atraktivnu lokaciju i na isti način izgradila to izvikano naselje – spavaonicu kao Igl Hils. Kao da vam neko da u Njegoševom parku u Podgorici da zidate stambene zgrade. To je uobičajena praksa za Vučićev režim, kada država obezbjeđuje svojim sredstvima uslove da privatni kapital uzima ogromne profite. Zato se po Srbiji masovno „pumpa“. <h2>Prljava kampanja </h2> Ako misli Spajić da će mu Igl Hils raditi infrastrukturu i aerodrom za čarter letove na Velikoj Plaži, grdno se zeznuo. Moraće Crna Gora dobrano da odriješi kesu da bi Mohamed mogao da gradi i ubira profit. Drugo, investicije, govorim iz iskustva, nije nešto što se završava u godinu – dvije, to traje i traje. Tako da mu te pjesmice pred izbore u Nikšiću neće mnogo pomoći, dok zadužuje Crnu Goru za novu milijardu i kusur. Treće, ko je radio sa arapskim zemljama zna da su u tom svijetu provizije uobičajena stvar, vizavi Spajićeve priče o tome da nema korupcije. Svjestan da novo zaduženje govori više od riječi, Spajić je krenuo sa pokvarenom pločom o „zlu“ koje je radio DPS, kao jedinim „argumentom“. Da ga podśetim da je u vrijeme DPS-a bilo preko 11 milijardi eura grinfild stranih investicija. Plus autoput.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250330010320_39b73cd226836149d6dea04e4d846507cce1939728daf0fd0ff93223cf6a5e96.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250330010320_39b73cd226836149d6dea04e4d846507cce1939728daf0fd0ff93223cf6a5e96" data-rendition-name="original" width="1200" height="781" loading="lazy" alt="AKO MISLI SPAJIĆ DA ĆE MU IGL HILS RADITI INFRASTRUKTURU I AERODROM GRDNO SE ZEZNUO: Velika plaža"><figcaption>AKO MISLI SPAJIĆ DA ĆE MU IGL HILS RADITI INFRASTRUKTURU I AERODROM GRDNO SE ZEZNUO: Velika plaža(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Nepostojanje bilo kakvog realnog ekonomskog uspjeha postojeće vlasti razlog je i za anketni odbor koji je formirala vlast za istraživanje tobožnjih političkih ubistava. Jedino političko ubistvo je ono što oni rade Crnoj Gori! U normalnom svijetu anketni odbor je instrument opozicije, jer vlasti imaju mogućnost preko institucija da istraže sve što ih interesuje. Nema potrebe za anketnim odborima, za razliku od opozicije. Jasno je da je sve to u funkciji izbora u Nikšiću. Kad nemaš čime da se pohvališ – (lažno) ocrni protivnika. U populističkim, nedemokratskim režimima, u kojima vlada teror većine umjesto zakoni, mediji se pretvaraju u propagandno sredstvo. Tako je Javni servis Crne Gore ušao u prljavu kampanju prema opoziciji pred izbore u Nikšiću. U tu svrhu su doveli provjerene mrzitelje sadašnje opozicije u liku Vanje Ćalović i sličnih. Zanimljivo je sa kojom lakoćom Vanja Ćalović govori o stvarima u kojima je totalni laik, bez formalnog obrazovanja i bez praktičnog iskustva, koje je neophodno da bi se neko bavio onim čime se ona često bavi. Još pamtim njenu izjavu da je sigurna da će nekadašnji ministar finansija, Milojko Spajić, odgovorno trošiti novac od prodaje državnih obveznica krajem 2020, iako svakom sa zrnom soli ta prodaja debelo smrdi na korupciju. Em što je urađena kršeći bar nekoliko zakona i odluku Skupštine o budžetskim limitima. Ali Vanja je ta koja odlučuje kome se može vjerovati, a ko je bezrezervno lopov. „Nikada se nije posumnjalo da su istina i politika u prilično lošim međusobnim odnosima i, koliko je meni poznato, nikada se istinoljublje nije ubrajalo u političke vrline... Da li je prava suština istine u njenoj nemoći, a prava suština moći u podmuklosti?“ (Hana Arent „Istina i politika“). Kao da je Hana slušala crnogorskog premijera na premijerskom satu, koji bez pardona ubroji u zaduženje države prije promjene vlasti 2020. godine i kredit kojim je, prodajom državnih obveznica, on zadužio Crnu Goru nepunu milijardu sa kamatama. Bez trunke stida reče da je bilo zaduženje 105% BDP i da je on „maestralno“ smanjio taj procenat, vraćajući u narednoj godini dospjelo zaduženje od 350 miliona eura od para kojima je on dodatno zadužio Crnu Goru? To se ne može drukčije nazvati, g-đo Arent, nego podmuklost. Takođe, premijer optuži „nekadašnju vlast“ da se zaduživala za tekuću potrošnju. Kao i skoro sve izjave Spajića, ni u ovoj nema mnogo istine. Makar kad je u pitanju regionalni vodovod i autoput. Mada znam da i to nije sve. Ali, zato, zahvaljujući Milojku Spajiću kao ministru finansija i predśedniku vlade, pomenutom prodajom obveznica 2020. godine u iznosu 750 miliona eura sa kamatom 2,9%, sa aktuelnom prodajom obveznica u vrijednosti 850 miliona eura po kamatnoj stopi od 5,125% i 750 miliona eura s kamatom od 5,8% u 2024. godini, Crna Gora se dodatno zadužila preko tri milijarde i dvjesta miliona sa kamatama. Ako bi vjerovali Milojku Spajiću, što je izuzetno teško, da je vraćeno dvije milijarde duga iz vremena DPS-a, ispada da je Mickey dodatno zadužio Crnu Goru poprilično preko toga, a da nijedan projekat nemamo. Oprostite mi što ne vjerujem da je dvije milijarde eura iz vremena DPS-a dospjelo na naplatu od 31. 10. 2023. godine, kada je formirana njegova vlada. Bilo bi fer da Ministarstvo finansija izađe sa tabelom dinamike zaduženja i vraćanja zatečenih kredita po datumima, sa strukturom o kojim kreditima se radi, kao i kako su i na što trošena inozaduženja. Ali pod krivičnom odgovornošću da su podaci tačni! Da jednom stavimo tačku na taj šibicarski PR, jer ko bi normalan vjerovao njemu i njegovoj vladi na časnu riječ.

Singapurski komedijaš

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni,&nbsp;
Preskočiću planirano uvodno slovo jer je situacija krajnje dramatična. I delikatna. Bojim se da se desilo ono najgore. Puklo! Vi znate da sam ja ozbiljan novinar, istraživač takoreći, baratam samo provjerenim informacijama, iz pouzdanih izvora. I, kakva su nam saznanja? Podžapali se Docent i Generalni! Ma, je li to moguće!? Imamo i nekih pikanterija, ali ipak ne bih. Moramo da držimo neki nivo. Čuće se!&nbsp;
Pratila sam jučerašnju sjednicu Savjeta i evo, odmah “ruke u tijesto”. I sad ću da se pohvalim da vidite kako sam bila vrijedna.&nbsp;
Ispratila sam sve jučerašnje izvještaje, a onda sam, da bih svojim očima i ušima provjerila kako ste se našli tu đe ste, pogledala i višečasovne sjednice Administrativnog odbora iz 2021. godine, na kojima ste predstavljali (mislim i na ostale članove Savjeta) vizije razvoja RTCG. Ono, jeste da su vizije bile malo mutne, ali bilo je proljeće, a ono dozvoljava i malo lepršavosti i nejasnoća u verbalizaciji i pisanoj formi. Sve u svemu – oni nastupi su neprocjenjivi! Teško bih sebi oprostila da sam propustila to blago.&nbsp;
Sve u svemu, da Vas obradujem - neumorno radim i istražujem, jer ne piše se knjiga sama. Je li tako? Uostalom, vidjećete. Prvi primjerak, sa sve posvetom, ide Vama. Dalje neću, da ne kvarim iznenađenje. Pomenuh li dokumentarac? Nema veze, čućete.&nbsp;
A sad da se vratimo i pratimo radnju. Mjesto zbivanja - multimedijalna sala u zgradi RTCG, hepening – sjednica &nbsp;Savjeta. Moram da primijetim da je događaj bio osmišljen &nbsp;otprilike ovako – ajmo sad svi da skočimo na Marijanu Camović-Veličković. U skakanju su se vrlo istakli, pored Vas, i još neke Vaše kolege, pa nije u redu da to zanemarimo i ne posvetimo im dužnu pažnju. Brzo ću.&nbsp;
Pošto je tok rasprave išao u pravcu - Mi svi, osim Marijane, mislimo da smo fenomenalni, &nbsp;zaključci su usvajani taktikom kad ona (Marijana) progovori, ostatak Savjeta i naravno Generalni, aknu put nje u maniru “jedna glava, devet jezika”.&nbsp;
Da konkretizujemo neke markantne iskaze našeg Nezakonitog oko kojih je bilo sporenja. Sa Marijanom. Koliko čujem, Bobi nije trepnuo kad je vrlo rezolutno saopštio da u “RTCG ne postoji nijedna osoba koja je neadekvatno raspoređena”. Dragi Borise, sve i da apstrahujemo tvoju gadljivost prema sudu i sudskim odlukama, kako tretiramo pravosnažne presude da si nekog nezakonito rasporedio na izvjesno radno mjesto? Kako pravdaš potpis na nalogu da RTCG isplati sudske troškovi i bože zdravlja, vrlo brzo, i razliku u plati? Šta predlažeš? Da ja u poneđeljak, čim svane, odem kod sudije i kažem poslao me Boris da Vam kažem da ta presuda ne važi? Oćemo li tako, ili imaš neku drugu ideju? Ovo su više neka retorička pitanja, pa mu Vi prenesite, jer Bobi sa mnom ne razgovara, od kako sam ga tužila za mobing.&nbsp;
E, kad smo već kod mobinga, rekla bih da ste tu posebno osjetljivi. Toliko da i samo pominjanje te riječi izvlači iz vas svih neviđenu žestinu. Na sjednici Savjeta pomenuti su slučajevi tih nedoličnih radnji, a potenciran je primjer da je “desetak žena u izvjesnim godinama, sa televizije prebačeno u radio”. Bobi nikad čuo. Nema on pojma o tome. Koje žene, koje godine, koji radio? Opet mu neko podmetnuo da potpiše rješenja. Uvažene članice Savjeta zgrožene da neko (čitaj Marijana) može da iznosi takve “neistine”. Uostalom, zar nije potpuno logično da nekog ko čitavog života radi kao televizijski novinar, bez obrazloženja prebacite na radio? Vala tu nema ništa čudno. A, to što se poklopilo da su u pitanju novinarke u izvjesnim godinama, to je potpuno slučajno. Pa, je li? Ja Nezakonitom sve vjerujem. I baš me dirnulo kako u njegovu odbranu skaču koleginice iz Savjeta… Eto, tako dođosmo i do njih.&nbsp;
Uvidom u pomenuti arhivski materijal,sa sjednice Administrativnog odbora iz 2021, priznajem da ne mogu čudu da se načudim zašto sam zapostavila uvažene članice Savjeta Milicu Špajak i Aminu Murić. Doduše, iščitala sam ja još ranije njihove biografije na sajtu RTCG. Ali, šta da Vam kažem. Mnogo su ekstenzivne, pa na kraju ne znate šta ste pročitali. To vam je, da plastično opišem, kao jelovnik u nekom boljem restoranu gdje na desetak strana objašnjavaju zašto vam na ogromnom tanjiru stoji samo zera nečeg sa nečim. Zalud vi čitate šta tu sve ima, kad na tanjiru ne vidite ništa od toga. Ako me razumijete šta hoću da kažem.&nbsp;
E, sad. Uvažene gospođe Špajak i Murić, malo je reći da su briljirale prilikom predstavljanja svojih vizija razvoja RTCG, sada već davne 2021.&nbsp;
Gospođa Špajak je, tada, istakla da je dio njene vizije “izgradnja kapaciteta novinara i menadžmenta”. Vjerovatno je to dug i iscrpljujući proces, pa treba sačekat red. Ja još čekam da mi uvažena gospođa Špajak poradi na “izgradnji kapaciteta”. Napomenućemo još jedan ingeniozan prijedlog uvažene članice Savjeta. Elem, predložila je, po njenim riječima, novi - dosad neviđen - pristup u medijima: da pripadnik manjinske zajednice u DIREKTNOM &nbsp;razgovoru sa novinarom “ispriča priču”. Zanimljivo! Da, to je zaista koristan savjet, jer smo valjda dosad sagovornicima slali pitanja preko goluba pismonoše, pa onda čekali odgovore. Isto preko goluba. Nije bilo DIREKTNOG razgovora, zato program nije ništa valjao. Takva bila vremena.&nbsp;
Gospođa Murić se, prilikom izlaganja svoje vizije, više fokusirala na prevazilaženje podjela i razlika. Pa je tako podijelila jedno prilično lično iskustvo. Naime, ispričala je da je u Podgoricu došla iz Rožaja i da je to promijenilo njen život jer je “upoznala nove kulture, a njeni prijatelji su upoznali njene kulture”. Ja sad ne znam kako to da razumijem. Da je Rožaje u Indiji, mnogo jada za takav kulturološki šok.&nbsp;
Nego, uvaženoj gospođi Murić dugogodišnji direktor bio je Boris Raonić lično, a sad je ona na neki način njemu nadređena, što je samo po sebi neka vrsta traume. Treba imat razumijevanja.&nbsp;
Nego, dobro smo mi svi u svijest. Da podastrem samo jedan vrlo slikovit primjer uređivačke politike, koji ulovih u letu. Riječ je o nekom kvizu, koje mnogo ne volim, ali mi pominanje Čakora automatski zakočilo prst na daljinskom. Razumijete, korijeni su korijeni. Elem, pitanje postavljeno takmičarima bilo je u kojoj zemlji se nalazi Čakor. Takmičarima je to nešto bilo poznato, ali nijesu bili sigurni, pa im je onda voditeljka pročitala “tačan” odgovor. A on glasi: Čakor je planina koja se graniči sa Srbijom!? Za Javni servis evropske Crne Gore Kosovo je Srbija! Zaboga, hoće li, ako ne planiraju da povuku priznanje Kosova, Nik Đeljošaj i Ervin Ibrahimović povući one razdragane čestitke Bobiju kad je postao Generalni?&nbsp;
Znači, uređivačka politika je - provucimo sitne podlosti, ignorišimo realnost, pa možda prođe!&nbsp;
Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.&nbsp;
Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Koje žene, koje godine, koji radio?

Predsjednik opštine Budva, Nikola Jovanović, pozvao je nadležne institucije da hitno reaguju i ispitaju radove koji se obavljaju kod turističkog lokaliteta Dukley, bez odobrenja gradskih službi.
- Morsko zlo da objasni ko i za čiji račun vrši nezakonite aktivnosti i radove na lokalitetu u neposrednoj blizini “Dukley''- napisao je na Fejsbuku predsjednik Opštine Budva.
Kako je istakao, nadležne inspekcije da hitno reaguju i obavijeste javnost o čemu se zapravo radi i da li su u pitanju pripreme “investicionih” kupališta bez odobrenja nadležnih organa ili radovi za postavljanje pontona ili proširenje plaža.
- Iz kojih razloga se baca dopremljeni pijesak u more i to zahvatu zaštićenog područja. Pozivam medije, NVO sektor i nadležne inspekcije Vlade Crne Gore da ispitaju i da nas obavijeste o čemu je riječ- zaključio je Jovanović.

Jovanović o radovima kod 'Dukley': Morsko zlo da objasni ko i za čiji račun vrši nezakonite aktivnosti

Izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević ocijenila je za Novu M &nbsp;da je Sporazum Vlade sa UAE direktan udar na pravni poredak Crne Gore.
- Paradoksalno je da partija Milana Kneževića – iako je ovo incidentan primjer – pokazuje veću odgovornost prema državnom interesu, i ja to pozdravljam, nego premijer Spajić i njegovi lojalisti, koji brane neodbranjivo kad je riječ o ovom aranžmanu - kazala je Uljarević.
Premijerova odluka da se Skupština izjasni o sporazumu, prema njenim riječima, ima za cilj da u zonu krivične odgovornosti kao saučesnike uvuče i poslanike, naglasila je izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević.

Uljarević: Sporazum Vlade sa UAE direktan udar na pravni poredak Crne Gore

Zapadni Balkan mora ostati u fokusu međunarodne zajednice, naročito NATO i Evropske unije, jer se jedino zajednički mogu suprotstaviti malignom uticaju trećih strana, poručio je ministar odbrane Dragan Krapović na sastanku sa specijalnom izaslanicom Ujedinjenog Kraljevstva za Zapadni Balkan, Karen Pirs.

Krapović je, kako je saopšteno iz Ministarstva odbrane, istakao značaj saradnje sa Ujedinjenim Kraljevstvom i osvrnuo se na važnu ulogu koju je ta saveznica imala u reformskim procesima Crne Gore, posebno u sektoru odbrane.

On je, navodi se, ukazao na širok spektar oblasti koje ova saradnja obuhvata, izrazivši uvjerenje da će nastaviti da se razvija i produbljuje.

Krapović je rekao da je Crna Gora posvećena unapređenju regionalne bezbjednosti i stabilnosti, kao i održavanju dobrosusjedskih odnosa na Zapadnom Balkanu.

- Takođe, naglasio je da je izuzetno važno da region ostane u fokusu međunarodne zajednice, naročito NATO i EU, imajući u vidu da se jedino zajedničkim snagama možemo suprotstaviti malignom uticaju trećih strana- kaže se u saopštenju.

Krapović je zahvalio Ujedinjenom Kraljevstvu za kontinuirane napore na Zapadnom Balkanu, sa ciljem očuvanja regionalne stabilnosti.

Govoreći o bilateralnim projektima u oblasti odbrane, Krapović je naglasio brojne programe školovanja i obuka, kroz koje pripadnici Vojske Crne Gore stiču znanja kojima se pospješuje crnogorski odbrambeni sistem.

On je ukazao na značaj zajedničkih vježbi, obuka i razmjene praksi sa britanskim Oružanim snagama, koje doprinose povećanju stepena interoperabilnosti.

Pirs je rekla da joj je bilo zadovoljstvo da se sastane sa Krapovićem i da čuje više o prioritetima Crne Gore kada je u pitanju jačanje crnogorskih oružanih snaga.

Ona je istakla da, kao saveznici u Sjevernoatlantskom savezu, Ujedinjeno Kraljevstvo pruža podršku Ministarstvu odbrane i VCG u ispunjavanju NATO obaveza i unapređenju interoperabilnosti.

- Ta podrška uključuje razvoj kapaciteta, obezbjeđivanje visokokvalitetne obuke i obrazovanja u vodećim institucijama u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i organizovanje zajedničkih vojnih obuka i vježbi- navela je Pirs.

Ona je naglasila da je Crna Gora važan partner i vrijedan saveznik, a da Ujedinjeno Kraljevstvo visoko cijeni njen doprinos NATO savezu.

- Ponosni smo na našu odbrambenu saradnju i radujemo se njenom daljem unapređenju u godinama koje dolaze- zaključila je Pirs.

Sastanku je prisustvovala i britanska ambasadorka u Crnoj Gori, Don Meken.

Krapović sa Pirs: Zapadni Balkan mora ostati u fokusu međunarodne zajednice

Predsjednica Vrhovnog suda Valentina Pavličić pisala je premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Sudskog savjeta Radoju Koraću, ministru pravde Bojanu Božoviću i predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori poručujući da je potrebno urgentno rješavanje socijalnog i materijalnog statusa sudija, ali i uz ocjenu da oni zbog toga ne mogu štrajkovati.
- Pri tome, prvenstveno želim da naglasim da nezadovoljstvo kolega sudija zbog materijalnog statusa i njihove zahtjeve za povećanje plata i poboljšanje ukupnih uslova rada (koji se tiču nedostatka sudnica, radnog prostora, nedovoljnog broja stručnih savjetnika i administrativnog osoblja), istinski smatram opravdanim i urgentnim za rješavanje - istakla je Pavličić. Ipak, cijeni da su put i način ostvarivanja ovih zahtjeva nekonstruktivni i nedjelotvorni po sistem funkcionisanja države, vladavinu prava i ljudska prava i osnovne slobode, a posebno negativne po ugled crnogorskog pravosuđa. &nbsp;
U tom kontekstu ističe da Ustav Crne Gore i Zakon o sudovima jasno definišu nezavisnost sudova i sudija, te da bi bilo koja vrsta štrajka mogla biti shvaćena kao ugrožavanje funkcionisanja pravnog sistema i pristupa pravdi.
- Međutim, sudije mogu organizovati određene vrste radnji ili se angažovati u inicijativama koje imaju za cilj poboljšanje uslova rada, ali svaka obustava rada, kao oblik protestne aktivnosti, nije predviđen nacionalnim pravnim okvirom za sudije - dodala je Pavličić.
Sudije su nosioci sudske vlasti a njihov posao je, kaže Pavličić, od suštinskog značaja za vladavinu prava i funkcionisanje i bezbjednost države - pa bi, prema njenim riječima, svaki oblik obustave rada, kojom se odlažu radnje u sudskim postupcima, mogao dovesti do zastoja u sudskim procesima, kašnjenja u donošenju odluka i narušavanja pravne sigurnosti.
<h2>JOŠ NEMA ODGOVORA VLASTI</h2>
Pavličić je istakla da još nema formalni pisani odgovor na pismo koje je 11. februara upućeno predstavnicima izvršne vlasti, a u kojem se ukazuje da još nije usvojen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru. Tada je, kako je podsjetila, pozvala na neophodnost njegovog usvajanja u što kraćem roku, naročito u dijelu koji se odnosi na uvećanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija, kako bi se pitanje zarada nosilaca pravosudnih funkcija što prije prelaznim rješenjem okončalo.
- Dodatno podsjećam da je nakon najave pravosuđa, učinjene tokom 2024. godine o obustavi rada, na radnim sastancima i postignutim pregovorima sa tadašnjim predstavnicima pravosuđa (Sudskim savjetom, tada v.d. predsjednicom Vrhovnog suda i predstavnicima Udruženja sudija), Vlada dala izričito i nedvosmisleno obećanje da će se obezbijediti pravo sudije na adekvatnu zaradu na prethodno navedeni način, počev od 01.01.2025. godine - ukazala je Pavličić.
Nakon toga je formirana Radna grupa sa zadatkom izrade posebnog zakona kojim će se regulisati prava sudija vezana za rad, uključujući finansijske aspekte vršenja sudijske funkcije - a što je u skladu sa mišljenjem Venecijanske komisije iz prethodne godine i međunarodnim standardima.
- Obaviještena sam od strane sudije Vrhovnog suda-članice ove Radne grupe da sjednice nisu održavane u kontinuitetu, ali da će se naredna sjednica održati 02.04.2025. godine - navela je Pavličić.
<h2>POTREBNO PRELAZNO RJEŠENJE</h2>
Ona je procijenila da postoji snažna potreba za kreiranjem prelaznog rješenja za rješavanje statusa sudija, konstruktivno predlažući da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru zarade nosilaca pravosudnih funkcija uvećaju za 30 odsto.
- I u tom smislu još jednom urgiram na donošenje odluke od strane izvršne vlasti kada su u pitanju nosioci pravosudnih funkcija - poručila je ona.
Predsjednica Vrhovnog suda je poručila da je Crna Gora u obavezi da donese zakon kojim će, kako je rekla, konačno, biti adekvatno regulisano pitanje zarada sudija, na osnovu preuzetih međunarodnih regula i standarda, kao i nacionalnog zakondavstva i strateških dokumenata, koje je bitno izmijenjeno upravo kako bi se ispunile međunarodne obaveze i obezbijedio brži integracijski put Crne Gore u Evropsku uniju.&nbsp;
- Cilj ovih normi, a s tim u vezi i pozitivnih obaveza je uvijek isti - očuvanje nezavisnosti i samostalnosti sudova i sudija. Na tom putu, važno je da se ne izgubi iz vida da nezavisnost sudstva nije privilegija koja je u isključivom, ličnom interesu sudija, već je u interesu vladavine prava i poštovanja ljudskih prava građana koji traže zaštitu svojih prava pred sudovima. Donošenje posebnog zakona nalažu i specifičnosti sudijske funkcije koje zahtijevaju strogo razdvajanje od ostalih grana vlasti, kako u organizacionom, tako i u finansijskom smislu, te priznavanje težine ali odgovornosti funkcije koju obavljaju sudije u ime Crne Gore. U konačnom, ulaganje u sudstvo znači ulaganje u budućnost, stabilnost države i njen ekonomski i sveukupni razvoj - navela je Pavličić.
<h2>UVEĆANE ZARADE U VRHU AGENDE</h2>
Pregovori između sudske i izvršne vlasti, u koje će se uskoro uključiti i zakonodavna vlast, su u toku.
- Takođe, želim da ukažem da sam, počev od podnijetog programa rada za izbor predsjednika Vrhovnog suda, u dosadašnjem periodu, pored inicijativa na normativnom planu, preduzela i niz drugih aktivnosti, ukljućujući pravnu diplomatiju - navela je Pavličić.
Pitanje uvećanja zarada za sudije, ali i drugih statusnih pitanja, uključujući penziona prava, bili su, kaže, u vrhu agende sastanka sa predsjednicima svih sudova u Crnoj Gori (25.12.2024.), sastanka sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Johan Satlerom (06.12.2024.), pres konferencije u Vrhovnom sudu (17.12.2024.) i sastanka sa sudijama portparolima (26.02.2025.), sastanka sa ministrom pravde i sudijama u Osnovnom sudu u Podgorici (29.01.2025.), zasijedanja Komiteta za politička i građanska prava u Ženevi (03.03.2025.), sjednice Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost sa predstavnicima Evropske komisije (18.03.2025.), sastanka sa predsjednikom Evropskog suda za ljudska prava (25.03.2025.), te sjednica Savjeta za vladavinu prava i Savjeta za nacionalnu bezbjednost i javnih istupanja u medijima i u tom smislu, nepodijeljeno je mišljenje da se pravna rješenja ovakve situacije moraju što prije pronaći.
Saopštila je da su sudije Vrhovnog suda na današnjoj održanoj sjednici sudija prepoznale konsenzus određenog broja sudija koji su saglasni da materijalni položaj sudija nije adekvatan, te da je potrebno obezbijediti sudskoj vlasti dodatne materijalne i ljudske resurse.
- U tom pravcu, sudije Vrhovnog suda Crne Gore pružaju jednoglasnu podršku ostvarivanju ciljeva u pogledu intenziviranja rada na izradi Zakona o zaradama i drugim pravima nosilaca pravosudnih i ustavnosudskih funkcija i obezbjeđivanju optimalnih uslova za rad i obavljanje sudijske funkcije i konačnog utvrđivanja Nacrta, a nakon toga i usvajanja Predloga ovog zakona na Vladi - navela je Pavličić dodajući da Vrhovni sud ipak ne može izraziti podršku realizaciji cilja koji uključuje pripremu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, što predstavlja novu mjeru o kojoj do sada nije bilo institucionalne rasprave.
Posebno, kaže, ukazuju da se bez konsultacija sa Evropskom komisijom i Venecijanskom komisijom ne mogu pripremati izmjene i dopune Zakona o Sudskom savjetu i sudijama.
- Niti postoji potreba za izmjenama ovog propisa kod činjenice da Radna grupa treba da okonča rad na pripremi Nacrta Zakona o zaradama i drugim primanjima nosilaca pravosudnih i ustavno-sudskih funkcija - dodala je Pavličić.
Podsjeća da je prelazno rješenje potrebno obezbijediti odmah putem izmjene Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, kojim su već definisani koeficijenti zarada.
- Zbog čega dodatno ne možemo na nesistemski, neplanski i nesvrsishodan način, mijenjati propis kojim se uređuju, inter alia, organizacija i način rada Sudskog savjeta, prava i dužnosti, način utvrđivanja prestanka sudijske funkcije, disciplinska odgovornost i razrješenje sudija i druga pitanja o kojima Sudski savjet odlučuje - dodala je Pavličić.
<h2>NEMA ŠTRAJKA ZA SUDIJE</h2>
Ona i sve sudije Vrhovnog suda Crne Gore izražavaju jasan stav da ne podržavaju sprovođenje mjera upozorenja u vidu odlaganja radnji u sudskim postupcima do ispunjenja zahtjeva, odnosno povećanja zarada sudija, jer cijene da bi takve radnje bile protivne vladavine prava i svrsi zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda.
- U Crnoj Gori, shodno Ustavu Crne Gore i nacionalnom zakonodavstvu, nije propisano da sudije mogu organizovati bilo kakve mjere upozorenja - obustave rada, koje u svom stvarnom obliku predstavljaju štrajk - rekla je Pavličić pojašnjavaju da su sudije položile zakletvu i da su u obavezi da obavljaju svoju funkciju u skladu sa Ustavom, zakonom i pravilima koja garantuju nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa.
Ističe da Ustav Crne Gore i Zakon o sudovima jasno definišu nezavisnost sudova i sudija, te da bi bilo koja vrsta štrajka mogla biti shvaćena kao ugrožavanje funkcionisanja pravnog sistema i pristupa pravdi.
- Međutim, sudije mogu organizovati određene vrste radnji, ili se angažovati u inicijativama, koje imaju za cilj poboljšanje uslova rada, ali svaka obustava rada, kao oblik protestne aktivnosti, nije predviđen nacionalnim pravnim okvirom za sudije - dodala je Pavličić.
&nbsp;Sudije su nosioci sudske vlasti a njihov posao je, kaže Pavličić, od suštinskog značaja za vladavinu prava i funkcionisanje i bezbjednost države - pa bi, prema njenim riječima, svaki oblik obustave rada, kojom se odlažu radnje u sudskim postupcima, mogao dovesti do zastoja u sudskim procesima, kašnjenja u donošenju odluka i narušavanja pravne sigurnosti.
- Podsjećamo i na međunarodnu praksu da je u mnogim zemljama, upravo iz tih razloga, sudijama zabranjeno da vrše obustavu rada - štrajkuju, jer se njihov položaj razlikuje od drugih zaposlenih u javnom sektoru. Sudije nijesu u klasičnom radnom odnosu, već imaju poseban status koji podrazumijeva nezavisnost i obavezu da kontinuirano obavljaju svoje dužnosti - navela je predsjednica Vrhovnog suda dodajući da sudije u raznim zemljama koriste druge metode pritiska poput saopštenja, protesta ili zahtjeva za poboljšanje uslova rada kroz institucionalne mehanizme i dijalog sve tri grane vlasti.&nbsp;
Ona je podsjetila na primjenu načela "nomen iuris non mutat substantiam rei" što, kako je rekla, znači da naziv određenih aktivnosti, ili radnji ne mijenja suštinu stvari - već je presudno ono što je stvarno sadržano, a ne kako je nešto formalno označeno.
- Pa u tom smislu, smatramo da mjere upozorenja odlaganja radnji u sudskim postupcima, u svojoj suštini znače “štrajk”. Dakle, obustava rada, kao “odlaganje radnji u sudskim postupcima”, kojom se konkretno zbog zahtjeva povećanja zarada i materijalnih uslova rada, drugoj strani, odnosno građanima i privredi, u izvjesnost stavlja nastanak štete, predstavlja jednostranu izjavu volje određenog broja sudija o uvođenju obustave, koja nema uporište u Ustavu i nacionalnom zakonodavstvu, a konkretno ni u međunarodnim standardima - istakla je Pavličić.
Međunarodni pravni okviri ne garantuju, kaže, izričito pravo sudija na obustavu rada - štrajk.
- A mnoge međunarodne norme i preporuke čak podržavaju ograničenja tog prava kako bi se očuvala nezavisnost i kontinuitet pravosuđa, kao i nacionalna bezbjednost. Prema standardima Međunarodne organizacije rada (MOR), pravo na štrajk je jedno od osnovnih radničkih prava, ali nije apsolutno. MOR dozvoljava državama da ograniče ili čak zabrane štrajkove određenim kategorijama zaposlenih čije obustavljanje rada može ugroziti osnovne funkcije države, uključujući sudije - poručila je predsjednica Vrhovnog suda.
<h2>STRANE PRAKSE</h2>
Evropski sud za ljudska prava (ECtHR) je, podsjeća ona, u više navrata zauzeo stav da države mogu ograničiti pravo sudija na obustavu rada – štrajk, kako bi se očuvala nezavisnost sudstva i zaštitila prava građana na efikasan pravosudni sistem.&nbsp;
- Konsultativno vijeće evropskih sudija (CCJE) u svojim mišljenjima (posebno Mišljenje br. 18 iz 2015. godine) naglašava da sudije ne treba da preduzimaju kolektivne radnje koje bi mogle ugroziti pristup pravdi. Međutim, priznaje potrebu sudija da izraze nezadovoljstvo kroz institucionalne mehanizme, a u konkretnom slučaju obustava rada “odlaganja radnji u sudskim postupcima” to ne predstavlja - navela je ona.
Kazala je da Ujedinjene nacije (UN) – Bangalorski principi sudske etike ističu da sudije treba da održavaju integritet i nezavisnost sudstva, što može biti narušeno obustavom rada - štrajkom. &nbsp;
- Dakle, iako međunarodni pravni okviri ne predviđaju izričitu zabranu, oni dozvoljavaju državama da ograniče pravo sudija na obustavu rada - štrajk radi zaštite vladavine prava, stabilnosti pravosudnog sistema i nacionalne bezbjednosti. Umjesto obustave rada, preporučuju se druge metode izražavanja nezadovoljstva i borbe za svoja prava putem javnih izjava zvaničnika sudske vlasti, dijaloga sa ostalim granama vlasti, u svrhu sprovođenja institucionalnih reformi koje se odnose na bolji položaj sudija, a time i ugleda sudske vlasti, na šta sudije Vrhovnog suda Crne Gore ovim pisanim putem svim akterima ovog procesa i ukazuju - istakla je Pavličić.
Ona je pozvala na nastavak dijaloga sudske grane sa izvršnom i zakonodavnom vlašću u preduzimanju inicijativa za profesionalnu i nezavisnu borbu za širi obim prava sudija u Crnoj Gori.&nbsp;
- U tom pravcu podsjećam da su dijalog i sadržajna komunikacija sa nadležnim vlastima i dalje u toku i uvjerena sam da će na putu zakonite i legitimne borbe za ispunjenje zahtjeva sve crnogorske sudije imati pouzdanog partnera u institucionalnom obliku najvišeg nivoa - Vrhovnog suda Crne Gore - zaključila je Pavličić.

Pavličić poziva na urgentno rješavanje materijalnog statusa sudija, ali i upozorava da im pravni okvir ne dozvoljava da štrajkuju

Slider

- Uskoro ćemo objelodaniti i ko je sve bio umiješan u pokušaj rušenja ustavnog poretka u Srbiji. Kako su u to bili upleteni crnogorski mafijaški klanovi- kazao je danas predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a prenose beogradske Novosti.
On je naveo da su na početku rušitelji ustavnog poretka, misleći tu prvenstveno na srpske studente, tražili ispunjenje njihovih zahtjeva.
- Na početku su rekli "ispunite nam zahtjeve". Poslije su nam rekli nema politike. Rekli su "mi poštujemo institucije", a u samim zahtjevima je elementarno nepoštovanje tužilaštva i sudova, izdavanje naredbi tužilaštvu i sudovima, na koje oni nisu reagovali. Ali su zato odmah po direktnom nalogu spolja, na jednu moju rečenicu reagovali i počeli da potpisuju peticiju protiv mene. Uskoro ću da objelodanim ljudima šta su još radili i iz Tužilaštva za organizovani kriminal i nekih drugih i na šta su sve bili spremni da učine- kazao je sprski predsjednik.
Vučić je dodao da će to biti 'mnogo mnogo' zanimljivija priča.&nbsp;
- Uskoro ćemo objelodaniti i ko je sve bio umiješan u pokušaj rušenja ustavnog poretka u Srbiji. Kako su u to bili upleteni crnogorski mafijaški klanovi, koga su sve organizovali ovdje, i sa kime su se i iz državnih organa sastajali i kako su pripremali sve ono što je trebalo da se dogodi, a to je, ticalo se i mene... Pošto je tako neću još o tome da govorim. Sačekaću da vidim šta će nadežni državni organi da kažu- rekao je Vučić.
Ponovo se osvrnuo na studente.
- Rekli su nam "zahtjevi". Mi smo se mučili da ih ispunjavamo, dok nijesmo shvatili da zahtevi nisu poenta. Da ih nikada zahtjevi nijesu interesovali, da ih to ne zanima uopšte- dodao je Vučić &nbsp;i istakao da studenti &nbsp;poštuju samo boljševičko-fašističke insitucije, i nijedne više.

Vučić: Crnogorski mafijaški klanovi umiješani u pokušaj rušenja ustavnog poretka u Srbiji

Tijela više od deset humanitarnih radnika pronađena su u južnoj Gazi u, kako su iz Ujedinjenih nacija kazali, "masovnoj grobnici", nedjelju dana nakon što su nestali nakon napada izraelskih snaga. 
 
Osam od 14 tijela pronađenih u nedjelju na lokaciji u južnoj oblasti Rafa identifikovani su kao članovi Palestinskog Crvenog polumjeseca (PRCS), pet kao civilna zaštita, a jedno kao zaposleni u agenciji UN-a, navodi PRCS u saopštenju.
Jedan PRCS medicinar se i dalje vodi kao nestao.
Tijelo 15. osobe, radnika civilne zaštite, pronađeno je prošlog četvrtka blizu lokacije, nakon što je PRCS saopštio da im je prvobitno bio odbijen pristup tom području.
Prošle sedmice, PRCS je saopštio da je devet njihovih medicinskih tehničara nestalo od 23. marta nakon incidenta u kojem su izraelske snage pucale na kola hitne pomoći i vatrogasna vozila u južnoj Rafi.
Kao odgovor na početni incident, izraelska vojska je rekla da je pucala na kola hitne pomoći i vatrogasna vozila jer su ih koristili kao zaklon od Hamasa i Palestinskog Islamskog džihada.
Humanitarne organizacije i UN izrazile su ogorčenje zbog napada, za koje su Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca rekli da su bili "najsmrtonosniji" za radnike IFRC-a u cijeloj deceniji.
- Ovaj masakr našeg tima je tragedija, ne samo za nas u Palestinskom društvu Crvenog polumjeseca, već i za humanitarni rad i čovječanstvo- navodi PCRS u svom saopštenju, nazivajući "gađanje medicinara ratnim zločinom kažnjivim po međunarodnom pravu".

Tijela humanitarnih radnika pronađena u masovnoj grobnici u Gazi

Viši sud u Novom Sadu produžio je kućni i zatvorski pritvor optuženima za pad nadstrešnice novosadske Željezničke stanice. 
 
Sud je, kako je potvrđeno Radiju Slobodna Evropa (RSE), za još 30 dana produžio zatvorski pritvor za desetoro optuženih, dok je bivšoj direktorki javnog preduzeća “Infrastrukture željeznice Srbije” Jeleni Tanasković i bivšoj pomoćnici ministra građevinarstva Aniti Dimoski produžena mjera zabrane napuštanja stana za tri mjeseca. 
 
Bivši ministar građevinarstva Goran Vesić se brani sa slobode, jer je sud usvojio žalbu njegovog branioca i poslije nekoliko dana ukinuo pritvor. 
 
Optužnica protiv 13 osoba podignuta je krajem prošle godine zbog sumnje da su počininli krivično djelo teško djelo protiv opšte sigurnosti. 
 
U padu betonske nadstrešnice rekonstruisane Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra prošle godine poginulo je 16 osoba, a jedna je teško povrijeđena. 
 
Nakon nesreće je uslijedio talas protesta i blokada širom Srbije. 
 
Proteste predvode studenti koji traže odgovornost vlasti za nesreću. 
 
Oni zahtijevaju objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstukciji Željezničke stanice u Novom Sadu, kao i procesuiranje odgovornih za napade na studente u blokadi, građane i aktiviste tokom protesta i odavanja pošte poginulima u padu nadstrešnice. 
 
Vlast, predvođena Srpskom naprednom strankom i predsjednikom države Aleksandrom Vučićem, osuđuje proteste i tvrdi da su svi zahtjevi studenata ispunjeni. 
 
Novosadsko Više javno tužilaštvo je 3. februara saopštilo i da provjeraval da li je bilo korupcije tokom rekonstrukcije Željezničke stanice. 
 
Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) potvrdilo je sredinom marta za RSE da sprovodi istragu o mogućoj zloupotrebi sredstava Evropske unije u vezi sa rekonstrukcijom novosadske Željezničke stanice.

Novi Sad: Produžen pritvor optuženima za pad nadstrešnice

Milijarder i &nbsp;saradnik američkog predsjednika Donalda Trampa Ilon Mask izrazio je nezadovoljstvo presudom francuskog suda kojom se liderki francuske desnice Marin Le Pen zabranjuje kandidovanje na predsjedničkim izborima 2027. godine. 
 
Le Pen je proglašena krivom za pronevjeru sredstava Evropskog parlamenta.
- Kada radikalna ljevica ne može pobijediti na demokratskim izborima, zloupotrebljava pravosudni sistem kako bi zatvarala svoje protivnike- poručio je Mask danas.
Dodao je da im je to standardni obrazac širom svijeta.
Mask je posljednjih mjeseci postao istaknuti zagovornik krajnje desnih političkih snaga u Evropi poput njemačkog AfD-a.
Sudije su, podsjetimo, Le Pen osudile na četiri godine zatvora, od čega su dvije godine uslovne kazne i novčanu kaznu od 100.000 eura.
Ona na ovu presudu ima pravo žalbe te ona još nije konačna.

Mask o presudi Le Pen: Ljevica zloupotrebljava pravosudni sistem da zatvara protivnike

Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković saopštio je da će narednih dana uputiti inicijativu za održavanje hitne sjednice Skupštine Prijestonice posvećene dinamici realizacije zaključaka koji se odnose na tragediju u kojoj je 1. januara ove godine Aco Martinović ubio 13 sugrađana.
- Veoma nezadovoljan reakcijom dijela državnih organa, smatram neophodnim da se Skupština Prijestonice odredi prema dinamici realizacije donesenih zaključaka - naveo je Đurašković u objavi na Fejsbuku.
Skupština Prijestonice donijela je na sjednici 10. januara zaključke povodom tragedije koja se 1. januara dogodila na Cetinju. 
 
Prvi zaključak odnosi se na podnošenje ostavki ili smjene rukovodstva bezbjednosnog sektora - koordinatora Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno bezbjednosnog sektora, ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije. 
 
Skupština Prijestonice zatražila je tada od nadležnih državnih institucija sprovođenje nezavisne međunarodne istrage i forenziku (rekonstrukciju događaja) sa ciljem utvrđivanja personalne odgovornosti i konkretnih propusta u radu bezbjednosnog sektora. 
 
Oni su od tražili jasno utvrđivanje, taksativno navođenje i dostavljanje izvještaja o (ne)preduzetim radnjama, (ne)podnešenim predlozima zakonskih rješenja, podzakonskih akata, odluka i mjera iz oblasti za koju je nadležan bezbjedonosni sektor države u periodu od 12. avgusta 2022. do 1. januara ove godine. 
 
Skupština Prijestonice zatražila je od Uprave policije i nadležnih državnih institucija iz sektora bezbjednosti da, bez odlaganja, izrade procjenu trenutne bezbjednosne situacije na Cetinju koja će, između ostalog, sadržati informaciju o tome da li se građanima garantuje bezbjednost. 
 
Lokalni parlament tražio je i dostavljanje izvještaja o tome da li su porodice žrtava tragedije u naselju Medovina od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i bezbjednosnih službi dobile odgovarajući tretman i da li su inicijative koje su pokrenute dobile odgovore u zvaničnoj formi. 
 
U jednom od zaključaka traži se i pokretanje postupka da Odjeljenje bezbjednosti Cetinje preraste u Centar bezbjednosti, kroz nužno i neodložno potrebno jačanje kadrovskih i tehničkih kapaciteta. 
 
Skupština Prijestonica zatražila je od MUP-a pozicioniranje u Prijestonici regionalnog centra, stacionara, baze ili sjedište odgovarajućeg specijalnog policijskog odjeljenja. 
 
Jedan od zaključaka odnosi se na obezbjeđivanje adekvatnog broja policijskih službenika na teritoriji Cetinja i uvođenje kvartovskih policajaca/policajaca u zajednici, sa posebnom pažnjom na obrazovne i zdravstvene istitucije, uzimajući u obzir bezbjednosnu situaciju, u skladu sa standardima i praksom Evropske unije. 
 
- Skupština Prijestonice zahtijeva da MUP, u saradnji sa Prijestonicom, na teritoriji cijelog grada uspostavi savremeni sistem video nadzora - navodi se u zaključcima.

Đurašković: Veoma sam nezadovoljan reakcijom dijela državnih organa, iniciraću hitnu sjednicu

Top news

Kaya Ostojić šokirala priznanjem: Izdržavala sam partnera, muške sponzoruše su najbizarnija pojava

Emisija: E uživo - 31.03.2025.

Informativna emisija: 24 sata - 31.03.2025.

Emisija: Na kraju dana - Stevo Vučinić  - 31.03.2025.

Italijanski tužioci otvorili su istragu o mogućoj špijunaži i terorizmu nakon što je dron nekoliko puta preletio istraživački centar Evropske unije na sjeveruzapadu zemlje, izjavila su u ponedjeljak dva izvora agencije Reuters sa direktnim saznanjima o ovom pitanju.
Zajednički istraživački centar (JRC) u gradu Ispra, na jezeru Mađore, prijavio je ovog mjeseca pet preleta komercijalnim dronom, za koji se, sudeći po slikama, vjeruje da je ruske proizvodnje, kazali su izvori.
Letovi iznad JRC-a, koji je otvoren 1960. godine kao lokacija za nuklearna istraživanja, nijesu dozvoljeni.
Kao rezultat toga, antiterorističko odjeljenje milanskog javnog tužilaštva otvorilo je istragu o vojnoj ili političkoj špijunaži u terorističke svrhe, dodao je izvor.
Italijanski ministar odbrane Gvido Krozeto napisao je na mreži X da su optužbe o mogućoj vojnoj ili industrijskoj špijunaži veoma ozbiljne i da se uklapaju u obrazac koji je on ranije označio spornim.
- Hibridni rat je u toku. Koliko je opasan, toliko je i skriven, konstantan i zagušujući... uključuje mješavinu ciljanih sajber napada... (uključujući) krađu vojnih i industrijskih tehnologija i patenata, zajedno sa mnogim drugim neprijateljskim aktima, od strane više državnih i nedržavnih aktera- rekao je on.
Nijednu državu nije imenovao.
Zemlje NATO optužile su Rusiju da pokreće hibridne napade na Zapad koristeći hakovanje, sabotažu, špijunažu i druge taktike. Rusija je negirala takve optužbe, rekavši da Zapad raspiruje antiruska osjećanja.
Na sajtu JRC-a se navodi da je centar Ispra treći po veličini istraživački kampus Evropske komisije poslije onih u Briselu i Luksemburgu. Bavi se brojnim pitanjima, uključujući nuklearnom bezbjednošću, svemirom, održivim resursima, migracijama i transportom.
- Komisija je posvećena zaštiti svojih informacija, osoblja i mreža pred bilo kojom mogućom bezbjednosnom prijetnjom- rekao je portparol Evropske komisije u tekstualnoj poruci agenciji Reuters.
Portparol je dodao da u vezi sa ovim konkretnim slučajem "nijesmo primijetili nikakvo kršenje zone zabrane letova iznad lokacije Ispra od strane dronova, niti smo svjesni bilo kakve povezane specifične bezbjednosne prijetnje".
Međutim, dva izvora koji imaju direktna saznanja o tome su rekli agenciji Reuters da je sam centar Ispra prijavio vlastima kršenje svog vazdušnog prostora.

Italija istražuje letove nad istraživačkim centrom EU zbog sumnje na špijunažu

Gradić Džulija Krik u izlovanom jedva naseljenom dijelu Australije, raspisao je konkurs za ljekara i nudi mu godišnju platu od gotovo 400.000 eura, besplatan smještaj, vrlo darežljiv godišnji odmor i druge pogodnosti, kako bi privukao medicinske radnike da dođu i žive u ovom mjestu koje je čak 19 sati vožnje udaljeno od najbližeg grada, Brizbejna.
Ovo mjesto ima svega 550 stanovnika.
Iz objavljenog konkursa proizlazi da bi novi doktor imao godišnju platu do 680.277 australijskih dolara, što je oko 396.000 eura, odnosno približno sedam puta više od prosječne plate u Australiji.
Uz to imao bi potpuno besplatan smještaj, subvenciju za automobil, pet nedjelja odmora godišnje i još 3,6 nedjelja godišnje vanrednog odmora za usavršavanje.
Najbliži iole veći gradovi su Maunt Isa, do kojeg se autom stiže za tri sata, i osam sati udaljeni Taunsvil siti. Brizbejn, treći po veličini australijski grad, udaljen je više od 1.600 kilometara.
Gradić Džulija Krik je 2022. godine već jednom raspisao konkurs za radno mjesto doktora, koji je izazvao zanimanje u cijelom svetu. Grad je potom zaposlio ljekara iz Brizbejna, koji je sada dao otkaz.
Prema pisanju medija, novi doktor bi morao da bude spreman na paklene temperature, na najezde insekata i druge neugodnosti. Sa druge strane, posao u pustinjskom krajoliku naučio bi ga novim vjjjještinama i primorao ga da stekne nova znanja.
Australija ima velike probleme sa medicinskim osobljem u ruralnim područjima, zbog čeka sve više gradova u zabačenim djelovima zemlje redovno zainteresovanima nudi daleko veće plate, besplatni smještaj, selidbu i duge pogodnosti.

Gradić u jedva naseljenom kutku Australije traži ljekara i nudi 400 000 eura godišnju platu

Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji, prenosi RTCG.
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.
Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović, prenosi RTCG.
U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.

Andrea Nikolić najljepša Crnogorka, Žižić prva pratilja

Radio-televizija Srbije (RTS) je najavila da će protiv televizija Pink i Informer pokrenuti sudske postupke, jer su "neovlašćeno emitovali emisiju "Oko" u kojoj je gostovao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
RTS je naveo da će pokrenuti postupke i protiv odgovornih lica na tim televizijama, te da će kao proizvođač emisije „Oko“, tražiti da se kazne zbog kršenja Zakona o autorskom i srodnim pravima.
Sa Pinka i Informera niko se nije obratio RTS-u sa zahtjevom da se emituje ta emisija, u kojoj je gost bio predsjednik Srbije, „već je sadržaj neovlašćeno preuzet i emitovan“, dodali su.
Time je „zakon grubo prekršen“, piše na sajtu RTS-a.
RTS je javni servis Srbije, dok su Pink i Informer provladine privatne televizije.

RTS najavio tužbu protiv Pinka i Informera

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

...Roganović: „Takve na komade treba kidati bez milosti...“

...Ubistvo u Zeti: Policija traga za Dejanom Đinovićem

...Preminuo muškarac koji je ranjen u Zeti, policija traga za D.Đ.

...Tužiteljka: U objektu „Šansa“ postoji video nadzor, izuzimaju se tragovi

1Pavličić poziva na urgentno rješavanje materijalnog statusa sudija, ali i upozorava da im pravni okvir ne dozvoljava da štrajkuju

Vučić: Crnogorski mafijaški klanovi umiješani u pokušaj rušenja ustavnog poretka u Srbiji

Tijela humanitarnih radnika pronađena u masovnoj grobnici u Gazi

Mujović: Predsjednike mjesnih zajednica biraće direktno građani

Uljarević: Sporazum Vlade sa UAE direktan udar na pravni poredak Crne Gore

Ulcinj između velikih planova i velike sumnje za Veliku plažu

Novi Sad: Produžen pritvor optuženima za pad nadstrešnice

Vojno-medicinski centar Vojske Crne Gore nabavio savremeno ambulantno vozilo

Mask o presudi Le Pen: Ljevica zloupotrebljava pravosudni sistem da zatvara protivnike

Đurašković: Veoma sam nezadovoljan reakcijom dijela državnih organa, iniciraću hitnu sjednicu

VIP

Velike istraživačke priče

Roganović: „Takve na komade treba kidati bez milosti...“

Kako je Haris Đurđević postao progonitelj kolega policajaca

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

PRATITE TVe UŽIVO

VIP

Roganović: „Takve na komade treba kidati bez milosti...“

Jovanović o radovima kod 'Dukley': Morsko zlo da objasni ko i za čiji račun vrši nezakonite aktivnosti

Uljarević: Sporazum Vlade sa UAE direktan udar na pravni poredak Crne Gore

Krapović sa Pirs: Zapadni Balkan mora ostati u fokusu međunarodne zajednice

Ulcinj između velikih planova i velike sumnje za Veliku plažu

MF: Država u 2024. prihodovala 2,75 milijardi eura, javni dug iznosio 61,32% BDP-a

Spajić sa Al Zejudi: Moderne tehnologije najbezbjednijeg grada na svijetu za sigurniju Crnu Goru

Vojno-medicinski centar Vojske Crne Gore nabavio savremeno ambulantno vozilo

Mujović: Predsjednike mjesnih zajednica biraće direktno građani

Sjutra oblačno i vjetrovito, na sjeveru slaba kiša, do 21 stepen

Ubistvo u Zeti: Policija traga za Dejanom Đinovićem

Tužiteljka: U objektu „Šansa“ postoji video nadzor, izuzimaju se tragovi

Preminuo muškarac koji je ranjen u Zeti, policija traga za D.Đ.

Standardi kompetencija za direktore vaspitno-obrazovnih ustanova

Singapurski komedijaš

Koje žene, koje godine, koji radio?

E televizija @ YouTube

...
Roganović: „Takve na komade treba kidati bez milosti...“

...
Ubistvo u Zeti: Policija traga za Dejanom Đinovićem

...
Preminuo muškarac koji je ranjen u Zeti, policija traga za D.Đ.

...
Tužiteljka: U objektu „Šansa“ postoji video nadzor, izuzimaju se tragovi

1
Pavličić poziva na urgentno rješavanje materijalnog statusa sudija, ali i upozorava da im pravni okvir ne dozvoljava da štrajkuju