Dan i noć u ponedjeljak dijele podjednako vrijeme – stiže jesenja ravnodnevnica

Dan i noć će se u ponedjeljak na kratko izjednačiti dok veliki dio svijeta ulazi u jesen.
Jesenja ravnodnevnica stiže tog dana, označavajući početak jeseni na sjevernoj hemisferi i proljeća na južnoj. Na ekvatoru, Sunce će u podne biti tačno iznad glave. Ravnodnevice su jedini trenuci kada su i sjeverni i južni pol obasjani sunčevom svjetlošću istovremeno.

Na sjevernoj hemisferi, količina dnevne svjetlosti će se postepeno smanjivati sve do zimskog solsticija 21. decembra.

Ravnodnevice se širom svijeta obilježavaju i proslavljaju vijekovima. Jesenja ravnodnevnica često je povezana sa praznicima žetve na sjevernoj hemisferi. Tako je, na primjer, u Poljskoj i drugim zemljama istočne Evrope poznat praznik Dožinki, koji se prvobitno vezivao za ravnodnevnicu. Na majanskom lokalitetu Čičen Ica u Meksiku, ljudi se okupljaju tokom ravnodnevnice da posmatraju kako Sunce stvara sjenku u obliku zmije koja se spušta niz stepenice hrama El Kastiljo.

Ove godine nekima stiže i dodatni događaj: stanovnici Antarktika, Novog Zelanda i dijela Australije moći će da vide djelimično pomračenje Sunca tokom ponedjeljka.

Ali šta se zapravo dešava na nebu? Evo objašnjenja kako dijelimo godinu u odnosu na orbitu Zemlje.

Što je ravnodnevnica?

Kako Zemlja putuje oko Sunca, ona to čini pod uglom. Veći dio godine, zemljina osa je nagnuta ili prema Suncu ili od njega, pa sunčeva toplota i svjetlost nijesu ravnomjerno raspoređene između sjeverne i južne polulopte.

Tokom ravnodnevice, zemljina osa i njena orbita se poravnavaju tako da obje hemisfere dobijaju jednaku količinu sunčeve svjetlosti.

Riječ „ekvinocijum“ potiče iz latinskog – „aequus“ (jednako) i „nox“ (noć). To je zato što dan i noć tada traju gotovo isto, iako ponegdje može postojati razlika od nekoliko minuta, zavisno od lokacije.

Jesenja ravnodnevnica na sjevernoj hemisferi može pasti između 21. i 24. septembra, zavisno od godine. Proljećna ravnodnevnica, pada između 19. i 21. marta.

Što je solsticij?

Solsticiji označavaju trenutke u godini kada je Zemlja najviše nagnuta prema Suncu ili od njega. To znači da hemisfere dobijaju veoma različite količine svjetlosti, pa su dan i noć tada najneujednačeniji.

Tokom ljetnjeg solsticija na sjevernoj hemisferi, gornji dio Zemlje je nagnut ka Suncu, pa je dan najduži, a noć najkraća u godini. Ovaj solsticij pada između 20. i 22. juna.

Zimski solsticij nastupa kada je sjeverna hemisfera nagnuta od Sunca, što donosi najkraći dan i najdužu noć u godini. Pada između 20. i 23. decembra.