Vrtoglavi preokret u odnosima SAD i Ukrajine - sve oči uprte u Rusiju

Dan Sabag, urednik za odbranu i bezbjednost

Odjednom, lopta je u ruskom dvorištu. Tok američkih obavještajnih podataka i vojne pomoći Ukrajini biće obnovljen – a od Kremlja se traži da pristane na 30-dnevni prekid vatre na koji je Kijev već Amerikancima dao pristanak.

Ovo je vrtoglavi preokret u odnosu na sukob Volodimira Zelenskog i Donalda Trampa u Ovalnom kabinetu i na očigledno odustajanje Bijele kuće od strategije da jednostavno vrši pritisak na Ukrajinu da prihvati mirovni sporazum. Sada se, prvi put, od Rusije traži da napravi obavezujući korak, iako nije jasno šta će uslijediti ako na to pristane.

Najavljujući mirovni prijedlog u Saudijskoj Arabiji, američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da se nada da će Rusija prihvatiti mirovni sporazum „kako bismo mogli da pređemo na drugu fazu ovoga, a to su pravi pregovori“.

To ostavlja mnogo prostora za tumačenje. Rusija je takođe insistirala na prekidu vatre, ali je Kremlj želio da on bude praćen izborima u Ukrajini prije bilo kakvih potpunih pregovora o teritoriji i budućoj bezbjednosti Kijeva.

Ukrajina, s druge strane, želi snažne bezbjednosne garancije kako bi izbjegla nastavak rata, uključujući prisustvo evropskih mirovnjaka na terenu, čemu se Rusija do sada protivila. Otvoreno pitanje, možda, jeste da li bi mirovnjaci mogli da uđu u Ukrajinu tokom perioda prekida vatre, ali to je spekulativno.

Sve do utorka, kada su razgovori između američkih i ukrajinskih delegacija dali rezultate, situacija na bojnom polju nije izgledala kao da ide u korist prekida vatre. Odluka Ukrajine da u ponedjeljak uveče izvede napad dronovima na Rusiju jasno je pokazala da njeni vojni kapaciteti još nisu značajno oslabljeni zbog pauze u isporuci američkih obavještajnih podataka. Takođe, bio je to agresivan pokušaj da se izvrši pritisak na Moskvu da pristane na mir.

Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je Ukrajina napala sa 337 dronova, od kojih je 91 bio usmjeren na Moskvu i okolni region. Prijavljeno je da su tri osobe poginule, sva četiri aerodroma u glavnom gradu Rusije morala su biti zatvorena, a lokalna protivvazdušna odbrana nije bila u potpunosti efikasna u odbijanju napada.

Nekoliko stambenih zgrada vidljivo je oštećeno, ali ne previše ozbiljno. Regionalni guverner Moskve rekao je da su dvije osobe poginule na parkingu u blizini fabrike za preradu mesa u Domodedovu, osam kilometara od aerodroma. Fragmenti drona pali su na tlo, zapalivši automobile malo poslije pet ujutro, napisao je Andrej Vorobjov na svom Telegram kanalu. Kasnije je prijavljeno da je treći muškarac preminuo.

Napadi na civilne ciljeve nikada nisu poželjni, iako se slike nisu bitno razlikovale od onih iz ukrajinskih gradova koje su ruske bombe pogađale svake noći u posljednje tri godine. Rusija je u posljednje vrijeme takođe pojačala obim napada dronovima – u ponedjeljak je lansirala 126 dronova tipa Šahed, kao i druge, mamce-dronove, u Ukrajinu, zajedno s balističkom raketom.

Borbe na frontu već neko vrijeme idu u korist Rusije, ali ne dramatično niti odlučujuće. U četvrtak prošle sedmice, dan nakon što su SAD potvrdile odluku o obustavi obavještajnih podataka, Rusija je uz pomoć sjevernokorejskih trupa pokrenula napor da povrati ostatak oblasti Kursk pod kontrolom Ukrajine.

To je primoralo branioce da se povuku između 6,5 i 13 kilometara i uđu u predgrađe Sudže, sela koje je Ukrajina okupirala od avgusta. Međutim, taj uspjeh može biti rezultat snažnog napada, a ne početak rasula uzrokovanog privremenim odsustvom obavještajnih podataka. To znači da će ruski napredak u sektoru Kursk vrlo vjerovatno nastaviti ako ne dođe do prekida vatre.

Ipak, diplomatski momentum iznenada je na strani Ukrajine, iako, s nepredvidivim Donaldom Trampom u igri, nije jasno koliko će to trajati. Oko milijardu dolara američke vojne pomoći sada je potencijalno odblokirano, dok se ključne funkcije za oružje poput lovaca F-16 vjerovatno ponovo uspostavljaju – a neposredne nade Kremlja da iscrpi Kijev na frontu su osujećene.