Trijumfalni povratak Trampa u Bijelu kuću - nova era previranja

Donald Tramp će danas položiti zakletvu kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, započinjući još jedan turbulentni četvorogodišnji mandat uz obećanja da će testirati granice izvršne vlasti, deportovati milione imigranata, osigurati osvetu protiv svojih političkih neprijatelja i transformisati ulogu SAD-a na svjetskoj sceni.

Inauguracija Trampa predstavlja trijumfalni povratak političkog disruptora koji je preživio dva procesa opoziva, osuđujuću presudu za krivično djelo, dva pokušaja atentata i optužnicu za pokušaj poništavanja svog poraza na izborima 2020. godine.

Ceremonija će se održati u podne po lokalnom, odnosno 18:00 sati po našem vremenu, unutar Rotonde američkog Kapitola, četiri godine nakon što su Trampove pristalice upale u taj simbol američke demokratije u neuspjelom pokušaju da spriječe njegov poraz od demokrate Džoa Bajdena na izborima 2020. godine. Polaganje zakletve prvi put u 40 godina biće održano u zatvorenom prostoru zbog ekstremne hladnoće.

Tramp, prvi predsjednik SAD-a od 19. vijeka koji je osvojio drugi mandat nakon što je izgubio Bijelu kuću, izjavio je da će prvog dana pomilovati mnoge od preko 1.500 ljudi optuženih u vezi sa napadom 6. januara 2021. godine.

To obećanje je jedno od mnogih izvršnih poteza koje je najavio, a koji su i u vezi sa imigracijom, energetikom i carinama koje Tramp planira da potpiše već u ponedjeljak nakon polaganja zakletve. Na predizbornom mitingu juče u Vašingtonu, Tramp je obećao da će uvesti stroge restrikcije u vezi s imigracijom već prvog dana.

Kao i 2017. godine, Tramp preuzima funkciju kao haotična i disruptivna sila, obećavajući da će preoblikovati saveznu vladu, izražavajući duboku skepsu prema saveznicima predvođenim SAD-om koji su oblikovali globalnu politiku nakon Drugog svjetskog rata.

Bivši predsjednik vraća se u Vašington ohrabren nakon što je osvojio nacionalne glasove, u borbi sa potpredsjednicom Kamalom Haris, sa više od dva miliona razlike, zahvaljujući rastućem nezadovoljstvu birača zbog uporne inflacije, iako je i dalje ostao ispod 50 odsto većine. Godine 2016, Tramp je osvojio izborni kolegijum - i predsjedništvo - uprkos tome što je dobio gotovo tri miliona glasova manje od Hilari Klinton.

Istoričar predsjedništva Džeremi Suri sa Univerziteta u Teksasu u Ostinu uporedio je ovo razdoblje s kasnim 19. vijekom, kada je Grover Klivlend postao jedini drugi predsjednik koji je osvojio neuzastopne mandate. Kao i tada, rekao je on, ovo je vrijeme previranja, dok industrijski napredak transformiše ekonomiju, nejednakost bogatstva eksplodira, a udio imigranata u Americi dostiže istorijski vrhunac.

- Zaista govorimo o fundamentalno drugačijoj ekonomiji, fundamentalno drugačijoj zemlji u smislu rasnog, rodnog i socijalnog sastava, i mi se kao država borimo da shvatimo šta to znači. Ovo je egzistencijalni trenutak – kazao je Suri.

Tramp će uživati republikanske većine u oba doma Kongresa, koji su gotovo u potpunosti očišćeni od unutrašnjeg neslaganja. Njegovi savjetnici su iznijeli planove da zamijene nestranačke birokrate lojalistima koje su lično izabrali.

Čak i prije nego što je preuzeo funkciju, Tramp je uspostavio rivalski centar moći u sedmicama nakon svoje pobjede na izborima, sastajući se sa svjetskim liderima i izazivajući zabrinutost razmatranjem preuzimanja Panamskog kanala, kontrolisanja teritorije Grenlanda, koji pripada NATO saveznici Danskoj, i uvođenjem carina na najveće američke trgovinske partnere.

Njegov uticaj već se osjetio u prošlonedjeljnoj objavi o sporazumu o prekidu vatre između Izraela i Hamasa. Tramp, čiji je izaslanik učestvovao u pregovorima u Kataru, upozorio je da će Hamas platiti „pakleno visoku cijenu“ ako ne oslobodi taoce prije inauguracije.

Tramp je tokom kampanje tvrdio da će okončati rat između Rusije i Ukrajine prvog dana, ali njegovi savjetnici priznaju da će za postizanje mirovnog sporazuma biti potrebno više mjeseci.

Za razliku od 2017. godine, kada je mnoge ključne pozicije popunio institucionalistima, Tramp je sada dao prednost lojalnosti nad iskustvom u nominovanju kontroverznih članova kabineta, od kojih su neki otvoreni kritičari agencija koje bi trebalo da vode.

On takođe ima podršku najbogatijeg čovjeka na svijetu, Ilona Maska, koji je potrošio više od 250 miliona dolara kako bi pomogao Trampu da bude izabran. 

Prema informacijama Reutersa i drugih medija, ostali milijarderi iz tehnološkog sektora, poput Džefa Bezosa iz Amazona, Marka Zakerberga iz Mete, Sundara Pičaja iz Alphabeta i Tima Kuka iz Applea, pridružiće se Masku danas na ceremoniji.

Tramp je u nedjelju izjavio da će u petak otputovati u Kaliforniju kako bi posjetio Los Anđeles, koji je pogođen razornim požarima.

„Američki masakr“

Inauguracija će biti održana uz pojačane mjere sigurnosti nakon kampanje obilježene porastom političkog nasilja, uključujući dva pokušaja atentata na Trampa, od kojih je u jednom metak okrznuo njegovo uho.

Federalne vlasti su takođe u pripravnosti nakon napada na Novu godinu u Nju Orleansu, kada je, prema riječima istražitelja, američki vojni veteran inspirisan Islamskom državom kamionetom uletio u masu slavljenika, usmrtivši 14 ljudi. Prošle sedmice FBI je upozorio na potencijalne imitatorske napade.

Prije osam godina, Tramp je održao mračan inauguralni govor obećavajući da će okončati „američki masakr“ za koji je rekao da se ogleda u gradovima opterećenim kriminalom i poroznim granicama, što je bio radikalan odmak od tona optimizma koji većina novoizabranih predsjednika usvaja.

Strane vlade će pažljivo analizirati ton današnjeg Trampovog govora nakon kampanje obilježene zapaljivom retorikom.

Tradicionalna parada Pensilvanija Avenijom pored Bijele kuće održaće se u zatvorenom, u Capital One Areni, gdje je Tramp održao pobjednički miting u nedjelju. Tramp će takođe prisustvovati trima inauguracionim balovima u večernjim satima.

Usred ceremonijalnih događaja, Tramp će početi da potpisuje prve od, kako se navodi, desetine izvršnih naredbi.

Neke od tih naredbi odnosiće se na pooštravanje pravila o imigraciji, pokušaj da se narkokarteli klasifikuju kao „strane terorističke organizacije“ i proglašavanje vanrednog stanja na granici SAD-a i Meksika, navodei izvor upoznat sa planiranjem. Ostale naredbe mogle bi da imaju za cilj ukidanje Bajdenovih ekoloških regulativa i povlačenje SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma, prema navodima izvora.

Mnoge od tih izvršnih naredbi vjerovatno će se suočiti s pravnim izazovima.

Tramp će postati prvi osuđeni kriminalac koji zauzima Bijelu kuću nakon što ga je njujorška porota proglasila krivim za falsifikovanje poslovnih dokumenata kako bi prikrio isplate "hush money" porno glumici. Izbjegao je kaznu na izricanju presude, djelimično zato što je sudija priznao nemogućnost izricanja sankcija budućem predsjedniku.

Pobjeda na izborima takođe je oslobodila Trampa od dvije federalne optužnice - za planiranje da poništi izbore 2020. godine i za zadržavanje povjerljivih dokumenata - zahvaljujući politici Ministarstva pravde da predsjednici ne mogu biti krivično gonjeni dok su na funkciji.

U izvještaju objavljenom prošle sedmice, specijalni tužilac Džek Smit naveo je da je prikupio dovoljno dokaza da osudi Trampa u slučaju izborne prevare da je suđenje održano.