Tramp se sastaje sa francuskim i britanskim liderima

Predsjednik SAD Donald Tramp ove sedmice održava razgovore sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom i britanskim premijerom Kirom Starmerom u trenutku velike neizvjesnosti o budućnosti transatlantskih odnosa. Tramp preoblikuje američku spoljnu politiku i praktično ignoriše evropsko rukovodstvo dok nastoji brzo okončati rat Rusije u Ukrajini.

Tramp je takođe postavio zahtjeve za teritorijama — Grenlandom, Kanadom, Gazom i Panamskim kanalom — kao i za rijetkim i dragocjenim mineralima iz Ukrajine. Samo nešto više od mjesec nakon početka svog drugog mandata, predsjednik sa sloganom „Amerika na prvom mjestu“ bacio je ogromnu sjenku na ono što su iskusni američki diplomati i bivši zvaničnici smatrali stabilizujućim prisustvom SAD-a u globalnim kretanjima.

Uprkos nekim značajnim poteškoćama, vojna, ekonomska i moralna moć Sjedinjenih Država dominirala je erom nakon Drugog svjetskog rata, a naročito nakon završetka Hladnog rata i raspada Sovjetskog Saveza. Strahuje se da bi sve to moglo biti izgubljeno ako Tramp sprovede svoje planove i ako se SAD odrekne principa na kojima su osnovani Ujedinjene nacije i mnoge druge međunarodne organizacije.

- Jedini zaključak koji se može izvući jeste da je 80 godina politike suprotstavljanja agresorima upravo srušeno, bez ikakve diskusije ili razmatranja - rekao je Ian Keli, bivši američki ambasador u Gruziji tokom Obamine i prve Trampove administracije, a sada profesor na Univerzitetu Nortvestern.

- Razočaran sam iz mnogo razloga, ali jedan od njih je to što sam u početku imao malo nade zbog stalnih referenci na ‘mir kroz snagu’. Ovo nije mir kroz snagu — ovo je mir kroz predaju -dodao je Keli.

Posjete počinju na godišnjicu rata u Ukrajini

Tramp će u ponedjeljak ugostiti Makrona, na trogodišnjicu početka rata u Ukrajini, dok će Starmer u četvrtak posjetiti Bijelu kuću.

Njihove posjete dolaze nakon što je Tramp potresao Evropu ponovljenim kritikama ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zbog njegovog odbijanja da pregovara o okončanju rata i njegovog protivljenja sporazumu koji bi SAD-u dao pristup ukrajinskim rijetkim mineralima, ključnim za američku aeronautičku, medicinsku i tehnološku industriju.

Evropski lideri takođe su bili nezadovoljni Trampovom odlukom da pošalje svoje visoke saradnike na preliminarne razgovore s ruskim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji, bez prisustva ukrajinskih ili evropskih predstavnika.

Još jedan sukob očekuje se u Ujedinjenim nacijama u ponedjeljak, gdje je SAD predložio konkurentsku rezoluciju koja ne sadrži iste zahtjeve kao ukrajinska i evropska verzija, koja traži momentalno povlačenje ruskih snaga iz Ukrajine.

Kada je riječ o sporazumu o mineralima, Zelenski je u početku negodovao, navodeći da sporazum ne obezbjeđuje adekvatne garancije bezbjednosti za Ukrajinu. Međutim, u nedjelju je na platformi X poručio: „Postižemo veliki napredak“, ali je dodao da „želimo dobar ekonomski dogovor koji će biti dio pravog sistema bezbjednosnih garancija za Ukrajinu“.

Zvaničnici Trampove administracije kažu da očekuju postizanje dogovora ove sedmice, koji bi dodatno povezao američku i ukrajinsku ekonomiju — što je posljednja stvar koju Rusija želi.

To dolazi nakon javnog sukoba u kojem je Tramp nazvao Zelenskog „diktatorom“ i lažno optužio Kijev da je započeo rat. Rusija je, u stvarnosti, izvršila invaziju na svog manjeg i slabije opremljenog susjeda u februaru 2022. godine.

Zelenski je u nedjelju, odgovarajući na pitanje, rekao da bi „zamijenio svoju funkciju za mir ili za pridruživanje NATO-u,“ čime je dodatno razljutio Trampa, koji ga je optužio da živi u „ruskom prostoru dezinformacija.“ Analitičari upozoravaju da sukob s Trampom možda nije najbolja strategija.

- Odgovor na potez predsjednika Trampa nije da odmah reagujete istom mjerom. Takav pristup obično izazove ovakvu vrstu reakcije - rekao je penzionisani admiral Mark Montgomeri, bivši savjetnik za spoljnu politiku pokojnog senatora Džona Mekejna i trenutni viši saradnik u Fondaciji za odbranu demokratija.

- Administracija sebe opisuje kao ‘remetilačku snagu’, ali mislim da bi precizniji opis bio ‘destabilizatori’. Nažalost, ponekad smo mi i naši saveznici ti koji destabilizujemo situaciju – dodao je Montgomeri.

Ova složena dinamika dodatno otežava zadatak Makronu i Starmeru, liderima dviju najbližih američkih saveznica, dok pokušavaju pronaći zajednički jezik s Trampom.

Razgovori na visokom nivou između evropskih i američkih lidera

Makron je rekao da namjerava poručiti Trampu da je u zajedničkom interesu Amerikanaca i Evropljana da ne pokazuju slabost pred Vladimirom Putinom tokom pregovora koje predvodi SAD o okončanju rata u Ukrajini. Takođe je sugerisao da će ukazati na to kako Trampov odnos prema Putinu može imati ogromne posljedice na odnose SAD-a s Kinom, najvećim ekonomskim i vojnim suparnikom Amerike.

- Ne smijete biti slabi pred predsjednikom Putinom. To niste vi, to nije vaš zaštitni znak, to nije u vašem interesu. Kako onda možete biti kredibilni pred Kinom ako ste slabi pred Putinom? - rekao je Makron na društvenim mrežama.

Ipak, Tramp je pokazao značajan stepen poštovanja prema ruskom lideru. Ranije ovog mjeseca izjavio je da bi volio da Rusija ponovo postane članica sadašnje Grupe sedam najvećih ekonomija (G7). Rusija je suspendovana iz tadašnjeg G8 nakon aneksije ukrajinskog poluostrva Krim 2014. godine.

Tramp je odbacio pritužbe Zelenskog o isključenosti Ukrajine i Evrope iz početnih američko-ruskih pregovora, sugerišući da je Kijev pregovarao „bez ikakvih karata u ruci, i ljudi su već umorni od toga“.

S druge strane, Putin želi postići dogovor, tvrdi Tramp: „On ne mora da sklopi sporazum. Jer, ako želi, može dobiti cijelu zemlju“.

Ovakav stav prema Putinu zabrinuo je mnoge dugogodišnje diplomate.

- Administracija bi trebalo da razmotri promjenu smjera, jer ovo neće uspjeti - rekao je Robert Vud, penzionisani karijerni diplomata koji je služio u više republikanskih i demokratskih administracija, a najskorije kao zamjenik američkog ambasadora pri UN-u do decembra. 

- Ne smijemo se zavaravati. Rusija je započela ovaj rat, i pokušaji prepisivanja narativa neće biti u najboljem interesu SAD-a ili naših saveznika – poručio je Vud.