Šta je zapravo Putin odgovorio Americi za prekid vatre u Ukrajini?

Predsjednik Rusije Vladimir Putin kaže da se Rusija složila sa prijedlozima SAD za prekid vatre u Ukrajini, ali da će svaki prekid vatre morati da se bavi osnovnim uzrocima sukoba i da je potrebno razjasniti mnoge detalje.

- Slažemo se sa prijedlozima za prekid neprijateljstava - rekao je Putin novinarima na konferenciji za novinare u Kremlju poslije razgovora sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.

- Ali polazimo od toga da ovaj prekid treba da bude takav da bi doveo do dugoročnog mira i otklonio izvorne uzroke ove krize - rekao je Putin.

Ruske snage napreduju od sredine 2024. i kontrolišu skoro petinu teritorije Ukrajine, tri godine nakon rata za koji je američki predsjednik Donald Tramp rekao da će ga zaustaviti.

Putin je zahvalio Trampu na naporima da okonča rat.

- Sama ideja je korektna i mi je svakako podržavamo, ali postoje pitanja o kojima treba da razgovaramo. I mislim da treba da razgovaramo i sa našim američkim kolegama - naveo je Putin i rekao da bi mogao da pozove Trampa da razgovara o tom pitanju.

- Podržavamo ideju da se ovaj sukob okonča mirnim putem - naveo je Putin.

On je takođe zahvalio liderima Kine, Indije, Brazila i Južne Afrike na plemenitoj misiji da okončaju borbe sa žrtvama, što signalizira potencijalnu umešanost tih zemalja u sporazum o prekidu vatre.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski osudio je Putinov odgovor na predloženo primirje kao "manipulaciju". Zelenski je u redovnom večernjem obraćanju naciji rekao da se Putin priprema da odbije prijedlog, ali da se plaši da to kaže direktno Trampu. Ustvrdio je da Rusija postavlja uslove za primirje da bi ga odložila ili sprečila da do njega dođe.

Rusija je takođe rekla da neće prihvatiti mirovne snage iz bilo koje članice NATO-a da nadgledaju buduće primirje.

Zvanična predstavnica ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da će zemlje koje rasporede mirovne snage u Ukrajini ući u direktan oružani sukob sa Moskvom, na šta će dobiti odgovor svim raspoloživim sredstvima.

- Za nas je apsolutno neprihvatljivo da u Ukrajini stacioniramo jedinice oružanih snaga drugih država pod bilo kojom zastavom, bilo da je to strani kontinent, vojne baze, neke mirovne operacije. Sve će to značiti umiješanost ovih zemalja u direktan sukob sa našom zemljom, na šta ćemo odgovoriti svim raspoloživim sredstvima - rekla je Zaharova na brifingu.

Ukrajina je od evropskih saveznika zatražila da po okončanju sukoba stacioniraju vojne kontingente na njihovoj teritoriji radi zaštite od budućih napada Rusije. Francuska i Velika Britanija ponudile su raspoređivanje mirovnih snaga.

Stručnjaci za Glas Amerike kažu da je Putinov odgovor: Da, ali....

Metju Bojz, viši saradnik Centra za Evropu i Evroaziju u institutu Hadson izjavio je da to što je Putin naveo da je otvoren za primirje, ali da ostaje da se samo još razgovara o detaljima, otvara vrata i šalje signal da želi da razmotri to sa drugom stranom.

- Međutim, kada pogledate ostatak da treba da se bavi "osnovnim uzrocima rata", Putin traži više od razmatranja detalja. "Osnovni uzroci" su ključni za Ruse i neće biti lako to riješiti - navodi Bojz za Glas Amerike.

Dejvid Krejmer, izvršni direktor Instituta Džordž Buš mlađi navodi da za Putina, rješavanje osnovnih uzroka zahteva promjenu ukrajinskog rukovodstva, priznanje ruske okupirane teritorije, trajnu neutralnost Ukrajine, demilitarizaciju Ukrajine i da nema evropskih trupa koje bi kontrolisale prekid vatre.

- Ove ruske zahtjeve američka strana bi trebalo da odbaci, tim prije što su oni za Ukrajince neprihvatljivi. Putin će vjerovatno ovo odugovlačiti dok će nastaviti da nepotrebno ubija Ukrajince svaki dan. Potrebno je da se izvrši pritisak na rusku stranu da se okonča rat koji je Putin započeo - navodi Krejmer za Ukrajinski servis Glasa Amerike.

Džon Herbst, nekadašnji američki ambasador u Ukrajini i Uzbekistanu nije začuđen što je Putin zvučao pozitivno, ali da je zapravo lukav.

- On je rekao "da" Trampu, ali onda, kada dodaje razgovor o onome što on zove detaljima, on je zapravo rekao: "Ne, mi moramo da objasnimo šta je bilo, prije nego što prihvatimo primirje". To zapravo njemu omogućava da nastavi rat, a da ne ljuti Trampa, to mu je namjera - rekao je Herbst za Glas Amerike.

Majkl Kimidž, direktor Kenan instituta u Vilson centru, smatra da je Putinov odgovor znak da su pregovori tek na samom početku i da još nema zvaničnih mehanizama za dogovor o okončanju rata i da nisu prevaziđene razlike među stranama u pregovorima.

- Rusija možda i dalje želi da stavi još teritorije u Ukrajini pod rusku okupaciju, Ukrajina traži bezbjednosne garancije od Sjedinjenih Država i evropskih zemalja, a Sjedinjene Države žele da prestanu neprijateljstva u Ukrajini. Ako ove tri strane uspiju da postignu trajni sporazum o okončanju rata, što je daleko od izvjesnog, biće to dug i vijugav put. Riječi predsjednika Putina ne isključuju takav ishod, ali nije ni da ga požuruju - naveo je Kimidž za Glas Amerike.

Piter Doren, viši saradnik Fondacije za obranu demokratija, navodi da je Putinov odgovor samo taktika.

- On želi da ubaci Ameriku i Ukrajinu u duge pregovore, dok Rusija nastavlja da napada Ukrajinu i odbija da vrati djecu koju je ukrala iz zemlje - rekao je Doren za Glas Amerike.