SAD tvrdi da su izjave ambasadora o Izraelu i Bliskom istoku izvučene iz konteksta

Bura se nastavila u nedjelju nakon što je američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi poručio da Izrael ima pravo na veći dio Bliskog istoka, dok je sve više arapskih i muslimanskih zemalja izražavalo protivljenje. Sjedinjene Američke Države saopštile su da su njegove izjave izvučene iz konteksta.

Hakabi je govorio u intervjuu s konzervativnim novinarom Takerom Karlsonom, koji je emitovan u petak. Karlson je kazao da se prema Bibliji potomcima Avrama obećava zemlja koja bi danas obuhvatala gotovo cijeli Bliski istok, uključujući djelove današnjeg Jordana, Sirije, Iraka i Libana. Citirao je Knjigu Postanja, 15. poglavlje, i pitao Hakabija ima li Izrael pravo na tu zemlju.

Hakabi je odgovorio: „Bilo bi u redu kada bi uzeli sve.“

Portparol američke ambasade izjavio je u nedjelju da su Hakabijeve riječi „izvučene iz konteksta“ i da nema nikakve promjene u američkoj politici prema Izraelu.

U intervjuu je Hakabi dodao: „Ne traže da se vrate i uzmu sve to, ali traže barem zemlju na kojoj sada žive, koju sada naseljavaju, koju sada legitimno posjeduju i koja je za njih sigurno utočište.“

Naglasio je da Izrael ne pokušava preuzeti Jordan, Liban, Siriju ili Irak, već da nastoji zaštititi vlastiti narod.

Zajednička izjava Egipta, Saudijske Arabije, Jordana, Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Indonezije, Pakistana, Turske, Sirije, Kuvajta, Libana, Omana, palestinskih teritorija i nekoliko arapskih organizacija, objavljena u nedjelju, ocijenila je Hakabijeve navode kao „opasne i zapaljive“, te kao riječi koje ugrožavaju stabilnost regiona.

-Ove izjave direktno su u suprotnosti s vizijom koju je iznio američki predsjednik Donald Džej Tramp, zasnovanoj na obuzdavanju eskalacije i stvaranju političkog horizonta za sveobuhvatno rješenje koje bi palestinskom narodu osiguralo vlastitu nezavisnu državu - navodi se u saopštenju.

Tokom Šestodnevnog rata 1967. godine Izrael je osvojio Zapadnu obalu i istočni Jerusalim od Jordana, Gazu i Sinajsko poluostrvo od Egipta, te Golansku visoravan od Sirije. Izrael se povukao sa Sinaja u sklopu mirovnog sporazuma s Egiptom nakon rata 1973. godine, a iz Gaze se jednostrano povukao 2005. godine. Od prekida vatre s Hamasom u oktobru, nakon dvogodišnjih borbi, izraelska vojska kontroliše većinu istočne polovine Pojasa Gaze.

Izrael je posljednjih mjeseci nastojao produbiti kontrolu nad okupiranom Zapadnom obalom. Uveliko je proširio izgradnju jevrejskih naselja, legalizovao divlja naselja i proveo značajne birokratske promjene u svojim politikama na toj teritoriji.

Tramp je poručio da neće dozvoliti Izraelu da anektira Zapadnu obalu i dao snažna uvjeravanja da bi blokirao svaki takav potez.

Hakabi, evangelički hrišćanin i otvoreni pobornik Izraela i naseljeničkog pokreta na Zapadnoj obali, dugogodišnji je protivnik rješenja o dvije države za Izrael i Palestince.

Karlson je, s druge strane, kritičan prema američkoj podršci Izraelu u ratu u Gazi i našao se na udaru zbog vlastitih krajnje desnih stavova, uključujući i teoriju bijele supremacije prema kojoj se bijelci navodno „zamjenjuju“ ljudima druge boje kože.

U međuvremenu, tenzije u Izraelu su visoke dok se zemlja priprema za mogući napad Irana. Iran je ranije poručio da će napasti i Izrael i američke baze na Bliskom istoku ako Sjedinjene Američke Države udare na Teheran.

Tramp je u petak upozorio da su mogući ograničeni napadi na Iran, iako je vrh iranske diplomatije poručio da Teheran očekuje da će za nekoliko dana imati spreman prijedlog sporazuma nakon nuklearnih razgovora sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Premještanje dodatnih američkih ratnih brodova i aviona u region, s nosačem aviona USS „Džerald R. Ford“ u blizini ulaza u Sredozemno more, ne znači nužno da će Sjedinjene Američke Države udariti na Iran, ali povećava Trampove mogućnosti da to učini ako se odluči na taj korak.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu prošle sedmice je upozorio da će Iran, ako napadne Izrael, riskirati „odgovor koji ne može ni zamisliti“.

Izrael je prošle godine napao Iran tokom posrednih američko-iranskih pregovora, što je izazvalo dvanaestodnevni rat. Sjedinjene Američke Države uključile su se u sukob bombardovanjem iranskih nuklearnih postrojenja.