Picula: EU se prema Srbiji ponaša kao Merkel prema Rusiji, znamo kako se to završilo

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula kritikovao je u intervjuu za Hrvatski radio politiku "stabilokratije" prema Zapadnom Balkanu, ističući da je EU često davala prioritet stabilnosti pred jačanjem demokratskih institucija.

"Evropska unija je bila vrlo široke ruke i vrlo darežljiva prema državama Zapadnog Balkana, prema Srbiji posebno, usmjeravajući goleme količine sredstava (...), ali smo vrlo malo sredstava izdvojili za jačanje demokratskih institucija", rekao je Picula, dodajući da je često nazivao tvorce takve politike "sveštenstvom stabilokrtije".

Picula, poslanik SDP-a/S&D-a u Evropskom parlamentu, stabilokratiju je opisao kao pristup EU koja je prioritet davala stabilnosti regije kroz velikodušnu finansijsku podršku, dok je jačanje demokratskih institucija bilo manje u fokusu.

On je kritikovao politiku temeljenu na uvjerenju, sličnom onome što je Angela Merkel primjenjivala prema Rusiji, da će trgovanje i razmjena sami po sebi dovesti do demokratizacije.

"Znamo kako je to završilo s Rusijom, a slično se događalo i na Zapadnom Balkanu", dodao je Picula, ističući da s takvom politikom "treba prestati" i uvesti strožu uvjetovanost.

"Morate imati sagovornike koji će respektovati EU kao zajednicu vrijednosti, a ne samo kao bankomat", zaključio je Picula.

Nakon trodnevne posjete Srbiji, gdje je kao izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju razgovarao s predstavnicima vlasti, opozicije, medija, nevladinih organizacija, privrednog života i think tankova, Picula je istakao da niko nema jasan odgovor na pitanje kako riješiti trenutnu krizu u Srbiji.

 Riječ je o "jedinstvenom odgovoru na duboku polarizaciju države koja nastaje zbog prirode tog autoritarnog režima", kazao je Picula.

"Promjena se očito nije mogla dogoditi institucionalnim putem", istakao  je.

Prema Piculinim riječima, studentski protesti koji su prerasli u "masovni građanski pokret" traže "novu vrstu društvene emancipacije", no organizatori odbijaju kontakte s institucionalnom opozicijom i vlastima, što otežava političku artikulaciju njihovih zahtjeva.

"Ne izlaze sa zahtjevima koji bi se verifikovali  kroz standardnu demokratsku proceduru", kazao je, istakavši i da je upitno mogu li se u Srbiji održati izbori po demokratskim standardima.

Govoreći o međunarodnoj poziciji predsjednika Aleksandra Vučića, Picula je naglasio kako je Vučićeva “multivektorska” vanjska politika balansiranja između EU, Rusije i Kine uvelike naslijeđena od Borisa Tadića.

"Poremećeni" odnosi između tih vektora otežavaju takvu politiku, zaključio je Picula, podsjetivši na nedavni primjer glasanja o rezoluciji o Ukrajini u UN-u, kada je Srbija glasala kao i velika većina zemalja EU, da bi se državni vrh kasnije od toga distancirao.