FAZ: Vučić spreman da se odrekne prava veta ako bi to omogućilo Srbiji ulazak u EU

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić spreman je da se odrekne prava veta, ukoliko bi to omogućilo ulazak u Evropsku uniju, ali je takva mogućnost među političarima i stručnjacima sporna jer bi u praksi dovela do stvaranja dvije klase članica Unije, piše Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).

FAZ piše da je Vučić takvu spremnost izrazio u izjavi za taj dnevnik u ponedjeljak. Vučić je za FAZ kazao da je „za Srbiju prihvatljivo članstvo bez prava veta“.

- Najvažniji aspekt za nas su zajedničko tržište i slobodan protok robe, ljudi i kapitala“, i to su „centralne vrijednosti koje želimo da ostvarimo članstvom u EU - rekao je Vučić.

Njemački dnevnik piše da je to još prije Vučića, u januaru, učinio i albanski premijer Edi Rama. „Uvedite nas u Evropu i spreman sam da potpišem sporazum u kojem se jasno utvrđuje da ne želimo da imamo pravo veta“, rekao je tada Rama.

FAZ navodi da druge zemlje kandidati, na primjer Crna Gora, u ovom trenutku odlučno odbacuju takav model, barem javno.

„Nova Mađarska vreba na sve strane“

Dnevnik u komentaru pod naslovom „Najvažnije je ući u klub“ podsjeća da se u politici proširenja EU kao najveći problemi nameću upravo pravo veta i funkcionalnost buduće Unije, pošto je njena sposobnost djelovanja već sada „svako malo ograničena zbog prava veta, često iz Budimpešte, ponešto iz Bratislave ili Nikozije ili drugih glavnih gradova“.

- Zamislimo EU u kojoj bi još i Kišinjev, Kijev, Tirana ili Podgorica imali mogućnost blokade, o Beogradu, Sarajevu ili Tbilisiju da i ne govorimo. Nova Mađarska vreba na sve strane. Ako ne danas, onda sjutra ili preksjutra. Kako EU može da izađe u susret geopolitičkoj nužnosti (proširenja), a da ipak ostane sposobna da djeluje? - piše FAZ.

„Ideju u javnosti odbacuju s gađenjem, u četiri oka to je drugačije“

Šef odbora za pitanja EU u njemačkom Bundestagu Anton Hofrajter izjavio je za FAZ da, uprkos javnom protivljenju pojedinih kandidata ideji uskraćivanja prava veta, kao što je slučaj sa Crnom Gorom, iza kulisa stvari nijesu tako jednoznačne.

Hofrajter je rekao da je iz zemalja Zapadnog Balkana dobijao signale koji takvu inicijativu ocjenjuju kao konstruktivnu i realističnu. „Ima nekoliko vlada koje to prema javnosti odbacuju sa gađenjem i negodovanjem. U četiri oka to je drugačije“, kazao je poslanik njemačkih Zelenih.

Ujedno je pojasnio da ne vjeruje u ideje da članstvo bez prava veta bude oročeno i da smatra da takvo rješenje treba da traje sve do uspješne reforme EU, „za koju, ruku na srce, niko ne zna da li će se ikada i dogoditi“.

To krije opasnost da u EU vječno bude zemalja bez prava veta, ali „alternativa je da te zemlje nikada ne postanu članice EU, ili da se nađu neka druga polurješenja koja bi značila da imaju još manji uticaj“.

„Proširenje samo po sebi izmjena osnivačkog ugovora EU“

Iako su u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, na pitanje FAZ-a, ukazali na član 4 osnivačkih ugovora EU koji predviđa ravnopravnost svih članica, uključujući i pravo veta, Hofrajter je rekao da su pravnici potvrdili da rješenje bez prava veta ne bi zahtijevalo izmjenu osnivačkih ugovora, zato što je proširenje samo po sebi izmjena ugovora, pa se „odricanje od prava veta može unijeti u ugovor o pristupanju“.

Otvoren za takvo rješenje je i spoljnopolitički stručnjak i poslanik socijaldemokratskog SPD-a Adis Ahmetović. On je za FAZ kazao da su potrebni pragmatizam i kreativnost kako bi šest zemalja Zapadnog Balkana bilo primljeno u EU i da bi „odricanje od prava veta moglo da bude kompromis“ koji bi to ubrzao.

Istovremeno, najnovije izjave Jensa Špana, šefa najveće njemačke poslaničke grupe koju čine demohrišćanske partije CDU i CSU, ukazuju da kod demohrišćana postoji rezerva prema proširenju kao takvom, bilo ono bez ili sa pravom veta, piše FAZ.

Kos: Ugovori ne predviđaju nikakvo članstvo drugog reda

Skeptična je, navodi list, i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, koja je za FAZ kazala da „ugovori EU ne predviđaju nikakvo članstvo drugog reda“.

Ipak, Hofrajter je ocijenio i da javno protivljenje pojedinih kandidata uskraćivanju prava veta, u slučaju realne perspektive ulaska u EU, ne bi postojalo.

- Volio bih da vidim državu kojoj bi bio ponuđen pristupni ugovor spreman za potpisivanje sa svim džinovskim prednostima članstva, uz jedno jedino ograničenje, i koja bi to odbila - rekao je Hofrajter.

To rješenje, prema njegovim riječima, nije lijepo, jer bi u tom slučaju zaista postojale članice prvog i drugog reda, „ali je situacija takva kakva jeste“.

- Jedan od najvažnijih uzroka velike rezervisanosti prema proširenju, posebno u Francuskoj i Holandiji, uvijek je bio argument da nijesu potrebni novi ‘igrači’ sa pravom veta. Ima i drugih argumenata, ali u osnovi se uvijek radi o vetu - kazao je Hofrajter, dodajući da, sve dok to pravo veta postoji, ne postoji šansa za proširenje EU.