Cijena zlata dostiže istorijske nivoe, unca prvi put košta 5.000 dolara

Cijena zlata je prvi put porasla iznad 5.000 dolara po unci. To se dešava u trenutku kada su tenzije između Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i NATO-a oko Grenlanda doprinijele rastućoj zabrinutosti zbog finansijske i geopolitičke neizvjesnosti.

Trgovinska politika američkog predsjednika Donalda Trampa takođe je uznemirila tržišta.

U subotu je zaprijetio da će uvesti carinu od 100 odsto Kanadi ukoliko postigne trgovinski sporazum s Kinom.

Zlato i drugi plemeniti metali smatraju se takozvanom sigurnom imovinom koju investitori kupuju u vremenima neizvjesnosti.

U petak je cijena srebra prvi put premašila 100 dolara po unci, nastavljajući rast od gotovo 150 odsto tokom prošle godine.

Ratovi u Ukrajini i Gazi, kao i hapšenje venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, takođe su doprinijeli porastu cijene zlata.

Prema podacima Svjetskog udruženja za trgovinu zlatom, do sada je iskopano oko 216.265 tona ovog metala. To je dovoljno da se napune tri do četiri olimpijska bazena.

Većina te količine izvađena je iz zemlje tek nakon 1950. godine, kako se tehnologija rudarstva razvijala i otkrivala nova nalazišta.

Zlato je imalo izuzetno uspješnu 2025. godinu, sa najvećim godišnjim rastom vrijednosti od 1979. godine. Međutim, zlato ne kupuju samo investitori.

Tokom prošle godine, centralne banke su, prema podacima Svjetskog vijeća za zlato, uvećale svoje rezerve za stotine tona zlata.