Aktuelni predsjednik Tunisa najvjerovatniji pobjednik spornih izbora

Aktuelni predsjednik Tunisa Kais Sajed je najvjerovatniji pobjednik predsjedničkih izbora održanih u nedjelju u toj sjevernoafričkoj zemlji, pokazuju preliminarni rezultati.

Njegove pristalice su slavile na ulici nakon što je tunišanski javni servis objavio nezvanične rezultate da je Sajed osvojio više od 89 odsto glasova, u konkurenciji sa zatvorenim biznismenom Ajačija Zamelom i Zuhairom Magzauijem, ljevičarem koji je podržavao Sajeda prije nego što se okrenuo protiv njega.

Sajed je izjavio da se neće proglasiti za pobjednika izbora sve do izlaska zvaničnih rezultata koji se očekuju kasnije danas.

Prije izbora veliki dio opozicije je pozivao na bojkot. Oni su ih nazvali lažnim jer su svi Sajedovi kritičari zatvoreni zajedno sa novinarima, advokatima, aktivistima i vodećim ličnostima civilnog sektora.

U vrijeme zatvaranja biračkih mjesta glasalo je samo 27,7 odsto biračkog tijela, što je mnogo manje nego u prvom krugu prošlih predsjedničkih izbora 2019. godine kada je na izbore izašlo 49 odsto.

Ovo su bili treći izbori u Tunisu od kada je 2011. godine nakon velikih protesta zbačen predsjednik Zin El Abidin Ben Ali.

Ali u godinama koje su uslijedile, njeni novi lideri nisu bili u stanju da ojačaju posrnulu ekonomiju a uzemlja se našla usred stalnih političkih sukoba i epizoda nasilja.

Posmatrači su ocijenili prva dva izbora u zemlji poslije arapskog proljeća kao slobodne i poštene. Međutim, uoči ovogodišnje trke uhapšeno je nekoliko kandidata i stalno zatvaranje Sajedovih najistaknutijih kritičara.

Desetine kandidata izrazilo je interesovanje da ospori predsjednika, a 17 je predalo kandidaturu za izbore. Međutim, članovi izborne komisije, koje sve imenuje predsjednik, odobrili su samo trojicu.

Opozicija redono organizuje proteste od jula 2021. godine, kada je Sajed iskoristio vanredna ovlašćenja da suspenduje rad parlamenta, a kasnije prepravio ustav dajući sebi više ovlašćenja.

Od tada, desetine njegovih protivnika zatvoreno je pod optužbama uključujući podsticanje nereda, podrivanje državne bezbjednosti i kršenje kontroverznog zakona protiv lažnih vijesti za koji kritičari kažu da se koristi za gušenje neslaganja.

Kritičari su to nazvali znacima demokratskog nazadovanja i preokretom napretka postignutog nakon Arapskog proljeća. Pored toga, ekonomija zemlje se i dalje suočava sa velikim izazovima.

Nezaposlenost je porasla na jednu od najviših u regionu i iznosi 16 odsto, vlada duguje milijarde međunarodnim zajmodavcima, a sve veći broj Tunišana pokušava da ilegalni migrira u Evropu.