Za Spajića spremna pitanja o Janoviću, Hrvatskoj, finansiranju „Tvrđave“, ali sjednica neizvjesna

Premijer Milojko Spajić trebalo bi sjutra da odgovara na pitanja poslanika u Skupštini Crne Gore. Međutim, neizvjesno je da li će premijerski sat biti održan. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić nastavak juče prekinute sjednice takođe je najavio za petak, a poslanici opozicije su poručili da neće dozvoliti održavanje sjednica dok se ne povuku neustavni zaključci Ustavnog odbora o prestanku funkcije sudijama Ustavnog suda i raspisivanju javnog poziva za izbor novih.

Sjutra bi lideri opozicionih partija trebalo i da se sastanu sa predsjednikom države, Jakovom Milatovićem u rezidenciji predsjednika, a tema sastanka, zakazanog za 10 sati, biće situacija u Ustavnom sudu.

Razgovoru sa Milatovićem prisustvovaće lideri DPS-a Danijel Živković, SD-a Damir Šehović, HGI-a Adrijan Vuksanović i GP URA Dritan Abazović.

Opozicija tvrdi da se u utorak, 17. decembra, u Skupštini dogodio ustavni puč - gaženje Poslovnika i Ustava. Na osnovu nezakonite i protivustavne odluke Ustavnog odbora predsjednik Skupštine Andrija Mandić je konstatovao prestanak funkcije sutkinji Ustavnog suda Dragani Đuranović zbog, kako je rekao, ispunjavanja uslova za starosnu penziju.

I jučerašnje redovno zasijedanje je prekinuto jer su poslanici opozicije bili jednoglasni u stavu da stanje u parlamentu ne može biti redovno nakon što je u najvećem zakonodavnom domu suspendovana sudska grana vlasti - Ustavni sud.

Ne očekujući ovakav razvoj događaja, poslanički klubovi su ranije pripremili pitanja za premijera koja su objavljena na sajtu Skupštine.

Pitanja pod znakom pitanja

Tako je šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić, prije posljednjih dešavanja u parlamentu, dostavio pitanje za Spajića koje se tiče odnosa sa Hrvatskom.

- Da li kod svih članica Vlade postoji jasna namjera da se odnosi sa Hrvatskom poboljšaju, i šta ste Vi kao premijer spremni da promijenite u postupanju Vlade prema susjedima, kako se put Crne Gore u EU ne bi nepotrebno usporavao ili blokirao - pitanje je Nikolića.

Poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević je trebalo da pita Spajića na osnovu kojih stručnih referenci je predložio v.d. direktora Agencije za nacionainu bezbjednost Ivicu Janovića.

- Da li smatra da je takav prijedlog adekvatan imajući u vidu krajnje zabinjavajuću bezbjednosnu situaciju - pitanje je Zirojevića.

Na istu temu pitanje je ranije pripremio i dostavio Skupštini poslanik GP URA Miloš Konatar.

- Kako opravdavate imenovanje novog šefa ANB-a, po zanimanju pomorca, koji je do skoro imao državljanstvo druge države? Da li je ovo nastavak urušavanja nacionalne bezbjednosti ili vrhunac Vaše obećane meritokratije - navedeno je u pitanju Konatara.

Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pita Spajića šta sve Hrvatska traži od Crne Gore da ne bi blokirala njen evropski put.

Jovan Subotić ispred Pokreta Evropa sad pitao bi lidera njegove stranke i premijera o megalomanskom projektu Velje brdo.

- Projekat Velje Brdo je pod budnom pažnjom javnosti. Šta je to do sada urađeno kada je taj projekat u pitanju i kada će početi pripremni radovi, kao i na koji način će građani moći da se prijave za kupovinu stanova u sklopu ovog projekta - zanima Čarapića.

Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović u okviru pitanja Spajića koja se odnose na evropske integracije Crne Gore navodi da je udvostručen broj zatvorenih poglavlja sa tri na šest, te da je parlamentarna većina i Vlada postigli za 12 mjeseci ono što su prethodnici za 12 godina.

- Šta možemo očekivati sljedeće 2025. godine i da li možemo zatvoriti poglavlja do kraja 2026. godine - pitanje je Vučurovića.

Poslanika Demokrata Borisa Bogdanovića interesuje šta Vlada konkretno preduzima kako bi se istražile i procesuirale sumnje o nezakonitoj distribuciji oružja iz vojnih magacina nekoliko dana pred izborni dan 30. avgusta 2020. godine, uključujući, kako je naveo, uništavanje dokumentacije, falsifikovanje i gašenje nadzornih kamera u Ministarstvu odbrane?

- Ko je izdao naređenje? Ko je od oficira Crne Gore dijelio oružje i kome? Ko je naredio da se kamere ugase?

Da li postoji plan za uvođenje strožih kontrola i procedura kako bi se spriječile zloupotrebe vojne opreme i oružja, kao što su one koje su se desile prije izbora 2020. godine, kada su automatske puške i municija završile u podrumu ANB-a, Obavještajno-bezbjednosnog direktorata, ali i kod bezbjednosno interesantnih lica - navedeno je u pitanju Bogdanovića.

On planira da pita premijera i koji su konkretni koraci preduzeti kako bi se izbjegle situacije poput "čišćenja" dokumentacije iz Obavještajno-bezbjednosnog direktorata i zloupotrebe službenih resursa u političke svrhe?

- Kako se Vlada nosi s pritiscima i pozivima sa najviših državnih adresa kojima se čuvaju partijski kadrovi starog režima koji su koristili vojne i bezbjednosne strukture i njihovu imovinu za političke ciljeve i privatne interese - dodaje još Bogdanović.

Dijaspora i položaj Albanaca

Poslanika Hrvatske građanske inicijative (HGI) Adrijana Vuksanovića je zanimalo kakav je Spajićev stav po pitanju činjcnice da lokalna samouprava Nikšić nemalim sredstvima svojih građana finansira seriju "Tvrđava" u produkciji Radio-televizije Srbije, a koja se bavi ratnim dešavanjima u Hrvatskoj.

Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Admir Adrović planirao je da postavi pitanje predsjedniku Vlade koje se odnosi na crnogrsku dijasporu i njen doprinos razvoju Crne Gore.

- Obzirom na ogroman potencijal naše dijaspore, posebno iz redova bošnjačke zajednice, da li Vlada ima plan za podsticanje povratka dijaspore kroz posebne programe i olakšice za investitore koji bi svoj kapital uložili u Crnu Goru, a posebno za one koji su usmjereni na sjeverni region - pitanje je Adrovića.

Nezavisna poslanica Jevrosima Pejović pita Spajića na koji način će spriječiti devastaciju Crne Gore koju omogučava Zakon o strateškim razvojnim investicijama i da li je upoznat sa efektima sličnih zakona u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji?

Poslanik Albanske alijanse Ilir Čapuni pripremio je pitanje na temu statusa albanskog naroda u Crnoj Gori. Interesuje ga i koja prava Albanci uživaju kao narod i kao pojedinci u Crnoj Gori?

- Albanci u Crnoj Gori su autohtoni narod s dubokim istorijskim, kuiturnim i geografskim korjenima u regionu. Njihova prisutnost na teritoriji današnje Crne Gore datira još iz antičkih vremena, kada su njihovi preci živjeli na području Ilirije. Albanci su tradicionaino naseljeni u krajevima južne i jugoistočne Crne Gore, uključujući oblasti poput Ulcinja, Bara, Tuzi (područje Malesije), Plava, Gusinja i djelove Rožaja. Albanci u Crnoj Gori, prema ustavu i zakonima, imaju status nacionalne manjine i uživaju prava koja im omogućavaju očuvanje svoje kulture, jezika i tradicije. Ovo uključuje - pravo na obrazovanje na maternjem jeziku, zastupanje u politici, medijska prava, kulturna prava i vjerska prava. Stepen realizacije i uživanja ovih prava je upitno, ali se svakako nameće potreba da se otvori dijalog o sljedečim principijelnim pitanjima: da li Albanci imaju pravo da se pitaju o svom razvoju; da li Aibanci imaju pravo na ravnomjeran razvoj; da li imaju jednako pravo korisćenja morskog dobra u Crnoj Gori; da li lokalno imaju pravo da odluče o svom razvoju; koliko Crna Gora omogućava bolji život Albanaca u Crnoj Gori i da li to treba povezati sa izrazitom migracijom Albanaca - stoji u obrazloženju pitanja Čapunija.

Početak premijerskog sata zakazan je za 13 sati.