Vučinić: Zvone crvena zvona; Krivokapić: Dvojno državljanstvo model anšlusa Crne Gore

Zvone crvena zvona na uzbunu kada je riječ o budućnosti Crne Gore, poručio je profesor Nebojša Vučinić, na okruglom stolu Atlantskog saveza Crne Gore na temu dvojnog državljanstva pod nazivom „Dvojno državljanstvo – Put do nacionalnog i političkog inžinjeringa?“.

Vučinić je rekao da su na temu dvojnog državljanstva do sada raspravljali nevladine organizacije i građanski aktivisti, ali da o njoj moraju da se izjasne institucije - Crnogorska akademija, Pravni fakulteti i strukovna udruženja.

On je istakao kako državljanstvo nije urođeno ljudsko pravo već diskreciono nadležnost države koja proizilazi iz suverene vlasti države.

- Tu imamo lica koja imaju vezu sa Crnom Gorom, ali ne žive tu. Druga kategorija su oni koji žive u Crnoj Gori a nemaju državljanstvo. Ovdje je cilj da se prvima da državljanstvo jer će drugi svoj status riješiti prema postojećim propisima. Takva vrsta dvojnog državljanstva nije moguća jer je to zloupotreba prava i morao bi se mijenjati Ustav što je kompleksna procedura. Zato se ovo i radi ispod žita da se javnost dovede pred svršen čin. Cilj je da se Crna Gora ukine kao su suverena država i da postane južna pokrajina Srbije na moru - podvukao je Vučinić.

Radulović: Dvojno državljanstvo pokreće brojna pitanja

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović je rekao da dvojno državljanstvo pokreće brojna pitanja - od zapošljavanja u javnoj upravi do služenja vojnog roka.

- Uvođenje dvojnog državljanstva mora se sagledati sa više aspekata. Posebno sa ustavnog, a u skladu sa ustavnim odredbama i mogućom promjenom Ustava - naveo je Radulović.

Takođe, on je naznačio da nije moguće mijenjati Ustav dopunom jer taj institut ne postoji. 

- Nosilac suvereniteta je građanin koji ima državljanstvo, a ovaj zakon bi omogućio da 300 hiljada građana dobiju pravo na suverenitet - rekao je Radulović.

Bugarin: Glavna prepreka nespremnost Srbije da razmjenjuju podatke

Ekspert za imigraciono pravo Bojan Bugarin kazao je da Zakon jasno precizira kako se dobija državljanstvo. 

- Jedino validno rješenje za uvođenje dvojnog državljanstva bilo bi potpisivanje sporazuma sa drugim državama. Crna Gora je sa već oko 2008. godine radila na takvom sporazumu, a glavna prepreka je bila nespremnost Srbije da razmjenjuju podatke sa nama - rekao je Bugarin.

On napominje da bi se svaki značajniji upliv novih državljana odrazio na birački spisak.

- Čujemo brojne ideje koje nijesu u skladu sa zakonima, kao da tim ljudima ne treba dozvoliti da prijave prebivalište ili 20 godina im ne dozvoliti da glasaju, što su nonsensi. Svaki značajniji upliv novih državljana bi se odrazio na birački spisak koji već nije sređen. Svaka promjena po ovom pitanju mora biti rezultat širokog političkog konsenzusa i podržan od strane stranih partnera - naglasio je Bugarin.

Kentera: Neke države preko saveznika na Balkanu mogu ojačati svoj uticaj u Crnoj Gori

Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera ocijenio je da dvojno državljanstvo daje mogućnost vanjskih uticaja u unutrašnjim poslovima Crne Gore. 

- Neke države preko saveznika na Balkanu mogu ojačati svoj uticaj u Crnoj Gori. Takvi građani u bezbjednosnim institucijama mogu dijeliti osjetljiva podatke bitne za nacionalnu bezbjednost - rekao je Kentera.

On je napomenuo da postoji rizik od infiltracije stranih agenata u institucije sistema.

Napominje da je Crna Gora članica NATO i kandidat za EU te da bi uvođenje dvojnog državljanstva moglo uticati na primjenu vanjske politike. 

- Povećava se i rizik od hibridnih napada, jačanje širenja dezinformacija, političke pritiske. Građani sa dvojnim državljanstvom mogu se suočiti sa pravnom nesigurnošću, posebno kada je riječ o služenju vojnog roka - naveo je Kentera.

Krivokapić: Želi se raditi u korist srpskog i ruskog svijeta

Bivši predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je ocijenio da se kroz dvojno državljanstvo želi preuzeti država u korist srpskog i ruskog svijeta.

Državljanstvo je, kaže, ovdje model anšlusa za male države.

- Na Balkanu samo je Crna Gora građanska, svi ostali nijesu. Ako imate na sceni veliki državne projekte, jasno vam je da je državljanstvo korak ka tome - rekao je Krivokapić.

Đurović: Ustav mijenjati pred kraj proces pristupanja

Profesorka Gordana Đurović ja podsjetila da Crna Gora ima obavezu u reformskoj agendi da mijenja Ustav do 2024. zbog ministra pravde.

- Mislim da to ne treba da se radi jer će dovesti do političke nestabilnosti već da treba to mijenjati pred kraj procesa pristupanja - ocijenila je Đurović i kazala kako smatra da po pitanju državljanstva trebamo tražiti pomoć EU i zamoliti ih za razumijevanje

Đukanović: Misija srpske politike i njenih eksponenata u Crnoj Gori

Politikološkinja Nikoleta Đukanović je kazala da je dvojno državljanstvo platforma za dominaciju prosrpskih partija u Crnoj Gori.

Ona je istakla da je potrebna izmjena izbornog zakonodavstva koja, kaže, nikako da se desi.

- Nijesmo u stanju da riješimo manjkavosti sistema, a ne da upravljamo mogućim zloupotrebama - kazala je Đukanović.

Kaže kako je izmjena Zakona o državljanstvu „misija srpske politike i njenih eksponenata u Crnoj Gori“.

- Inicijatori obećali dijalog, ali im ta vrsta dijaloga inače nije svojstvena - podsjeća Đukanović.

Smatra kako je riječ o „smišljenim i koordinisanim akcijama koje su uperene prema upitnosti zadržavanja suverenosti države uz jednu izrazitu bahatost“.