Spajića pitaju o uvođenju srpskog jezika kao službenog, dvojnom držljanstvu, generalu Lazareviću, projektu "Velje brdo"...

Jasmina Beharovic

Premijer Milojko Spajić odgovaraće sjutra u Skupštini na pitanja predstavnika poslaničkih klubova, na posebnoj sjednici parlamenta posvećenoj premijerskom satu, koja je zakazana za podne. Poslanike, pored ostalog, zanima stav premijera o mijenjaju Ustava i uvođenju srpskog jezika kao službenog nakon rezultata popisa, kao i stav o dvojnom državljanstvu, interesuje ih i održivost programa Evropa sad 2, stav o brigadnom generalu Zoranu Lazareviću, te realizacija projekta "Velje brdo".

"Dijalog i konsenzus"

Poslanik Demokratske partije socijalista Danijel Živković pitaće premijera da li će on lično i Vlada koju predvodi prihvatiti zahtjeve predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i pokrenuti proceduru usvajanja dvojnog državljanstva u naš pravni sistem, odnosno da li će izaći u susret i zahtjevu za uvođenje srpskog jezika kao službenog kroz proceduru izmjene Ustava Crne Gore.

- Kako ocjenjujete analizu predsjednika države u kojoj se navodi da Vlada opstruira demokratski razvoj zemlje - upitao je on.

I poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje ova tema, odnosno upitaće premijera smatra li da srpski jezik treba da bude službeni jezik u Crnoj Gori.

- Nedavno objavljeni konačni rezultati popisa su pokazali da najveći broj građana u Crnoj Gori govori srpskim jezikom, što je takođe bio slučaj i na popisu održanom 2011. Smatram da smo dužni da otvorimo dijalog o ovoj temi i da kroz postizanje najšireg mogućeg konsenzusa damo status srpskom jeziku koji mu pripada, a to je da bude službeni jezik - naveo je on u obrazloženju.

Poslanik Posebnog poslaničkog kluba Vladimir Dobričanin upitaće Spajića da li je spreman kao premijer i kao predvodnik parlamentarne većine da uvaži, kako je rekao, "bespogovorne činjenice sa popisa i pokrene inicijativu i dijalog da se obezbijedi ravnopravnost većinskog srpskog jezika u Ustavu i zakonima". 

- Podsjećamo da smo jedina država u Evropi, a i u svijetu vjerovatno, u kojoj jezik većine građana nije službeni. Podrazumijeva se da bi u konačnom to značilo da se u interesu suštinskog pomirenja Crne Gore ne dira službenost crnogorskog jezika, nego da se ubjedljivoj jezičkoj većini obezbijedi evropsko pravo i standard da srpski jezik, kao najzastupljeniji maternji jezik u našoj državi, postane službeni i time ispravi nepravda koja je njegovim govornicima učinjena 2007. usvajanjem Ustava koji i danas sadrži i tu diskriminatorsku normu - rekao je on.

Predsjednik Kluba poslanika Socijaldemokrata Boris Mugoša interesuje "koji subjekti na političkoj sceni iniciraju teme koje dodatno produbljuju podjele u društvu".

- Da li teme poput izmjene Ustava u dijelu jezika i državnih simbola, popisnog prebrojavanja, dvojnog državljanstva, zakona o agentima stranih uticaja i slično doprinose političkoj i društvenoj stabilnosti, sprovođenju neophodnih strukturnih reformi, poboljšanju standarda građana i ubrzanju našeg puta ka EU - navodi on u pitanju premijeru.

Predsjednik kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović upitaće premijera je li saglasan sa izjavom Mandića da se Hrvati identifikuju s Hrvatskom Anta Pavelića i kako ovakve izjave doprinose razvijanju međususjedskih odnosa.

Trendovi

I poslanika Bošnjačke stranke Amera Smailovića interesuje reakcija Vlade nakon popisa, ali u dijelu, kako je istakao, zabrinjavajućih demografskih podataka koji se odnose na starenje populacije i pad broja stanovnika u skoro svim opštinama na sjeveru Crne Gore.

- Šta Vlada na čijem ste čelu planira da uradi u narednom periodu kako bi se ovi negativni demografski trendovi usporili - upitaće on premijera.

Poslanik Kluba poslanika Građanski pokret URA Dritan Abazović pitaće premijera o tačnom nazivu ministarstava, broju ministara/ki, državnih sekretara/ki u ministarstvima, broju potpredsjednika/ca, savjetnika/ca i šefova/ica kabineta u 44. Vladi.

- Njihova imena i koliko iznose mjesečna primanja za svakoga od njih pojedinačno sa svim pripadajućim naknadama - dodaje on.

Poslanik Kluba poslanika Evropa sad Tonći Janović postaviće premijeru pitanja povodom programa Evropa sad 2, odnosno "zbog različitih interpretacija u medijima i komentara političkih aktera o efektima" ovog programa.

- Da li je program Evropa sad 2 održiv i da li će se uvećati javni dug? Koliki ste javni dug zatekli 2020. godine? Da li ste u međuvremenu prodali Elektroprivredu i zadužili se za tekuću potrošnju milijardu eura? Da li ćete uvećati opštu stopu PDV-a, koja sada iznosi 21 odsto? Da li ste ugasili Fond za zdravstvo? Da li ste ugasili Fond PIO? Da li će reforme Vlade uticati na smanjenje ili uvećanje penzija? Kolika je inflacija danas, šta je izazvalo poskupljenja u Crnoj Gori i kada je inflacija bila najveća - navodi se u njegovom pitanju.

Poslanik Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović u pitanju navodi da je zabrinjavajuće da visoki vojni zvaničnici, koji bi trebalo predstavljati stub časti i poštenja, koriste svoje pozicije za lični profit i učešće u aktivnostima, kao što je, prema njegovim riječima, šverc luksuzne robe i povezanost sa sumnjivim strukturama. 

- Brigadni general Lazarević, koji je uhvaćen u sumnjivim radnjama, svojim postupcima ne samo da je narušio ugled Vojske Crne gore, već je i direktno unizio našu zemlju pred našim saveznicima u NATO-u. Njegovo učešće u švercu, korišćenje vojne imovine za privatne svrhe i očigledno nepoštovanje zakona i međunarodnih normi doveli su u pitanje ozbiljnost naše posvećenosti obavezama prema saveznicima - ocijenio je Bogdanović.

Kada se, kako dodaje, uzme u obzir trodecenijska devastacija vojnih resursa, zloupotreba sredstava iz državnog budžeta i sumnjive transakcije koje su dovele do, kako je rekao, prodaje ključnih vojnih nekretnina po zaprepašćujuće niskim cijenama, postavlja se pitanje odgovornosti.

- Ko su ljudi koji su dovzvolili da Vojska Crne Gore, koja bi trebalo da bude simbol naše državnosti i suvereniteta, postane poligon za kriminalne aktivnosti? Da li smatrate da su postupci brigadnog generala Lazarevića, kao i drugih pojedinaca, koji su umiješani u slične aktivnost, ozbiljno narušile reputaciju Crne Gore pred našim NATO partnerima i da li se preduzimaju koraci da se to ispravi? Ko sve štiti brigadnog generala Lazarevića, kojeg je za načelnika Generalštaba suštinski predložio i izabrao bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović - upitao je Bogdanović.

Crna Gora, kao članica NATO saveza i evropska zemlja sa visokim standardima demokratije, kako je istakao, zaslužuje sektor odbrane oslobođen od kompromitovanih partijskih kadrova, koji ne rade za interese građana i države Crne Gore.

Projekti

Predsjednika Kluba poslanika ZBCG – Nova srpska demokratija Dejana Đurovića interesuje koji je redosljed koraka i način obezbjeđenja planskih pretpostavki za realizaciju projekata Velje brdo, kao i faznost realizacije.

Poslanika Albanske alijanse Ilira Čapunija interesuje pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene. Podsjeća da je ovo poglavlje otvoreno na Međuvladinoj konferenciji 10. decembra 2018. u Briselu.

- Za ovo poglavlje defisano je osam završnih mjerila koje je Crna Gora u obavezi da ispuni kako bi dostigla internu spremnost za zatvaranje poglavlja u narednom periodu. Peto mjerilo se odnosi na Solanu Ulcinj. Donijet je akcioni plan za ispunjenje završnih mjerila u Poglavlju 27. Skupština Opštine Ulcinj je 24. juna 2019. donijela odluku o proglašenju parka prirode „Ulcinjska solana“. U budžetu Crne Gore za ovu godinu izdvojena su sredstva za Solanu Ulcinj. I pored toga, društvo koje upravljati ovim parkom i dalje nije formirano, a sredstva koja su opredijeljena iz budžetske rezerve za formiranje ovog preduzeća nijesu realizovana - istakao je on.

Poslanik Kluba poslanika ZBCG – Demokratska narodna partije Vladislav Bojović pitaće Spajića u kojoj fazi je priprema izgradnje druge dionice autoputa, kao i u kojoj je fazi priprema, odnosno realizacija ključnih infrastrukturnih projekata na sjeveru Crne Gore.