Knežević: Plašim se da nam prijeti opasnost od aneksije Hrvatske, Srbija nikad nije anektirala Crnu Goru

Srbija nikad nije anektirala Crnu Goru. Plašim se da nam prijeti opasnost od aneksije Hrvatske - jer nam je već uzela Prevlaku, sada traži morski dio, da im vraćamo kuće i zemljišta po Boki kotorskoj. Treba brinuti o nekim novim aneksijama. Naši preci nijesu uzalud ginuli za ideju jugoslovenstva i ideju ujedinjavanja - izjavio je lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević tokom rasprave o Prjedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o statusu potomaka dinastije Petrović Njegoš.

On je rekao i da je kralj Nikola pobjegao i ostavio svoj narod na milost i nemilost okupatoru.

- Dok čitavi svijet slavi 1918. i kraj Prvog svjetskog rata, šta mi radimo: Slavimo 1916. godinu. Mi smo mimo svijeta. Slavimo kapitulaciju koju je potpisala Crna Gora i Lompar i prihvatio da Crna Gora postane sastavni dio Austrougarske. Svi oni koji klikču "nikad više 1918." ustvari kliču "živjela 1916." i onda dolazimo do paradoksa da mi obožavamo okupacije. Suština je da smo mi kao država kapitulirali, da je naš kralj i gospodar Nikola pobjegao i ostavio svoj narod na milost i nemilost austrougarskom okupatoru... Pošto će DPS htjeti da polemiše: i Karađorđevići su pobjegli i ostavili svoj narod na milost i nemilost okupatoru, a trebali su i jedni i drugi da ostanu. Kralj Nikola je nažalost napustio Crnu Goru 1916. 21. januara i nikad se više nije vratio. I ta sad priča o aneksiji i nepravdi koja je nanijeta dinastiji Petrović Njegoš ima nekoliko praznina. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i njena skupština na zahtjev kralaj Aleksandra Karađorđevića je donijela posebnu odluku o obeštećnju dinastije Petrović sa desetinama miliona franaka i onda su potomci kupovali vile po Nici, princeza Ksenija je bila prva Crnogorka koja je vozila Bugati... - naveo je Knežević. 

Skupštinski Zakonodavni odbor je na sjednici održanoj 28. novembra podržao inicijativu poslanika Pokreta Evropa sad Gordana Stojovića, odnosno uklanjanje riječi „nasilna“ iz termina „nasilna aneksija“ u kontekstu 1918. godine.

Amandman poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića i Slađane Kaluđerović, kojim se u u zakonu riječi „nasilne aneksije države“ u kontekstu 1918. godine mijenjaju sa „ujedinjenja Crne Gore i Srbije“ nije prihvaćen.

Ovaj amandman je bio pravno prihvatljiv za četiri poslanika, tri su bila protiv, a dva uzdržana.

Na dnevnom redu Skupštine danas su i Izvještaj o radu Odbora za bezbjednost i odbranu za 2023. i 2024. godinu, Predlog zakona o obnovi nakon nepogode i Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o strancima.