Rastoder: Rijetko ima većih crnogorskih patriota od Bošnjaka, jedinstvo Bošnjaka i Crnogoraca temelj je ove Crne Gore

Dr Šerbo Rastoder, istoričar, univerzitetski profesor i akademik govorio je u Drugačijoj radio vezi o kontroverzama koje je izazvala nedavna izjava o BiH kao matičnoj državi Bošnjaka iz Crne Gore.

Njegova je poruka da se crnogorsko-bošnjački odnosi ne smiju remetiti zbog jedne izjave i da ga ljute, jer nemaju nikakvoga utemeljenja, sumnje u patriotska osjećanja Bošnjaka prema Crnoj Gori.

- U ovoj eri testiranja crnogorskog patriotizma, moram priznati da ponekad i nemam dovoljno živaca za objašnjavanja. Jer mislim, tvrdim, svjedok sam da većih crnogorskih patriota od Bošnjaka rijetko ima - dodao je.

Rastoder je podsjetio da je 1993. na Svebošnjačkom kongresu, u Sarajevu, vraćeno istorijsko ime Bošnjak, a da je deset godina kasnije, u Podgorici usvojena Deklaracija o imenu, koju je potpisalo preko 160 bošnjačkih intelektualaca iz crne Gore.

No, kao na fundamentalno važnu činjenicu, gost DRV podsjeća da su se svi učesnici toga skupa založili za građanski koncept uređenja Crne Gore.

Objašnjava, potom, i zašto u Ustavu CG nema sintagme "nacionalne manjine, nego je zapisana formulacija "manjinski narodi" i naglašava:

- Mi smo tada definisali stav: Bosna je država našeg matičnog ili većinskog naroda. Mi smo autohtoni stanovnici države Crne Gore. Naša matična država je Crna Gora - ističe Rastoder.

Akademik Rastoder, dalje, objašnjava da je BiH država tri naroda i da, kao takva "ona meni ne može biti matica".

Ilustruje to i još jednim primjerom: Srbija finasira Srpsku kuću u Podgorici, ali BiH ne može finansirati Islamski centar jer bi to bila "odluka jednoga naroda u trojednoj državi".

Ugledni istoričar kaže da je Bošnjačka stranka "ukrala ime od naroda" i da bez osnova pretenduje da bude jedini njegov politički predstavnik.

Aktuelnu vlast upoređuje sa dioničarskim društvom u kojem BS ne prepoznaje šta će biti konačan ishod tih "transakcija".

Rastoder kaže da su predstavnici BS, prije ulaska u vlast, razgovarali i sa njim na tu temu.

Kaže da im je, tada, poručio da u vlasti moraju biti "partneri a ne poltroni".

- U ovim izjavama, koje se izvlače iz konteksta, zlonamjerno ili namjerno, ima nešto što nije interes Bošnjaka. Interes Bošnjaka nikad nije bio da dođu u konflikt sa Crnogorcima. Ili da u bilo čemu dovedu u pitanje svoj crnogorski patriotizam! kome je to u interesu? Nekom drugom."

Dr Rastoder smatra da će i zahtjev za formiranje redakcije na bosanskom jeziku, koji je Javnom servisu uputilo BNV, poslužiti samo da "pojača apeti" nekome drugome.

- Hvatanje u četničko kolo u Crnoj Gori, iako sad izgleda primamljivo i isplativo, dugoročno će se Bošnjacima vratiti na onaj način koji istorija potvrđuje! Kratkoročno, možda će neko biti ministar, Dugoročno, ovaj će narod izgubiti perspektivu u jednoj građanskoj državi!"

Sagovornik Antene M ističe i neprihvatljivost izostanka Crnogoraca iz vlasti.

Kaže da, onako kako bi mu smetalo da u njoj nema Bošnjaka, tako mu smeta što u njoj praktično nema predstavnika najbrojnijeg naroda u državi.

Ugledni istoričar, pomalo ironično, kaže da "ako hoćeš da upropastiš Bošnjaka, stavi ga u vlast".

Zamjera BS što prihvata da sjedi u vlasti sa predstavnicima politike koja i dalje negira genocid u Srebrenici, slavi Karadžića i Mladića...

- Biti ja sa tobom koji imaš takav sistem vrijednosti, e to nije normalno", kategoričan je Rastoder.

Gost DRV saglasan je sa ocjenom da neke strukture u i oko Bošnjačke stranke, kao svojevrstan alibi za saradnju sa DF-om, sve češće traži povode za konfrontaciju sa Crnogorcima, u sadašnjosti i prošlosti.

- U jedinstvu Bošnjaka i Crnogoraca temelj je ove države... Bošnjaci su od početka 90-ih, jedine saveznike imali u Crnogorcima. Ja to poštujem!"

Rastoder, takođe, ukazuje i na manir DPS da privatizuje crnogorstvo, da je crnogorstvo "deponovani kapital" te stranke.

I da se svaki napad na DPS interpretira kao napad na crnogorstvo. Smatra to pogrešnim jednako kao pokušaj BS da monopolizuje bošnjaštvo.

Na kraju, prof. Šerbo Rastoder podvači važnost očuvanja građanskog karaktera Crne Gore, upozorava na opasnost od etnofederalizacije i poručuje da država može sa Andrijom Mandićem ući u EU (što je, možda, strateški interes EU - dodaje), ali ne može biti građanska.