Rabrenović: Građani su iznevjereni

Građani su iznevjereni obećanjima o prosječnoj plati od 1.000 eura i sedmočasovnim radnim vremenom, nije dobro obećavati a onda ne ispunjavati obećanja, nijedan ozbiljan čovjek to ne radi, nijedan pogotovu političar, kojim misli da ima sigurnu karijeru, ne bi trebalo da se bavi takvim stvarima - kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, ekonomski analitičar i nacionalni ekspert za zaštitu potrošača doktor ekonomskih nauka Jovo Rabrenović.

Prosječna plata u Crnoj Gori je 944 eura, što je, kaže Rabrenović, skoro 60 eura manje od Evropom sad 2 obećanih 1.000 eura, i očigledno je, ističe on, da su iznevjerena očekivanja građana.

- Nije prvi put, ni posljednji put da budemo iznevjereni, ali ovoga puta je to nešto što se uporno tvrdilo da će sigurno biti povećanje plate i da će biti tih 1.000 eura, jer dosta građana se tome radovalo iz puno razloga, neki da kupe nešto više, a neki da uzmu dodatno kredit, jer postali smo država u kojoj se najviše zadužujemo, živimo od kredita, i svako povećanje plate nam treba da bi mogli da se zadužimo, refinansiramo stari kredit i uzmemo novi kredit. Ono što nije dobro je obećavati a onda ne ispunjavati obećanja, nijedan ozbiljan čovjek to ne radi, nijedan pogotovu političar, kojim misli da ima sigurnu karijeru, ne bi trebalo da se bavi takvim stvarima. Ako se nešto ne može postići treba saopštiti naciji da je to i to problem, da zbog toga nije moglo doći do povećanja, koje je obećano, i to je otprilike nešto što je najkorektnije. O sedmočasovnom radnom vremenu, mislim, da niko više od kreatora cijelog programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, i ne pomišlja da takvo što sprovede, jer možete zamisliti kakvo bi to izazvalo probleme u privatnom, odnosno realnom sektoru - rekao je Rabrenović.

Turizam je jedna od najperspektivnijih grana u Crnoj Gori , objašnjava Rabrenović, i jedna od tri grane, uz energetiku i poljoprivredu, kojima Crna Gora pokušava da obezbjedi ekonomski sistem, a na globalnom nivou, podsjeća on, turizam gradi 10 posto BDP-a i devet posto svjetske radne snage je, kako kaže, angažovano u turizmu.

- Crna Gora preko 25, i do 30 posto nekada, svojih prihoda obezbjeđuje iz turizma, a broj radne snage je od 13 do 15, pa i više procenata angažovano u turizmu. To je bukvalno rekord i u regionu, ali i u većem dijelu Evrope. Italija, ako se ne varam, svega nekih 3, 4 posto BDP-a obezbjeđuje iz turizma, a Italiju svi doživljavamo kao veliku turističku destinaciju, i ja sam uvijek vjerovao da italija većinu svog prihoda obezbjeđuje iz turizma, međutim, u suštini to nije, ona iz drugih grana obezbjeđuje to. Crna Gora ima turizam koji moramo da razvijamo, moramo da ga gradimo… Mi smo prodali aranžmane turistima po tom PDV-u, hoteli koji prodaju aranžmane, agencije koje nešto uzmu sa promjenom PDV-a, sa sedam na 15 posto, jedan dio će izgubiti profit, jedan dio će otići i u minus zbog toga, država će prihodovati to što prihoduje i namiriti na neki način svoj račun, ali će biti problem sa svim onim manjim privrednicima, koji drže manje turističke objekte i kod kojih je jedan euro veliki i koji zavise bukvalno od toga hoće li mu aranžman biti 100, 110 ili 120 eura. Sa povećanjem PDV - a strahovito ćemo ugroziti svoju konkurentnost u regionu, jer u međuvremenu, dok je Crna Gora tavorila u ovim godinama, uništavajući svoju supstancu ekonomsku, uništavajući infrastrukturu poput aviokompanija, ne gradeći apsolutno nikakve puteve za četiri godine, ili pet, moglo se izgraditi jedan dodatni dio autoputa, mogla se uraditi ta jadransko jonska magistrala, moglo se puno toga uraditi, i dan danas putnici koji krenu iz Dubrovnika put Skadra, ili drača, putuju jadranskom magistralom koja je izgrađena u doba SFRJ, dok je Tito vladao tom državom. Na tome se ne gradi turizam, tako propada turizam i urušava se imidž Crne Gore kao turističke destinacije, a kada se imidž urušì on se vrlo teško popravlja - zaključio je Rabrenović.