Gorčević: Evropska budućnost Crne Gore na dohvat ruke

Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažna je potvrda da se reforme isplate i da je realna i ostvariva ambicija Crne Gore da zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine - kazala je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.

Ona je, zajedno sa predsjednikom Evropskog ekonomskog i socijalnog komiteta (EESK) Seamusom Bolandom, otvorila sastanak Zajedničkog konsultativnog odbora Evropska unija (EU) - Crna Gora. 

Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), sastankom u Briselu kopredsjedavali su Danko Relić sa evropske i Gordana Đurović sa crnogorske strane, a učestvovali su predstavnici Evropske komisije (EK), kao i crnogorskih nevladinih organizacija, sindikata i poslodavaca.

- U okviru sastanka razmatrani su ključni aspekti odnosa EU i Crne Gore, sa posebnim fokusom na ocjene iz Izvještaja EK za ovu godinu, sprovođenje Reformske agende za EU Plan rasta za Zapadni Balkan, crnogorsku mapu puta za ispunjavanje kriterijuma za zatvaranje pregovaračkih poglavlja, kao i stanje civilnog društva i socijalnog dijaloga u Crnoj Gori - navodi se u saopštenju.

Gorčević je rekla da je evropska budućnost Crne Gore na dohvat ruke. 

- Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji u Briselu snažna je potvrda da se reforme isplate i da je naša ambicija – da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do kraja 2026. godine – realna i ostvariva - istakla je Gorčević. 

Ona je kazala da uz odgovorno upravljanje, kredibilne institucije i jedinstvo svih grana vlasti, mogu ispuniti očekivanja građana i pokazati da EU ispunjava svoja obećanja.

Kako je navela Gorčević, Crna Gora je danas jedina država kandidat koja je otvorila 33 pregovaračka poglavlja, a zatvaranje dodatnih pet na Međuvladinoj konferenciji u Briselu predstavlja najveći uspjeh države u dosadašnjem toku pregovora.

Prema njenim riječima, to je napor cijelog društva - Vlade, institucija, civilnog sektora i građana Crne Gore, koji stabilno podržavaju članstvo u EU sa oko 70 procenata. 

- Taj snažan društveni konsenzus naš je najveći politički kapital i dodatna motivacija da ubrzamo reforme i do kraja naredne godine ispunimo sve uslove za zatvaranje pregovaračkog procesa - naglasila je Gorčević.

Boland je naglasio da je istinsko uključivanje organizovanog civilnog društva od presudnog značaja za uspjeh reformi.

- Kako Crna Gora postepeno i sigurno napreduje ka članstvu u EU, aktivno učešće civilnog društva mora ostati u samom srcu procesa proširenja, kako bi reforme bile utemeljene na demokratskim vrijednostima i imale široku podršku građana - poručio je Boland. 

Đurović je kazala da je zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja snažan signal institucijama EU i državama članicama da je Crna Gora čvrsto posvećena svom strateškom cilju.

- S ovog sastanka šaljemo jasnu poruku da je Crna Gora čvrsto posvećena tome da do 2028. godine postane 28. članica EU. Taj cilj zahtijeva mobilizaciju svih resursa - u Vladi, parlamentu i pravosuđu, kao i snažan i kontinuiran dijalog sa civilnim društvom, kako bi završetak pregovora bio uspješan i održiv - poručila je Đurović.

Relić je istakao da je Crna Gora pokazala da napredak ka EU zavisi od konkretnih rezultata.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je pokazala da napredak prema članstvu u EU nije pitanje političkih slogana, već rezultata, reformi i odgovornog vođstva. 

- Proširenje EU temelji se na individualnim postignućima svake zemlje, uz snažan socijalni i civilni dijalog kao ključ uspješnog i održivog pristupnog procesa - kazao je Relić.

Državna sekretarka u MEP-u, Bojana Bošković, predstavila je rezultate i aktuelne aktivnosti Crne Gore u okviru sprovođenja Plana rasta za Zapadni Balkan, ističući da taj instrument ima centralnu ulogu u ubrzavanju socio-ekonomske konvergencije Crne Gore sa EU i pripremi zemlje za buduće članstvo.

Predstavnici civilnog sektora poručili su da je aktivno, pravovremeno i suštinsko učešće organizacija civilnog društva ključno u procesu donošenja odluka koje direktno utiču na građane, posebno u okviru evropskih integracija. 

- Naglašena je važnost uključivanja civilnog sektora u zakonodavni proces od najranijih faza izrade propisa, kako bi reformska rješenja bila kvalitetnija, transparentnija i zasnovana na stvarnim potrebama društva - navodi se u saopštenju.

Sa sastanka je poručeno da su snažan politički konsenzus, inkluzivan dijalog sa civilnim društvom i dosljedno sprovođenje reformi ključni preduslovi za uspješan završetak pregovora i punopravno članstvo Crne Gore u EU.

Iz MEP-a su kazali da je na sastanku, konsenzusom svih učesnika, usvojena i Zajednička deklaracija Zajedničkog konsultativnog odbora EU–Crna Gora.

Zajednički konsultativni odbor civilnog društva EU - Crna Gora osnovan je u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između, s ciljem da omogući dijalog između civilnog društva, socijalnih partnera i institucija, kao i da prati napredak države u procesu pristupanja EU.