Deset hrvatskih uslova Crnoj Gori za ulazak u Evropsku uniju

Razumijevanje procesa kritično je radi shvaćanja zbivanja na međunarodnom planu u ovom slučaju na razini regije. A katkad se novinaru i posreći.

U svojoj kolumni u Slobodnoj Dalmaciji objavljenoj u srijedu otvorio sam pitanje približavanja Crne Gore članstvu u EU koje će na prepreke između ostalog naići i zbog zaoštravanja stavova prema Hrvatskoj, pri čemu sam istaknuo Rezoluciju o genocidu u logorima Jasenovac, Dachau i Mauthausen.

Istog dana Slavko Vukadin, dopisnik Hine, iz Bruxellesa javlja da je Srbiji i dalje blokirano otvaranje pregovora u klasteru 3 - konkurentnost i inkluzivni rast.

“Što smo zgriješili”

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić u četvrtak iz Švicarske poručuje: "Da me Bog pita šta smo Bugarima zgrešili, ne bih znao da vam to kažem." Potvrđujući tako temeljnu, iskonsku prepreku približavanja Srbije članstvu u EU, Vučić misli da taj proces teče ovisno o željama i hirovima članica, ne o ispunjavanju obveza.

Jedna od njih rješavanje je otvorenih bilateralnih pitanja, pa je tu i Hrvatska. Ali osim Zagreba i Sofije, kako izvještava beogradska Politika na mrežnoj stranici, otvaranju klastera 3 protivi se još šest zemalja, tri baltičke, Švedska, Finska i Nizozemska. Vučić se ne pita "što smo zgrešili" njima. Zna, nema sankcija Rusiji, vladavina prava, sloboda medija…

Podsjećam sve one koji su grko pisali o Nizozemskoj tijekom naših pregovora da se ta zemlja, za razliku od Ujedinjenog Kraljevstva, koje je postupalo politički pristrano, pridržavala principa tada, kao i sada u slučaju Srbije.

U četvrtak ujutro podgoričke Vijesti objavljuju da je Zagreb Crnoj Gori poslao "non paper" u kojem je "ispostavio zahtjeve za rješavanje nekoliko pitanja koja smatra otvorenima i za koja tvrdi da narušavaju međusobne odnose dviju država".

Zagreb mudro šuti, pa smo se obratili kontaktima u Podgorici koji su potvrdili da je "non paper" - dokument diplomatske prakse bez oznake pošiljatelja, dakle neformalan, a kojim se drugoj strani skreće pozornost da je potrebno djelovati da određeni problemi ne bi postali formalni - stigao prije nekoliko dana (Vijesti kažu 15-ak) i da su u crnogorskoj vlasti bili iznenađeni.

Sada postaje jasno zašto je crnogorski predsjednik Jakov Milatović, nakon sastanka s predsjednicom Sjeverne Makedonije Gordanom Siljanovskom Davkovom krajem studenog, rekao: "Čini mi se da i Crna Gora, zbog određenih postupaka sadašnje vlade i skupštinske većine, klizi ka kompleksnim odnosima s određenim zemljama članicama EU. Ovdje, prije svega, mislim na Hrvatsku."

U rukama je već imao popis zahtjeva Zagreba.

Zbog toga je odmah pozvao na razgovor i premijera Milojka Spajića koji je odgovorio da Milatović nema nikakve ingerencije kad je riječ o europskim procesima.

Jutarnji list iz podgoričkih je izvora na uvid dobio dokument koji navodi deset otvorenih pitanja. Prvo je "Osigurati pravednu i dostojnu naknadu svima koji su bili zatočeni u logorima u Crnoj Gori tijekom Domovinskog rata", u kojem se poziva Podgoricu da pristane na sveobuhvatnu naknadu koja obuhvaća sve logoraše.

Prava manjina

Nakon toga se traži potvrđivanje vlasništva Republike Hrvatske i povratak broda Jadran budući da podliježe Ugovoru o pitanjima sukcesije. Hrvatska nudi Crnoj Gori da bi, nakon što brod vrati vlasniku, Hrvatskoj, u duhu NATO savezništva i dogovorno, Podgorica mogla koristiti brod.

Treća se točka odnosi na hrvatsku manjinu kojoj Crna Gora treba, "kao autohtonoj nacionalnoj manjini", osigurati zaštitu i očuvanje identiteta. Kao teškoće se navodi deficitarno ostvarivanje manjinskih prava iz područja obrazovanja te povrat imovine.

Zatim se prelazi na pitanje utvrđivanja granice na moru, posao za koji Hrvatska kaže da ga treba dovršiti jer je na snazi Protokol o privremenom graničnom režimu iz 2002. godine. Zagreb smatra da je granica na kopnu utvrđena, čemu se dio stranaka koje čine sadašnju koaliciju protivi, i traži da se obnovi rad Međudržavnog povjerenstva koje se posljednji put sastalo još 2015. godine, da bi se utvrdila granica na moru.

Sljedeća je točka naslovljena "Otkloniti probleme koji priječe održivu pomirbu i stoje na putu snažnije suradnje". A to su, prema tekstu, procesuiranje ratnih zločinaca jer Crna Gora nije procesuirala nijednu osobu za zločine na teritoriju Hrvatske; nestale osobe, njih 14; obilježavanje mjesta stradanja Morinj, logora gdje su bili zatočeni i mučeni hrvatski državljani - na tom je mjestu postavljena spomen-ploča, ali je promjenom vlasti došlo do sporova: sadašnji ministar obrane Dragan Krapović (stranka Demokrate, čiji je čelnik Aleksa Bečić proglašen nepoželjnom osobom u Hrvatskoj) rekao je da natpis na ploči treba zamijeniti "prikladnijim" jer se na njoj spominje velikosrpska agresija na Hrvatsku.

Slijedi zahtjev preimenovanja bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, jednog od zloglasnih čuvara u logoru Morinj; dubrovački Jug je već odbio igrati u tom bazenu. Zaključno, Hrvatska očekuje da se onemoguće pokušaji posezanja za identitetom i iskrivljavanja povijesti.

Odnosi se to na notu koju je hrvatsko Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u listopadu 2023. godine uručilo Crnoj Gori zbog kampanje "Ponosni na svoje srpsko" u kojoj su brojne osobe iz hrvatske, osobito dubrovačke povijesti, prikazane kao pripadnici srpske kulture u Crnoj Gori.

Mudra regionalna politika koja otkriva zastranjenja Crne Gore prema Srbiji i Rusiji

Crna Gora je u proteklih godinu dana neskriveno otklizala u smjeru prosrpske politike, što je vrhunac doživjelo imenovanjem Andrije Mandića, četničkog vojvode, za predsjednika skupštine.

Neko se vrijeme još spekuliralo žmiri li na to premijer Milojko Spajić da bi homogenizirao skupštinsku većinu vezano za proces približavanja EU, ali posljednji su potezi potvrdili da je njihova marioneta. Prošli su tjedan crnogorski novinari pitali Spajića kako komentira ocjene da su dijalog s predsjednikom Jakovom Milatovićem pokrenule zapadne zemlje zbog slabljenja bloka centra.

Premijer je rekao da se njemu nitko nije javio, Milatoviću možda. Prema informacijama Jutarnjeg lista, članice EU su upoznate sa stavovima koje je Hrvatska iznijela u "non paperu" poslanom Podgorici te ih podržavaju. U Crnoj Gori i dalje vladajuća ekipa gradi narativ da su u Bruxellesu svi skloni ubrzati pregovore s Podgoricom, Spajić priča o 2028. godini kao o datumu ulaska u članstvo. Podgoričke Vijesti stoga upozoravaju da je "non paper" stigao "u susret potencijalnom zelenom svjetlu iz EU Crnoj Gori da do kraja godine zatvori četiri poglavlja".

U lipnju ove godine Zagreb je podržao odluku EU da prihvati da je Crna Gora ispunila potrebna mjerila jer je Spajić tvrdio da skupština neće donijeti Rezoluciju o Jasenovcu. Nekoliko dana nakon što je dano odobrenje, Mandić na glasanje stavlja Rezoluciju, koja prolazi. Spajić nije lagao samo Zagrebu, lagao je i Bruxellesu, i to se pamti.

Kako se može zaključiti iz diplomatskog djelovanja Zagreba kad je riječ o pregovaračkom procesu Srbije i Crne Gore, zauzeta je razborita i mudra pozicija. Hrvatska se neće dovesti u situaciju kao Slovenija, kad je sama blokirala hrvatske pregovore i zbog toga naišla na protivljenje ostalih članica.

Ili Grčka koja je blokirala tada još Makedoniju, te Bugarska koja blokira sada Sjevernu Makedoniju. Zagreb prvo iznosi argumentaciju koja okuplja saveznike, članice koje smatraju da je riječ o važnim temama. Ta skupina kasnije djeluje jedinstveno pa se odgovornost ne može, što bi Srbija rado činila, prebaciti samo na Zagreb.

Očekivati je da je već okupljena i skupina koja će podržati hrvatske argumente i tražiti od Podgorice da promijeni svoje politike pri čemu je, primjerice, pitanje promjene Zakona o dvojnom državljanstvu, koji bi Srbima omogućio da na izborima osvajaju premoćnu većinu, što je prioritet Mandića&co, jedan od snažnih dokaza otklona politike u pogrešnom smjeru. Što je i tema za NATO, ali ondje uobičajeno šute.

Istodobno, hrvatski će stav pokazati koliko su Srbija i Crna Gora iskrene u želji da ispune kriterije da bi se mogle priključiti EU. Ili im je cilj samo dobiti europski novac, a slijediti mađarsku politiku. To EU ne treba.