Bosanac: Zabrinjava razvoj događaja u Crnoj Gori, javnost treba da kazni političare koji rade u suprotnosti sa evropskom agendom

Razvoj događaja u Crnoj Gori, koje u proteklih nekoliko sedmica brojni akteri opisuju kao ustavnu krizu, prilično je zabrinjavajući - ocijenio je za Pobjedu poslanik Evropskog parlamenta, Gordan Bosanac.

Hrvatski europarlamentarac ističe da je za Crnu Goru u fazi pristupanja Evropskoj uniji važno da ostvari politički konsenzus, ali i da javnost kazni one političare koji rade u suprotnosti sa evropskom agendom.

Na pitanje da li zemlja može postati punopravna članica EU sa pojedincima u vlasti, poput predsjednika Skupštine, čiji potezi vrlo često nijesu usaglašeni sa evropskim vrijednostima, Bosanac ističe da mu lider koalicije ,,Za budućnost Crne Gore“ ne uliva povjerenje.

- Mislim da bi bilo neodgovorno dati kategoričku izjavu i odgovor koji bi Crnu Goru u tom procesu diskvalifikovao samo zbog jednog funkcionera, ali istina je da gospodin Mandić, barem meni, ne uliva povjerenje da istinski želi svoju zemlju u Evropskoj uniji. Iz iskustva pristupanja Hrvatske, važne su dvije stvari za pristup. Prva je da postoji što širi politički konsenzus oko toga da se želi ući u punopravno članstvo. A drugi je da građani, mediji i civilno društvo vrše svaki mogući pritisak na političare da isporuče reforme te da oni koji to ne žele - budu kažnjeni na izborima, kazao je europarlamentarac za Pobjedu.

Bosanac dodaje da se, kada je u pitanju Crna Gora, proces pristupanja EU nije odvijao željenom brzinom posljednjih godina.

- Zato smatram da je sadašnji cilj o članstvu do 2028. godine ambiciozno postavljen. Ipak, činjenica jeste i da nas istorija pregovora o pristupanju EU uči kako nije riječ o linearnom procesu koji uvijek ima jednaku dinamiku - naveo je on.

Izvještaj EP sadržaće precizne preporuke

Govoreći o predstojećoj zvaničnoj posjeti Crnoj Gori od strane izvjestioca Evropskog parlamenta za našu zemlju Marjana Šareca, Bosanac navodi da će on doći sa kvalitetnim izvještajem o procjeni napretka ka EU.

- Vjerujem da će kolega Šarec profesionalno obaviti svoj posao i doći s kvalitetnim izvještajem pred parlamentarce. Mogu samo da ponovim svoj utisak da velika većina europarlamentaraca vidi Crnu Goru kao sljedeću punopravnu članicu EU i da bi izvještaj mogao odisati tim tonom - kazao je.

Dodaje da će izvještaj naravno sadržavati i precizne preporuke što je još sve potrebno da se desi kako bi se došlo do punopravnog članstva.

- Za moju grupaciju zelenih - pitanja napretka u području zaštite vladavine prava, ljudskih prava, slobode medija i civilnog društva biće od velikog interesa - kazao je Bosanac.

Dodaje da je vlast u Podgorici svjesna da se Crna Gora trenutno percipira kao kandidatkinja koja ima najveće šanse da što skorije uđe u punopravna članstvo.

- Moram reći da je atmosfera u parlamentu upravo takva. Postoji svijest da je u interesu EU da nastavi sa proširenjem i da se nešto konkretno dogodi u ovom mandatu. Zato svi imaju velika očekivanja od Crne Gore. Ali reforme se neće sprovesti same od sebe. Zato je sada pravi trenutak uprijeti iz sve snage i ne dopustiti niti geopolitici niti pojedinim članicama da imaju razloga za blokiranje pregovora - ocijenio je on.

Istrage ratnih zločina važnije od proširenja

Komentarišući odluku svoje zemlje da ne dozvoli Crnoj Gori zatvaranje jednog poglavlja, Bosanac ističe da čvrsto vjeruje da Hrvatska i dalje iskreno želi da vidi našu zemlju u Evropskoj uniji.

Ipak, kako dodaje, od samog proširenja važnija su pitanja koja se tiču suočavanja sa prošlošću.

- Koliko god bilo simbolički važno vlasništvo nad jednim brodom ili ime jednog bazena - to ne bi trebalo da budu prepreke. Pitanje nestalih i istraga za ratne zločine po meni je puno važnije od samog pitanja proširenja. To je civilizacijsko pitanje za svaku zemlju i prikrivati ratne zločine, tajiti podatke o nestalima ili davati nazive javnim institucijama ili ulicama po ljudima povezanim sa ratnim zločinima - prvenstveno ide na štetu same zemlje koja to radi - navodi europarlamentarac.

Bosanac ističe da je veliki protivnik blokiranja pristupnih pregovora od strane jedne zemlje zbog bilateralnih pitanja, ali da se ipak ne smije zaboraviti da iza svakog počinjenog ratnog zločina ostaju brojne žrtve i njihova bol.

- Svako negiranje, prikrivanje ili glorifikovanje zločinaca je omalovažavanje žrtava i produbljivanje njihove boli. Kakvi su to ljudi koji dopuštaju dalje iživljavanje nad žrtvama? Baš zato je takvo ponašanje nedopustivo. Svaka zemlja koja je učestvovala u ratu mora se suočiti sa svojom prošlošću zbog sebe, a ne zbog drugih. Ako to radi zbog drugih - onda to ne radi iskreno, niti će to imati nekog učinka - navodi Bosanac.

Govoreći dalje o blokiranju EU puta, on ističe da se besmisao tog pristupa vidio u blokadi Slovenije u vezi sa ulaskom Hrvatske u EU zbog granice u Piranskom zalivu.

- To je trajalo mjesecima, nađen je sporazum kroz arbitražni sud, došlo je do kontaminacije arbitražnog postupka od slovenačke strane i sve se vratilo tamo odakle je krenulo. Dakle, sva ta muka i odugovlačenje - uzalud. To što nije definisana granična crta ne utiče na nesmetano prelaženje granice i upravljanje granicom, pogotovo sada kada smo u Šengenu i mi i Slovenija - ističe Bosanac.

Apeluje i da se stvari gledaju u široj vremenskoj perspektivi.

- Meni kao građaninu Hrvatske važno je prisjetiti se i činjenice da je crnogorski predsjednik Đukanović - koliko god sam i sam bio kritičan prema njegovom načinu vladanja - bio prvi političar koji je našao snage još davne 2000. godine doći u Dubrovnik i ispričati se zbog učestvovanja Crne Gore u agresiji na dubrovačko područje. Iza tog načelnog izvinjenja moraju slijediti konkretni koraci suočavanja s prošlošću - smatra Bosanac.

Dodaje i da se nada da će se na taj način razgovarati na predstojećem konsultativnom sastanku hrvatskog i crnogorskog ministarstva vanjskih poslova, koji bi trebalo da se održi u ponedjeljak - 27. januara.

Sitne provokacije su opasne

Komentarišući nedavni susret crnogorskog ministra vanjskih poslova Ervina Ibrahimovića sa hrvatskim kolegom Gordanom Grlićem Radmanom, koji je organizovan na brodu ,,Jadran“ koji je predmet spora dvije zemlje, Bosanac ističe da ,,sitne bilateralne provokacije mogu imati neproporcionalno veliki uticaj na proces proširenja i zato su opasne“.

- Pozivam obje strane da se klonu takvih nepotrebnih iscrpljivanja. Pojasnio sam koliko je to sve bilo besmisleno na primjeru blokade koju je Slovenija stavila Hrvatskoj - istakao je on.

Kada je u pitanju sami brod ,,Jadran“, Bosanac smatra da je rješenje da se on vrati u vlasništvo Hrvatske.

- Onda Hrvatska može da se obaveže da će on biti prenamijenjen u naučno-istraživački brod koji će raditi na istraživanju i zaštiti zajedničkog nam Jadranskog mora. Njegova posada može biti i iz Crne Gore i iz Hrvatske te ugošćavati naučnike i naučnice iz čitave EU i svijeta. Novac za to zasigurno možemo zajedno naći u fondovima EU. Takvi prijedlozi i razgovori mi se čine puno važnijima i konstruktivnijima od igara mačke i miša - zaključio je Bosanac.