Bajramspahić: Većina ne doživljava ozbiljno Mekalisterovu izjavu, EU nije stoprocentno odlučila da će Crna Gora završiti pregovore ove godine

U političkoj većini ne doživljavaju ozbiljno izjavu predsjednika Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Dejvida Mekalistera, iako bi posljedice takvog zanemarivanja mogle biti dalekosežne, smatra građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.

– U političkoj većini se takođe ne doživljava ozbiljno izjava Davida Mekalistera, iako su posljedice tog zanemarivanja ne samo unutrašnja destabilizacija koja je veoma česta, već bi se trebalo zbog uticaja Rusije i Srbije ozbiljno zabrinuti za integritet izbora, kad god oni bile, jer u kontekstu trenutnih dešavanja teško mogu biti u cijelosti fer i slobodni zbog masovnog dezinformiranja stanovništva – rekla je Bajramspahić u centralnoj informativnoj emisiji „24 Sata“ na Televiziji E.

Mekalister je otvoreno kazao da Rusija i Srbija koriste medijske, političke, ali i vjerske kanale kako bi promijenile orijentaciju Crne Gore, plasirali narativ o drugoj srpskoj državi i jačali anti-NATO raspoloženje.

Prema riječima Bajramspahić, ta izjava izazvala je veliku medijsku pažnju, iako ne bi trebalo da bude iznenađujuća, jer je borba protiv malignog uticaja postala zvanični dio pregovora sa Evropskom unijom i nalazi se u jednom od završnih mjerila u poglavlju 23.

Ona objašnjava da se problem malignog uticaja ogleda u kreiranju javnog mnjenja putem neistinitih informacija, što je, kako navodi, ozbiljan izazov i za samu Evropsku uniju, koja od 2014. godine razvija instrumente za suzbijanje takvih pojava.

– Kada smo dobili IBAR u junu 2024. godine naše obaveze u poglavlju 23 su značajno redukovane u odnosu na to da smo imali 84 prelazna mjerila za poglavlja 23 i 24. Sada u poglavlju 23 imamo samo tri završna mjerila koja su dalje razrađena kroz 17 podmjerila. Jedno od tih podmjerila je da Crna Gora mora da demonstrira zaštitu slobode izražavanja i da demonstrira borbu protiv stranog uticaja i manipulacija. Međutim, baš sam obratila pažnju, akcioni plan Vlade za postizanje završnih mjerila u poglavlju 23 nema apsolutno nijednu mjeru koja se tiče borbe protiv stranog uticaja. Ta izjava je nešto što nije samo ocjena jednog evropskog  poslanika, već nešto što je dio našeg formalnog procesa i za šta mi moramo da demonstriramo da preduzimamo konkretne i jasne mjere da suzbijemo taj problem. Sa druge strane i sami ste svjesni da to uopšte nije tema u većini medija i kod naše političke većine to se apsolutno ne percipira kao problem, a u nekom malom dijelu većine možda se i doživljava kao problem, ali se ništa ne preduzima- rekla je Bajramspahić.

Ona smatra da dio vladajuće većine ne tretira maligni uticaj kao problem jer se nalazi na liniji stavova koji se plasiraju, iako su metode različite.

Prema njenim riječima, dezinformacije najčešće dolaze putem neregistrovanih medija i društvenih mreža, a sadržaj sa tih platformi u velikoj mjeri oblikuje crnogorsko javno mnjenje.

– Mi u svakom trenutku imamo veoma intenzivnu anti EU kamanju a koju nema zvaničnih odgovora iz institucija, a sa druge strane imaćemo ozbiljan problem sa izborima i mislim da će određenim činiocima unutar parlamentarne većine taj problem početi da smeta kada vide kako se odražava na njihov rejting, međutim tada će biti suviše kasno, tako da jeste jedan od problema koji  konstituentima vladajuće većine doprinose ovim problemom- istakla je Bajramspahić.

Govoreći o pristupu Evropske unije, navela je da se EU protiv ruskog i kineskog malignog uticaja bori suzbijanjem nezakonitih sadržaja, ali i proaktivnim djelovanjem kroz razotkrivanje netačnih narativa.

– Same zabrane aktera ne daju rezultate, umjesto toga treba proaktivno raskrinkavati sadržaje koji ne odgovaraju činjenicama i narative koji se nameću društvu i taj dio nama izuzetno nedostaje, jer kada biste emancipatorski uticali na stanovništvo ono bi samo odbacivalo i te aktere koji plasiraju sadržaje koji ne odgovaraju javnom interesu- naglasila je Bajramspahić.

Ona ocjenjuje da je čitav proces donošenja zakona, strategija i odluka iz evropske agende obesmišljen, jer se zbog kratkih rokova ne može govoriti o kvalitetu reformi.

– Vremena je toliko malo ostalo da ja vrlo sumnjam da ćemo mi moći da sprovedemo neke od ključnih reformi, međutim još uvijek imamo podršku da se taj proces od strane određenog broja aktera privodi kraju i u našem je interesu, bez obzira na to što su manjkave reforme, da iskoristimo tu šansu. Problem je u tome da svaki od naših internih problema može da posluži kao izgovor državama članicama da blokiraju proces. Mi u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću znati koji od naših internih problema može poslužiti kao izgovor za blokiranje procesa, može bilo koji i zbog toga mi ne trebalo da sami kreiramo situacije koje se nama mogu staviti na teret- rekla je Bajramspahić.

Na kraju, ukazuje na različite aktere na političkoj sceni – od onih koji se deklarativno zalažu za evropski put, a rade na njegovom blokiranju, preko onih koji smatraju da je proces već završen, do onih koji nemaju dovoljno znanja i kapaciteta da ga vode.

– Kada sve saberete situacija je vrlo nevesela i zabrinjavajuća. Djeluje kao da ćemo mi veoma teško uspjeti da ovo izguramo do kraja, međutim, to je i dalje naš najveći državni interes i mi moramo da uradimo sve što je moguće. Moj utisak je da Evropska unija nije stoprocentno odlučila da će Crna Gora završiti pregovore ove godine, demostriramo greške svakodnevno i da nabrajamo do sjutra ne bismo stigli nabrojati sve gdje smo prekršili naše obaveze iz pregovaračkih poglavlja. Takvih je primjera nažalost previše, ali je pitanje u kom trenutku će neka od država članica izabrati bilo koju od tih studija slučaja naših grešaka koja će im poslužiti kao izgovor da se proces blokira- zaključila je Bajramspahić.