U Matici crnogorskoj promovisan zbornik dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“

Zbornik dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“ priređivača Jovana Muhadinovića i Admira Adrovića predstavljen je sinoć u prostorijama Matice crnogorske u Podgorici.

Kako se navodi u saopštenju Matice crnogorske, o zborniku su govorili istoričar Adnan Prekić, predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović i priređivači.

Zbornik dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“ predstavlja neposredno svjedočanstvo prvih 15 godina zajedničkog života Crnogoraca iz Knjaževine Crne Gore i pripadnika muslimanske vjere nakon Berlinskog kongresa, pojasnio je Ivanović.

– Oficijalizovanim međunarodnim priznanjem na Berlinskom kongresu Knjaževina Crna Gora i crnogorski narod ulaze u novu epohu državnog, društvenog, kulturnog i demografskog razvoja. Stiješnjena više vjekova na uskom podlovćenskom prostoru, u drugoj polovini XIX vijeka Crna Gora se nakon viševjekovne borbe konačno izborila za priliku da povrati dobar dio svojeg istorijskog prostora, ali i da se vrati svojoj pređašnjoj kulturnoj i civilizacijskoj tradiciji- kazao je Ivanović.

Tradiciji koja je na crnogorskom etnogeografskom prostoru, podsjeća on, razvijala i baštinila raznorodne civilizacijske slojeve, a na koje je uspjela sačuvati živo sjećanje. Od antičkog ilirskog i rimskog perioda do uspostavljanja i razvoja hrišćanstva, s preplitanjem i autentičnom tradicijom njegovih Zapadnih i Istočnih varijeteta.

Vjekovna konfrontacija s Osmanskim carstvom koje je na Balkan, a time i Evropu, donijelo treću veliku monoteističku religiju Islam, u novonastalim okolnostima teritorijalnog proširivanja, dovela je ondašnju Crnu Goru u položaj da načini još jedan civilizacijski, kulturni i duhovni iskorak.

-- Da prije svega pred sobom ali i ondašnjim evropskim silama demonstrira kapacitet da integriše stanovništvo islamske vjere, koje je dominantno naseljavalo oslobođene crnogorske teritorije. Ovaj proces integracije muslimana u crnogorsko društvo je svakako bio izazovan i bremenit različitim problemima. Crnogorski gospodar, Knjaz Nikola I, našao se u kompleksnoj poziciji u kojoj je morao voditi računa o velikom broju činilaca i zahtjeva. Počev od međunarodnog faktora, poštovanja odredbi Berlinskog ugovora, do očekivanja svojih podanika da preuzmu imanja muhamedanaca – rekao je Ivanović.

Prekić se osvrnuo na činjenicu da ovaj Zbornik ne treba čitati „iz cipela čovjeka koji živi u 2026. godini“, već da moramo da kontekstualizujemo priču uzimajući u obzir dva nivoa.

– Najprije kako je izgledala integracija muslimanskog stanovništva u savremenu crnogorsku državu i kako su funkcionisali modeli suživota, jer mislim da su to stvari koje determinišu i koje mogu da budu veoma važan zalog za promišljanje i nekih savremenih političkih procesa – rekao je Prekić i dodao da se kompletna zbirka dokumenata odvija pod sjenkom dva važna člana Berlinkog ugovora- kazao je.

 Od osam članova Berlinskog ugovora koji govore o Crnoj Gori, podsjetio je Prekić, dva člana direktno determinišu i određuju položaj muslimana u novoj državi. To su član 27 u kome se crnogorska država obavezuje da će poštovati građanska i sva druga prava muslimana koji žive u Crnoj Gori i član 30 u kome se govori o imovini i o obeštećenju onih koji su odlučili da se iseljavaju.

Jovović je ukazao da je Knjaževina Crna Gora bila vjerski najtolerantnija država u odnosu na druge balkanske države koje su stekle nezavisnost nakon Berlinskog kongresa 1878. godine.

– Za takav pristup treba zahvaliti civilizacijskim svjetonazorima knjaza Nikole koji je na novooslobođenim teritorijama htio da integriše vjerski, ali i etnički heterogeno stanovništvo, što nije bio jednostavan posao jer tri, odnosno četiri vijeka osmanske vladavine ostavilo je traga u kolektivnom shvatanju i poimanju države i društva-– rekao je Jovović.

To je, kako kaže, razlog zbog kog mnogi muslimani nijesu mogli nakon 1878. godine da se intimno pomire sa novonastalim političkim prilikama. Upravo u ovoj činjenici treba tražiti razloge zbog čega se značajan broj njih odlučio da se trajno iseli iz Crne Gore, a dio njih je godinama vijećao u pogledu daljeg životnog prebivališta, jer su živjeli van Crne Gore, a nepokretnosti imali u Crnoj Gori

On je istakao i da Zbornik daje prikaz segmenta koji se odnosi na istoriju međunarodnog privatnog prava Crne Gore te da su na inicijativu crnogorskih vlasti osnivana udruženja čije je članstvo činio narod tri vjere.

Adrović je objasnio da je period nakon Berlinskog kongresa donio duboke i nagle promjene.

– Novi državni okvir nije značio samo novu granicu na karti već i promjenu pravnog poretka, imovinskih odnosa i svakodnevnog života za stanovništvo koje se našlo u sastavu Knjaževine CG. Za muslimansko stanovništvo to je bio trenutak neizvjesnosti, prilagođavanja i često teških odluka o ostanku ili odlasku. Vrijednost ovog Zbornika je u tome što ne nudi unaprijed oblikovane interpretacije, već omogućava da sami zavirimo u dokumenta i vidimo kako su se ti procesi odvijali u praksi. To su izvori nastali u konkretnim okolnostima bez namjere da postanu istorijska građa, a upravo zato su danas toliko autentični i pouzdani – rekao je Adrović.

Muhadinović je podsjetio da smo danas svjedoci da je istorija kao nauka podložna različitim tumačenjima.

– Često su to krivljenja istorije, falsifikati i ono zbog čega je istorija od njenog nastanka, od usmene, kritičke pa do naučne, žrtva različitih ideologija i političkih ciljeva – rekao je Muhadinović i dodao da su na osnovu postojećih dokumenata Adrović i on mogli napisati i manju monografiju, ali da su se ipak odlučili za format koji ne bi sugerisao nikome ništa- poručio je.

Kompletan snimak promocije zbornika dokumenata „Muslimani u Knjaževini Crnoj Gori 1880–1894“ dostupan je na zvaničnom Jutjub kanalu Matice crnogorske: