Kad pravimo naslove, članke, analize i javne nastupe - nemojte da govorimo državi fali ovo ili ono - državi ne fali ništa ako imate tekući suficit - poručio je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije na kojoj Vlada predstavlja budžet za 2025. godinu.

Rekao je da se sjeća slične interakcije sa predstavnicima medija 2021. godine kada smo, kaže, bili u drugačijoj situaciji. 

- Imali smo 105 odsto dug po BDP - oko 4 i po milijarde. Koliko i danas. Nominalni dug je isti kao prije tri i po godine. Tada smo imali prosječne zarade od 500 i nešto eura. Jednom sam spomenuo da će prosječna zarada do 2025. godine biti 1000 eura. Niko to ni u tekstu nije spomenuo jer niko nije vjerovao u to. Do te mjere nije vjerovato da nije smatrao za shodno da pomene u tekstu. Ne krivim predstavnike medija zbog toga. Vjerovatno niko nije vjerovao da ćemo 2025. imati prosječnu zaradu 1.000 eura. Nikoga ne krivim uopšte što u to nije vjerovao. U međuvremenu kako smo postigli tu prosječnu zaradu? Jesmo li povećali deficit i zlatno pravilo - tekući deficit? Možemo li malo da se fokusiramo svi na tekući deficit? To je jedan koncept koji bih volio da svi obrate pažnju - naveo je on.

To je, ističe, onaj deficit kada od svih prihoda oduzmete tekuće rashode - plate, penzije... koji, kako je istakao, ne uključuju kapitalne investiicije.

- I taj tekući balans je to štp svi treba da prate u finansijama jedne države. Mi smo samo dva puta imali tekući suficit iznad nule. To se dešavalo kada smo podigli opštu stou PDV-a. Imali smo suficit tekućeg budžeta samo dva puta. Zamislite razliku filozofije javnih finansija kada posljednje četiri godine imamo tekući suficit. Nijedna reforma za vrijeme 43. Vlade nije napravljena. To znači da njihov suštinski rezultat od decembra 2020. godine kada se napravio rez sa nepravilnim radom u finansijama - više nema onoga što se dešavalo od 2011. do 2020. godine. Tada smo zatekli sprženu zemlju. Plate duplo manje od Hrvatske, a sad su manje 25 odsto. To je veliki napredak za tri godine. Mislim da je to sve jednostavno rečeno činjenicom da je tekući deficit potpuno pod kontrolom - poručio je Spajić.

Kazao je da će odgovoriti analitičarima lično.

- Ko god bude kao analitičar pomenuo da državi nešto fali, lično ću da se javim i da pitam što fali i gdje je bio kad je tekući deficit bio dubok kao Kanjon Tare. Sa 105 odsto duga po BDP-u stigli smo do današnjih 62 odsto bruto duga po BDP. Mi sada ispunjavamo kriterijume. U teoriji Crna Gora može da postane članica eurozone prvog dana po ulasku u Evropsku uniju zbog nove filozofije razmišljanja i revolucije u razmišljanjima u javnim finansijama koja se desila 2020. godine - naveo je Spajić.

Dug po BDP-u je, poručuje, ispod 60 odsto.

- Deficit je ispod tri odsto, od prvog januara imaćemo SEP-u. Mi čekamo političku odluku da budemo članica eurozone, da neko iz Centralne banke kaže da Crna Gora treba da bude članica eurozone. Suštinske uslove ispunjavamo - istakao je Spajić.

Tekući suficit je, kaže, najbitnija stvar za jednu državu.

- Naročito koja nema monternu politiku. Kada nemate svoju valutu, fiskalna politika postaje sve. Šta smo mi uradili sa tom fiskalnom politikom? BDP je porastao sa četiri i nešto milijardi eura, koliko smo zatekli u januaru 2021. On će se skoro pa duplirati sljedeće godine. Tada možemo da očekujemo skoro osam milijardi BDP-a za malu Crnu Goru. Broj stanovnika nije porastao. Kako se duplirao BDP? Realnim rastom. Ako isključimo inflaciju, prosječan realni rast je bio preko šest i po odsto - rekao je premijer.

Deficit 2020.

Deficit smo 2020. godine imali, navodi, 10.2 odsto.

- Masnih, užasnih 10.2 odsto.. Zamislite dvocifreni deficit. Pritisak mi skoči. To je nešto što nijedna država ne smije da ima. To je isto kao da vas neko sačeka iza ugla i isprebija. Tako treba da se osjećate kad imate dvocifreni deficit - ocijenio je Spajić.

Nema, kaže, izvođača koji tada nije pretplaćen.

- Ništa nije pomoglo da se zaustavi pad od 15.2 odsto. To je ono što nas je sačekalo. Jesmo li se žalili tada i lamentirali nad sudbinom? Svi su očekivali da ćemo smanjiti plate i penzije a nijesmo. To su svi čekali. Imali su svi durbin i čekali da nam se smanje plate i penzije. Uključujući i MMF čuveni koji je oštrio sablju i dao nam sjajnu ideju kako linearno da pokidamo penzije i plate. To moja baba može da sprovede jednu fiskalnu politiku. Petlja i znanje se pokazuje kada ne smanjite plate i penzije, a smanjite neproduktivnu potrošnju za preko 200 miliona eura. Ostvarili smo rast plata i penzija koji se nije desio u istoriji Crne Gore - naveo je Spajić.

To je, kaže, samo početak.

- Mora da se promijeni svijest svih nas da bi brže napredovali. Ovo je brzina kojom je realno napredovati - poručio je premijer.

Povećanje od preko 100 miliona eura

Ove godine će, ističe, budžet da ima povećanje od preko 100 miliona eura.

- Uprkos tome što smo smanjili doprinose, povećanje prihoda za preko 100 miliona eura - iako smo smanjili doprinose. Imaćemo tekući suficit. Čitav deficit koji će Crna Gora da plaća će biti isključivo za kapitalni budžet. Čak će i jedan dio kapitalnog budžeta da se plaća iz tekućih prihoda. Najbolja stvar koja se desila ove godine je što je od skoro 500 miliona vraćenih starih dugova od prije 2020. godine - čak 250 miliona je vraćeno iz tekućih prihoda. To se nikada nije desilo. Ne iz novog zaduživanja - naveo je on.

Saldo, podvlači on, nije nula - prvi put.

- Saldo je plus 250 miliona eura jer smo iz tekućih prihoda vratili 250 miliona eura kredita. Nema više saldo je nula. Ne dozvoljavamo saldo nulu. Nama ne treba saldo nula, nama treba agresivan, veliki rast, veće plate, penzije, kapitalne investicije, autoputeve - kazao je Spajić.

Nominalni dug, smatra on, ne treba da se smanjuje.

- Sve države u Evropi imaju značajno veće dugove nego u vremenu prije korone. Vrlo je malo onih koji su održali dug po BDP-u na stabilnom nivou. A niko nije smanjio dug po BDP-u tako značajno kao mi. Bruto je sa 105 odsto na 62 smanjen, a neto sa 80 i nešto na 50 i nešto - dodao je Spajić.

On je poručio da je htio da svi obrate pažnju na koncept tekućeg suficita.

- Na koji Crna Gora treba da se navikne, kao i na koncept da saldo nije nula - zaključio je Spajić.

Velje brdo minimalno opterećenje budžeta

Državni budžet, kaže, žele da minimalno opterete budžet projektom Velje brdo.

Velje brdo je, kaže, već u kapitalnom budžetu.

- Za oko 10 miliona eura koji predviđa pristupne puteve, infrastrukturu koja je potrebna sa državnog niova za prvu fazu radova i stanova iz projekta Velje brdo - dodao je Spajić.

Cifre koje se tiču puta Mataševo - Andrijevica se tiču, kaže Spajić, ERBD.

- Oni su raspisali tender, razgovaraju sa ponuđačima i daće procjene - dodao je Spajić.

Vuković: Građani će moći da uzmu učešće u retail obveznicama

Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da će građani moći da uzmu učešće u retail obveznicama.

Krenuće, kaže, sa limitom do 50 miliona.

- To su dodatni izvori kako će se praviti rezerva za narednu godinu. Mi smo vrlo konzervativno postavili prag da u narednu godinu uđemo sa depozitima od 250 miliona. Zato izraz nedostajuća sredstva su postavljena u odnosu na formiranje samog budžeta - da dospijeva 820 miliona obveznica i da imamo kapitalni budžet za 280 miliona. To treba obezbijediti kroz finansiranje i to ne ulazi u tekuću potrošnju. Od milijardu i 140, kada oduzmete konzervativni pristup depozita koji će biti, do 900 smo stavili kao mogućnost - naveo je Vuković.

Odluka o zaduženju, kaže, nije za finansiranje dugova iz prethodnog perioda. 

- Nego su to projekti koji su definisani za razvoj naše države: kao što je bolnica, autoput... - dodao je on.

Ove godine su definisali ugovorom na nivou od 80 miliona.

- Ali oni nijesu ušli u dug jer nije počelo povlačenje sredstava. Kad bude prva tranša on se definiše u sami dug. To je ostavljeno, ne kao zaduživanje, da ne bude negdje akcenat da je to zaduživanje za potrebe finansiranja budžeta. To je kroz odluku definisano tačno za koji projekat se što odnosi - naveo je on.

Osnovne poruke samog budžeta jesu, rekao je, kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi sa ostvarenjem stope realnog ekonomskog rasta od 4.8 u 2025. godini, ograničavanje inflantornih pritisaka kroz smanjenje stope inflacije sa projektovanih prosječno 2.9 procenata u periodu 2025-2026 godine...

Pokretači ekonomskog rasta

On je naveo koji su glavni pokretači ekonomskog rasta.

- Lična potrošnja domaćinstva, započinjanje novog investicionog ciklusa koji će biti stimulisan unaprjeđenjem biznis ambijenta kroz regulatorne reforme i smanjenjem sive ekonomije, nastavak povoljnih trendova u turizmu, sprovođenje strukturnih reformi, inveziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova i sprovđenje plana rasta Zapadnog Balkana - rekao je Vuković.

Započinjanjem novog investicionog ciklusa podržaće se, kaže, prospekti ekonomskog rasta kroz realizaciju značajnih investicija.

- Posebno u sektoru turizma, energetike, putne i komunalne infrastrukture, sektora komunikacije i IT uz nastavak izgradnje autoputa Bar - Boljare, zadržavanje deficita budžeta na 3.3 procenta BDP-a prosječno u naredne tri godine, nivo javnog duga na nivou od 61 procenat u periodu potrebe vraćanja starih dugova u iznosu od 2.1 milijarde u narednom trogodišnjem periodu, ostvarenje suficita tekuće potrošnje u periodu 2025-2027, nivo zaduživanja 2025-2027 isključivo za finansiranje kapitalnih projekata i kroz kapitalno izdvajanje u naredne tri godine biće uloženo milijardu i 42 miliona eura - što će značajan dio reformi i investicija biti podržan kroz plan rasta za Zapadni Balkan i ostale inicijative koje Crnoj Gori stoje na raspolaganju kao kandidatu za članicu EU - naveo je Vuković.

On je pomenuo i nastavak druge dionice Bar - Boljare, nastavak ulaganja u javno zdravstvo, kao i stvaranje fiskalnog prostora.

- Kada govorimo o makroekonomskim trendovima, osnovni scenario ukazuje na prosječan godišnji realni rast crnogorske ekonomije u srednjem roku u 3.7 - tj 3.8 2024, 4.8 2025 i 3.2 i 3.1 u 2026. i 2027. godini - dodao je Vuković.

Izvorni prihodi budžeta u 2025. godini planirani su, kaže, u iznosu od dvije milijarde 886.1 milion - ili 36.2 procenta prosječnog BDP-a.

Milović: Možemo biti zadovoljni kretanjem inflacije

Savjetnica predsjednika Vlade za ekonomsku politiku Milena Milović kazala je da Crna Gora može biti zadovoljna kretanjem inflacije.

- Imamo dva mjeseca za redom pad cijena hrane, pri čemu je mjesečna inflacija iznosila nula odsto. Mi smo projektovali inflaciju na 3.8 odsto što je gotovo na nivou koju je projektovala Evropska komisija. U prethodnim godinama smo imali situacije da smo nadmašili njihova očekivanja - navela je ona na konferenciji Vlade na kojoj se predstavlja budžet za 2025. godinu.

Inflantorni pritisci su, ističe ona, posustali.

- Tome svjedoči godišnja inflacija od 1.2 odsto. Crna Gora ima godišnju inflaciju u oktobru ima nižu nego u eurozoni. Srbija je imala 4.3 posto, Rumunija 4.8 odsto, Poljska 4.2 odsto, Belgija 4.3 podsto.. Kada je u pitanju inflacija možemo biti zadovoljni sa tim kretanjem - poručila je Milović.

Podsjećamo, Vlada je na sjednici u petak usvojila Prijedlog zakona o budžetu za narednu godinu i odluku o zaduživanju, uz predviđeni suficit tekuće budžetske potrošnje. 

To znači, kako su ranije pojasnili u Ministarstvu finansija, da će se država zaduživati isključivo za otplatu starih dugova i finansiranje kapitalnih projekat.

Iz tog Vladinog resora su kazali da se tim ispunjava „zlatno pravilo“ budžeta da država sve tekuće obaveze finansira iz tekućih prihoda.

Kako su ranije rekli iz Ministarstva finansija, izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,88 mililijardi eura i u odnosu na planirane za ovu godinu veći su za 102 miliona eura ili 3,7 odsto, i pored smanjenja doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje planirano u sklopu reforme smanjenja poreskog opterećenja na zarade.

Iz Ministarstva su naveli da su rashodi budžeta planirani u iznosu od 3,16 milijardi eura.