Kasalica: Ekonomija u velikom riziku, privreda posljednja linija odbrane

Portal ETV

Ekonomistkinja Mila Kasalica, gostujući u Drugačijoj radio vezi, upozorila je na ozbiljne izazove s kojima se suočava crnogorska ekonomija, naglašavajući zloupotrebu povjerenja javnosti u interpretaciji ekonomskih podataka. 

Sagovornica Antene M ocijenila je da se poređenje duga iz 2024. sa 2020. godinom koristi kako bi se eliminisala odgovornost 42. vlade, u kojoj je Milojko Spajić bio ministar finansija. 

- Povjerenje javnosti zloupotrebljava se poređenjem podataka o udjelu duga u bruto domaćem proizvodu iz 2024. sa onim iz 2020. sa željom da se za nivo duga u godini koju je obilježila pandemija, a čije su posljedice negativno uticale na ekonomska kretanja, pokuša eliminisati odgovornost 42. vlade - istakla je Kasalica. 

Dodala je da je javni dug od 105 procenata BDP-a krajem 2020. uključivao 750 miliona eura obveznica iz decembra te godine, koje je emitovala vlada u kojoj je Spajić bio ministar. 

Razlika između nominalnog i realnog 

Kasalica je ukazala na razočaranje građana nakon primjene programa „Evropa sad 1“, ističući da su mnogi prepoznali razliku između nominalnih i realnih benefita. 

- Građani su shvatili razliku između nominalnog i realnog u onome što imaju u džepovima ili nemaju. Da li im nešto zaista daje ili samo redistribuira ono što već imaju iz svojih fondova? To je pitanje koje postaje ključno, i vjerujem da će naši građani sada pažljivije pratiti poteze vlada - rekla je ona. 

Govoreći o političkim promjenama 30. avgusta 2020. godine, ocijenila je da taj datum simbolizuje reforme, a ne litije, i da su očekivanja bila mnogo veća nego što su ispunjena. 

- Trebalo je da donese optimizaciju, racionalizaciju i meritokratiju. Nažalost, te riječi nisu samo potrošene, već i obrukane u protekle četiri godine - naglasila je ona. 

Privreda kao posljednja linija odbrane 

Kasalica je istakla da je crnogorska privreda ključna za očuvanje stabilnosti, ali je upozorila da je sada prvi put u riziku, posebno zbog odluka koje se tiču povećanja PDV-a u turističkoj privredi. 

- Razvijati ličnu potrošnju bez investicione potrošnje, što je postalo samo pamflet, jeste kapija krize. Privreda – mikro, mali i srednji biznis – već 15 godina čuva otpornost države, ali je sada ta otpornost ugrožena - ocijenila je ona. 

Kritikovala je i ovogodišnje rezultate u turističkoj privredi, ocijenivši da nema rasta, već stagnacije. 

- Empirijski podaci o platnom prometu u julu, avgustu i septembru potvrđuju da turistička privreda stagnira. Ipak, tim podacima se nismo bavili ni u fiskalnoj strategiji - rekla je Kasalica. 

Povećanje PDV-a bez procjene 

Posebnu pažnju gošća DRV posvetila je odluci o povećanju PDV-a u turizmu, ističući da je mjera donijela dodatne probleme privrednicima. 

- Ove godine privrednici su znatno povećali cijene, izgubili na kompetitivnosti, a onda je na sve to stigla i odluka o povećanju PDV-a. To je urađeno bez konsultacija sa turističkom privredom i bez evaluacije rezultata. Ove godine turistička privreda je u još većoj krizi nego prošle - ocijenila je.  

Prema njenim riječima, odluke o PDV-u morale su biti postepene, uz testnu godinu i jasnu dinamiku povratka na opštu stopu PDV-a. 

Rast bez osnova i fiskalni problemi 

Kasalica je kritikovala nerealna očekivanja rasta od 4,8 odsto u 2024. godini, naglašavajući da ni međunarodne institucije poput Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj i Međunarodnog monetarnog fonda ne prognoziraju takve stope. 

- Planirani rast nema osnova jer se ignorišu globalni faktori rizika. Istovremeno, depozit od 600 miliona koji imamo sada biće potrošen do kraja godine. Trebamo 1,2 milijarde eura da pokrijemo stare dugove i rupe u budžetu - upozorila je ona. 

Posebno je ukazala na ogromni deficit u Fondu PIO. 

- Ako nam je potrebno 777 miliona za Fond PIO, a možemo prikupiti samo 387 miliona, to ostavlja rupu od skoro 400 miliona - zaključila je Kasalica.