Ekonomija u 2025.

Nejasnoće u planiranju finansija, nesigurne investicije, usporavanje turističe sezone, duplirana inflacija i usvajanje Budžeta za 2026. koji mnogi vide kao potrošački. Ovo su samo neki od najznačajnih momenata koji su obilježili godinu za nama u ekonomiji.

Počelo je optimistično. Iako je prvi mjesec prošao bez usvojenog Budžeta premijer Milojko Spajić, na društvenim mrežama, pohvalio se suficitom od dva miliona. Ipak, po usvajanju Budžeta za 2025, 7. februara, planirani deficit od 278 miliona eura zamijenio je novi, planiran na 391 milion eura, a onda je uslijedila i naknadno unešena otplata kredita - 507 miliona eura u aprilu 2025. godine. Nedostajućih 80 miliona za Fond zdravstva, nagovještavali su probleme na koje su ukazali iz Fidelity consatltinga. Kao so na ranu, došla je analiza Ekonomskog fakulteta o uzrocima inflacije koja je pokazala da je na rast cijena uticao program Evropa sad 1. Premijer Milojko Spajić nazvao je sramnom.

- Zar nije suštinski logičan zaključak, bez ekonometrike, ja sam završio ekonometriku i neću nikoga da opterećujem sa tim, bez ikakve duboke matematike, zar nije logično da su suštinski inputi najveći dio inflacije, ne suštinski nego jedini. I mi koristimo te podatke iz 2021. godine o jednoj mega laži, mega lažne podatke- kazao je tada premijer.

Sa druge strane, ekonomski analitičar Miloš Vuković upozoravao je da se, slagali se sa njima ili ne, ne mogu se analize koje je radila akademska zajednica nazivati sramnim.

- MMF u izvještaju za Crnu Goru za maj 2024. godine: ove politike, misli se na smanjenje doprinosa za Fond PIO, dovele bi do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije i povećanje plata bi takođe dovelo do veće inflacije. OECD u izvještaju za CG na strani 26 za 2024. godinu kaže veće plate i penzije doprinijele su brzorastućoj inflaciji- poručio je Vuković u martu

Inflacija je u Crnoj Gori rasla, od 2,8 odsto koliko je iznosila u januaru, do 4,2 odsto - u novembru. U Evropskoj uniji, samo Rumunija ima veću inflaciju od Crne Gore. Prosjek u eurozoni je 2,5 odsto.

- U Crnoj Gori su trenutno duplo veće cijene hrane nego u zemljama EU u posljednjih pet godina. Tri puta više farmaceutskih proizvoda. Četiri, do četiri ipo puta više medicinskih usluga, 15 puta više igračaka- upozorio je poslanik SD-a Boris Mugoša u novembru.

Na pitanje kako komentarišu cijene u Crnoj Gori građani su u anketi bili složni oko toga da je sve skupo i da se teško izdrži do kraja mjeseca sa ovim platama.

Nije, kako kažu, mnogo pomogla ni akcija limitirane cijene 2 koja je obuhvatala dvadesetsak proizvoda manje nego prethodna. A dok su građani pokušavali da sastave kraj sa krajem - neki predstavnici vlasti su vidjeli inflaciju kao način punjenja Budžeta.

S druge strane, potpredsjednica Skupštine Zdenka Popović vidi i dobre strane inflacije.

- Čim je inflacija – veći su prihodi budžeta. To je loše za građane, ali za državu I budžet inflacija je dobra- kazala je Popović.

Umjesto populističkih mjera, upozoravali su analitičari, Vlada bi trebalo da se fokusira na dugoročna rješenja, poput jačanja proizvodnje, odnosno stvaranja novih ekonomskih vrijednosti.

Pokušavao je premijer u 2025. da dovede investitore. 28. marta potpisao je ugovor sa Ujedinjenim Arapskim Emratima i najavio da će biznismen Mohamed Alabar investirati 25-30 milijardi eura u projekat na Velikoj plaži u Ulcinju.

- Posmatrano godišnje, imali bismo investicije od dvije do tri milijarde, godišnje, od jednog takvog projekta. Benefit za državu Crnu Goru od jednog takvog projekta bi bilo oko pola milijarde dodatnih prihoda, godišnje. Za opštinu u kojoj bi se radio projekat prihod bi bio 60-60 miliona prihoda- kazao je premijer Spajić u martu.

Mještane i predstavnike opštine Ulcinje nisu fascinirale ove cifre i nakon odlučnog protivljenja i protesta, bisnismen je odustao od projekta. Ali, podsjetimo, nije samo ovaj potez Vlade naljutio građane Ulcinja, ali i ostalih primorski opština. Da će odlukom da poveća cijene zakupa lježaljki, ali i PDV-a na smještaj sa 7 na 15 odsto, nanijeti veliku štetu turizmu – upozravali su turistički poslenici.

- Ja očekujem u narednom periodu da će još gore da bude jer ovo što smo doživjeli ove godine, sa ovim PDV-om, što nas čeka sad sa sedmočasovnim radnim vremenom, gdje ćemo tek da nastradamo, a sve prosto bilo, da bi oni sa tim riješili sve probleme Budžeta koje imaju, a ovdje rješavaju, znate kako, sa tim što podignu nama, mogu da kupe tabletu za bolove i da ga zub ne boli od osam ujutru do popodne, a popodne će ga ponovo boljeti- komentarisao je Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja.

I zabolio je. U bijeloj knjizi za 2025., investitori su najniže ocijenili sektor turizma. Ono što nedostaje Crnoj Gori je, kako su naveli, infrastruktura, avio povezanost. Zbog cjenovne politike Aerodroma Podgorice, mnoge niskobudžetne avio kompanije ukinule su letove ka Crnoj Gori. Optimizam uliva najava Wiz aira da će od marta 2026. otvoriti bazu u Podgorici. Međutim, da bi se ozbiljnije pozabavila ovim problemom i privukli veći broj avio kompanija, Vlada mora završiti proces koncesije Aerodroma, čija realizacija kasni. Koliko je to važno kako bi se privukao veći broj investitora, za TV E je govorio šef kancelarije EBRD-ja u Crnoj Gori Remon Zakaria, koji je ukazao i na značaj drugih infrastrukturnih projekata.

- Vidimo da je koncesija Aerodroma ekstremno važna za Crnu Goru da poboljša povezivanje u regionu. Mi u EBRD-u, takođe finansiramo nastavak izgradnje autoputa Bar-Boljare. U julu smo sa Vladom I EU potpisali dodjeljivanje granta od 100 miliona eura I zajma od 200 miliona eura, kako bi se pomogao ovaj veoma važan infrastrukturni razvojni projekat- kazao je Zakaria.

Ovaj aranžman sa EBRD-jom, poručuju iz vlasti, prolongirao je rok izgradnje auto-puta. U 2025. nije počela ni izgradnja kompleksa Velje brdo, iako je premijer obećao da će se prvi stanari useliti početkom 2026. U 2025. nije bilo grandioznih obećanja, na koja smo navikli, ali nisu realizovana ni neka iz ranijih godina.

- Ja sam uspio da nekako saberem vrijednosti investicija, svega što je on obećao od početka svog mandata i to teži nekih 60-70 milijardi eura. Ja ću vas podsjetiti da je premijer kazao da je koncesija i Elektroprivrede i Aerodroma, vidjeli ste kako je završen taj posao...vidjeli smo i obećanje za novi most na Tari koji je trebalo da bude izgrađen u okviru nove brze ceste, podsjetiću vas koliko kilometara smo trebali da imamo brzih cesti i auto puteva i što imamo danas, evo kraj 2025. godine. Imali smo, naravno, završen auto-put od Kolašina do Andrijevice, novu fabriku i milijardu investicije u Pljevljima i novu fabriku koja je obećana iz kapitalnog budžeta. Imali smo osnivanje kripto industrije i blok čejn zajednice- govorio je u decembru poslanik DPS-a Mihailo Anđušić na skupštinskom Odboru za ekonomiju,

Pitao je nadležne i šta se dešava sa obećanjem da ćemo imati potpuni otkup poljoprivrednih proizvoda.

- Znate li šta se desilo sa tim obećanjem? Desilo vam se da su vam juče traktorom blokirali grad poljoprivredni proizvođači jer nemaju elementarne uslove, a ne potpuni otkup poljoprivrednih proizvoda. Što nam se desilo sa državnim glovom, što nam se desilo sa onlajn supermarketima, što nam se desiloo u situaciji krize sa inflacijom sa robnim rezervama. Montenegro biznis distrikt sam svakako zaboravio. E, realizovala se jedna stvar, to pozdravljam, što je formalno realizovana. To je rekonstrukcije TE Pljevlja- poručio je Anđušić.

Infrastrukturni i razvojni projekti srž su, kako uvjeravaju u Vladi, i Budžeta za 2026. Za njihovu realizaciju, iz Budžeta koji je projektovan na 3,79 milijardi eura, predviđeno je do 2 milijarde. Kapitalni budžet iznosi 305 miliona i obuhvata 396 projekta ukupne vrijednosti 9,7 milijardi EUR. Međutim, stručna javnost uvjerava da Budžet za narednu godinu nije razvojni nego potrošački.

- Usporavanje turizma, investicije i domaće potrošnje usljed odlaska jednog broja nerezidenata, slabljenje kredidnog ciklusa zbog dostizanja kreditnog limita za zaduženja i kod privrede i kod stanovništva, i dalje prisutni međunarodni izazovi koji mogu usporiti ekonomiju, slabija dinamika planiranih investicija, javnih i privatnih, smanjenje priliva stranih direktnih investicija, što sve može uticati na ostvarenje rasta na kom je baziran budžet. Fleksibilnost fiskalne politike je ograničen visokim mandatornim troškovima što u izazovnim vremenima postaje rizik, imajući u vidu da struktura budžeta ukazuje na to da on ipak nije dovoljno razvojno orijentisan jer značajan dio resursa ide na obaveze koje ne donose direktan ekonomski rast- upozorila je Marijana Mitrović Mijatović, direktorica Sektora za istraživanja i statistiku Centralne banke Crne Gore.

Takav Budžet usvojen je nakon kratke rasprave u Parlamentu, u subotu veče, 27. decembra.