Đuranović: Hranu moramo da proizvodimo

Broj stanovnika u Crnoj Gori se ne smanjuje, a sa druge strane raste uvoz hrane što govori da se obim domaće proizvodnje smanjuje, a to je zabrinjavajuće, kazao je Milutin Đuranović iz Privredne komore Crne Gore, u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E.

Prema posljednjem popisu poljoprivrede iz 2024.godine u Crnoj Gori postoji 26.711 poljoprivrednih gazdinstava, što predstavlja značajan pad u odnosu na prethodni popis - smanjenje za oko 31 odsto.

Takvi podaci govore, kaže Đuranović, da sa jedne strane selo polako nestaje, ali i da je vrlo izdržljivo.

- Nijesmo mi očekivali da će popis pokazati da imamo više gazdinstava. I ovo je dovoljan broj, jer u ekonomski razvijenim državama gdje je poljoprivreda razvijena tek tri do pet odsto stanovništva je radno angažovano u poljoprivredi, odnosno živi od nje. Ovaj broj od 26.000 gazdinstava, to je nekih 80.000 ljudi, što je preko 10 procenata stanovništva. Međutim, broj gazdinstava neće mnogo reći. On će se i u narednom periodu smanjivati, jer dosta ima staračkih gazdinstava koja biološki nestaju. Mene uvijek brine taj veliki uvoz, to je egzaktna stvar. Broj gazdinstava nije mjera obima proizvodnje - rekao je Đuranović.

Prema njegovom mišljenju, činjenica da je uvoz hrane veliki govori da broj goveda, ovaca, svinja, pilića... nije dovoljan za domaću potrošnju.

- Broj  od 68.000 goveda je prilično fantastičan podatak. Jeste da se broj smanjio, ali govori da mi potencijal imamo. Jako je značajno iskoristiti taj potencijal, da ono što se proizvede na selu dođe do potrošača. Selo ima potencijal. Ljudi ne odlaze sa sela iz zadovoljstva, već zato što nijesu u mogućnosti da obezbjede egzistenciju - istakao je Đuranović.

Poljoprivreda je niskoakumulativna djelatnost, objašnjava Đuranović, a kapital ne ide ka ka takvim djelatnostima, već ka visokoakumulativnim jer u tom smjeru idu i ljudi i finansije. 

- Nemamo nijednu investiciju iz inostranstva u poljoprivredi. Sve su investicije u druge djelatnosti koje su mnogo profitabilnije. U takvoj situaciji države preduzimaju sve mjere da zadrže ljude na selu - i finansijsje i infrastrukturne. U takvim uslovima, kroz poresku i budžetsku politiku država preusmjerava finansijska sredstva iz visokoakumulativnih ka niskoakumulativnim djelatnostima. U tom smislu treba graditi uvijek budžetsku i poresku politiku i obezbijediti kapital, jer ne možemo se samo baviti građevinarstvom, hotelijerstvom i ugostiteljstvom. Moramo da se hranimo. Hranu moramo da proizvedemo, a u situaciji kad je ne proizvedemo mi smo prinuđeni da je uvozimo - zaključio je Đuranović.

Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.