Bivšim radnicima Kombinata aluminijuma Podgorica, kojima je radni odnos prestao zbog stečaja a koji, i pored toga što su uplaćivali dio zarade u stambeni fond, nemaju riješeno stambeno pitanje država će obezbijediti 177 eura po godini staža provedenoj u ovoj kompaniji.

To je navedeno u Informaciji o potrebi rješavanja pitanja stambenog fonda radnika KAP-a koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici.

Ovom mjerom ne bi bili obuhvaćeni radnici Prerade i Kovačnice, koje nisu bile sastavni dio KAP-a. 

Kako je navedeno u Vladinom dokumentu, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga će, po prikupljanju dokumentacije, sačiniti socijalni program obeštećenja bivših radnika KAP-a čija su sredstva iz stambenog fonda, od 4,74 miliona eura, nenamjenski rashodovana i o tome obavijestiti Vladu Crne Gore radi donošenja odluke o isplati. 

Nenamjensko trošenje

U informaciji koju je Vlada usvojila juče konstatuje se da je stečaj KAP-a uzrokovao brojne socioekonomske probleme od kojih se ističu oni vezani za status i potraživanja radnika ovog nekadašnjeg proizvodnog giganta. 

Među ovim problemima se ističe nenamjenski rashodovani stambeni fond Sindikalne organizacije radnika proizvodnje aluminijuma i Sindikata KAP-a. 

Podsjeća se da su članovi ovih sindikata na ime Stambenog fonda rješavanje stambenih pitanja zaposlenih izdvajali tri odsto svoje bruto zarade, na osnovu Kolektivnog ugovora od 29. decembra 2006. godine. Ova sredstva su strogo namjenska i mogu se isključivo koristiti za rješavanje potreba zaposlenih a u skladu sa utvrđenim Pravilnikom o stambenim odnosima. 

- Prema raspoloživoj dokumentaciji i na osnovu nalaza i mišljenja vještaka ekonomsko-finansijske struke Hamida Šabovića, evidentno je da su AD Kombinat aluminijuma Podgorica i Sindikalna organizacija radnika proizvodnje aluminijuma i Sindikat Kombinata aluminijuma Podgorica stupili u ugovorni odnos, koji se pravno može okarakterisati kao zajam, sa ciljem korišćenja sredstava Stambenog fonda namijenjenih za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih u svrhe održavanja posrnule proizvodnje Kombinata aluminijuma i opstanka preduzeća. Dio ovih sredstava je korišćen za sprovođenje socijalnih programa i isplate beneficiranog staža radnicima, dio za potrebe samog preduzeća. Ono na šta vještačenje ukazuje i na to da su ova sredstva većinski korišćena nenamjenski, te da je po ovom osnovu iz stambenog fonda rashodovano 4.841.807,63 eura, od čega 92.988,49 eura namjenski, a čak 4.748.819,14 eura nenamjenski – navedeno je u Vladinom dokumentu 

Ono što je iz vještačenja nesporno utvrđeno je da su radnici, odnosno članovi sindikalnih organizacija koje su potpisale Sporazum sa AD KAP, povjerioci u odnosu na preduzeće kada su u pitanju sredstva iz Stambenog fonda, ali i da su ova sredstva njihova imovina koja u momentu otvaranja stečaja, 8. jula 2013. godine, ne bi mogla da budu dio stečajne mase.

- Međutim, na zahtjev stečajnog dužnika ova sredstva jesu postala dio stečajne mase, a kako ova potraživanja radnika nisu bila obezbijeđena razvstrana su u tu kategoriju potraživanja (treći isplatni red). Ovome je doprinjelo to što su sva sredstva koja su sa računa Stambenog fonda isplaćena, kako namjenski tako i nenamjenski, prenesena prvo po zahtjevima AD KAP sa posebnog računa Stambenog fonda na redovni račun AD KAP, a onda je sa tog računa vršeno njihovo dalje distribuiranje i trošenje po nalozima AD KAP. Ovako struktuirana šema transakcija ukazuje na to da iza nenamjenskog trošenja sredstava iz Stambenog fonda stoji jasna namjera da se ona otuđe, a što je sve za posljedicu imalo činjenicu da je ogroman broj radnika ostao bez svojih sredstava koja su odvajali za stambeni fond ali i mogućnosti naplate svojih potraživanja nakon otvaranja stečaja u KAP-u – ističe se u informaciji.

Zahtjevi radnika i model obeštećenja

Bivši radnici KAP-a su u septembru ove godine na sastanku sa ministarkom rada Naidom Nišić predstavili ovaj program i zatražili pomoć Vlade kako bi se riješio njihov dugogodišnji problema zbog kojeg su, u periodu od 2013. do 2015. godine organizovali proteste u Podgorici i blokirali saobraćajnice. Na istu temu, predstavnici radnika su u junu održali sastanak i sa premijerom, Milojkom Spajićem, kada je postignuta načelna saglasnost da Vlada pristupi rješavanju ovog problema. 

Izvršivši uvid u raspoloživu dokumentaciju, i sagledavši cjelokupnu problematiku oko stambenog fonda bivših zaposlenima KAP-a, Vlada zaključuje da ne postoji osnovano pravno potraživanje države prema ovim radnicima, budući da država nije bila direktni poslodavac.

Takođe, konstatuje da se da postoji ni presuda po kom bi se ovi radnici mogli naplatiti od države. 

- Međutim, društveno odgovoran odnos Vlade Crne Gore prema posljedicama koje su uslijedile po otvaranju stečajnog postupka u KAP-u, koji je Vlada iskazala u prethodnom periodu u više navrata kada je obeštetila radnike po raznim osnovama i pored činjenice da je KAP bio posebno pravno lice, potvrđuju da je Vlada smatrala da KAP nema dovoljno institucionalne i radne samostalnosti u odnosu na državu, pa je cijenivši relevantnu praksu Evropskog suda za ljudska prava utvrdila da prema ovim radnicima KAP-a ima posebne obaveze – stoji u dokumentu.

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga je u razgovoru sa predstavnicima bivših radnika KAP-a došlo do modela pravičnog obeštećenja radnika koji uslijed nenamjenskih rashodovanih sredstava iz stambenog fonda ni na današnji dan nemaju riješeno stambeno pitanje. 

- Konkretno, predlaže se da se bivšim radnicima KAP-a, kojima je radni odnos prestao usljed otvaranja stečaja, koji nemaju riješeno stambeno pitanje a koji su uplaćivali dio svoje zarade u stambeni fond Sindikalne organizacije radnika proizvodnje aluminijuma i Sindikata Kombinata aluminijuma Podgorica, obezbjedi nadoknada od 177 eura po godini radnog staža provednoj u KAP-u. Ovom mjerom ne bi bili obuhvaćeni radnici Prerade i Kovačnice, koje nisu bile sastavni dio KAP-a – naglašeno je u dokumentu.