Vukčević: Slučaj sutkinje Đuranović vodi ka zgarištu vladavine prava

Slučaj neustavno razriješene sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović primjer je drastičnog kršenja zakona i Ustava. Riječ je o pravnom nasilju, koje vodi ka zgarištu vladavine prava - kaže iskusni advokat Zoran Vukčević za 24 sata Televizije E.

Advokat Zoran Vukčević je u crnogorskom pravosuđu duže od četiri decenije. Ličnom privilegijom smatra to što može biti od pomoći sutkinji Dragani Đuranović u slučaju kakav, uvjeren je, Ustavni sud ne pamti.

- Jesam pravni zastupnik sutkinje Đuranović, ali sam više esnafska podrška, jer je riječ o drastičnom kršenju zakona i Ustava Crne Gore. Plašim se da ovo ispoljeno pravno nasilje vodi ka zgarištu vladavine prava. Znam da su ovo radikalni stavovi i da mogu izazvati polemike, ali znam i da je sutkinja Đuranović izvanredna, iskusna pravnica, bez mrlje u radnom vijeku provedenom u pravosuđu... Ako kršite Ustav, kršite sve što je iz njega izvedeno i to preko leđa sutkine Đuranović. Ovaj slučaj je toliko drastičan da se nikada u 60 godina postojanja Ustavnog suda nije desio ni sličan - napominje Vukčević.

Advokat Vukčević podsjeća da nijedna odluka Đuranovićke, tokom njene profesionlane karijere, od sudije Osnovnog, Višeg, do Ustavnog suda, kao ni sa pozicije zaštitnice imovinskih prava države Crne Gore, nije bila kontroverzna ili u fokusu javne rasprave. 

 - Jedini put kada se pojavila u javnosti bilo je kada je kao predsjednica drugostepenog vijeća Višeg suda preinačila prvostepenu presudu, kojom je nematerijlna šteta bila dosuđena Milu Đukanoviću. Preinačila je presudu tako što je tu nematerijalnu štetu višestruko umanjila. Presudu je potvrdio i sud u Strasburu. Toliko o njenoj spremnosti da po nečijim sugestijama izmijeni svoj pravni stav - napominje Vukčevć.

Razloga je, očigledno, bilo više da sutkinji Đuranović pruži kolegijalnu, esnafsku podršku. Njen pravni zastupnik podsjeća i na član 154 Ustava, koji propisuje "da nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje (sudija) utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu".

- Dakle, tekst je eskplicitan, nema mogućnosti za neko kreativno tumečenje, imerativnog je karaktera i ne trpi drugačiji komentar - napominje advokat.

Podsjeća i da je Ustavni sud 27. juna prošle godine odlučio da nema uslova za penziju pa je nevjerovatno što je Ustavni odbor, iako nenadležan, odlučio drugačije.

- Poslovnik o radu Skupštine u članu 38a. precizno navodi što je nadležnost Ustavnog odbora i čime se on bavi. On samo predlaže pet sudija Skupštini i ništa više. Dakle, odluka - inicijativa ovog odbora da je sudiji Ustavnog suda prestala funkcija je ništavan pravni akt. Ne proizvodi pravne posledice, nepostojeći je, nema ga, a ne još da i predsjednik Skupštine prima k znanju i to konstatuje, a zvanično saopštava - objašnjava Vukčević.

Vjeruje da pobuda za, kako kaže, pravnim nasiljem leži u dva skrivena motiva. U prvom je riječ o odmazdi, u drugom o pripremi za scenaro u koji se Đuranović ne uklapa, jer se prepoznalo da se tokom odlučivanja u sudskim postupcima ne bi opredjeljivala onako kako bi joj neko sugerisao. Tvrdnje predstavnika parlamentarne većine da je nemoguće poništiti odluku Ustavnog odbora Vukčević naziva besmilicama.

- Što je ona (predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović) po struci? Je li pravnica, je li imala neđe neku pravnu edukaciju? Je li usvojila neke pravne standarde ili je stručni kredibilitet preporučuje da javnosti daje neko mišljenje? Ko je ona? Meni bi bilo neprijatno da me neko zatekne u ovako nečasnoj raboti i da se branim dubljim gaženjem u nezakonitost, mimo procedure i postupka - ističe Vukčević.

Postoji izlaz iz, kako kaže, pravnog nasilja Odbora i skupštinske većine. Skupština može svoju odluku o razrešenju staviti van snage jer se, objašnjava Vukčević, na osnovu ništavog pravnog akta ne može donositi pravno valjan akt!

- Ovo nije idealan i redovan pravni put, ali ovakav slučaj ni praksa ne poznaje i ja ne vidim drugog pravnog puta - zaključio je Vukčević.