Usaglašavanje sa direktivom EU: Država može pokrenuti postupak za povraćaj kulturno dobro u roku od 75 godina od dana iznošenja iz zemlje

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti kulturnih dobara. 

Ustavom Crne Gore kultuma baština je prepoznata kao dobro od opšteg interesa koje je svako dužan da čuva, a država da je štiti. 

Naiznačajniji dio kulturne baštine čine materijalna i nematerijalna kultuma dobra, koja predstavljaju svojevrsno svjedočanstvo o prošlosti odnosno prisutnosti čovjeka i ljudskih zajednica u prostoru i vremenu, njihovim aktivnostima, stremljenjima, kretanjima i razvitku. 

Kako je istaknuto na sjednici, Programom rada Vlade za 2026. godinu, za četvrti kvartal, planirane su izmjene i dopune Zakona o zaštiti kultumih dobara, u cilju potpunog usaglašavanja sa direktivom Evropske unije. 

Između ostalog, izmjenama i dopunama člana 64 uvodi se pojam samostalnog držaoca i nesamostalnog držaoca.

Ako je sporni kulturni predmet dio javne zbirke, ta zbirka mora biti zakonom definisana kao javna i mora biti u vlasništvu države, njenog lokalnog ili regionalnog organa, ili institucije na njenoj teritoriji.

Isto pravilo važi i za predmete koji pripadaju crkvenim ili drugim vjerskim institucijama, ako su prema nacionalnom pravu pod posebnom zaštitom.

U tim slučajevima, država može pokrenuti postupak za povraćaj tog kulturnog predmeta u roku od 75 godina od dana kada je predmet iznesen iz zemlje.

Ako je nekim međunarodnim ugovorom predviđen drugačiji rok, primjenjuje se taj rok.

Izuzetak su države u kojima za ovakve postupke ne postoji zastara, kao i situacije kada dvije države imaju poseban bilateralni sporazum koji predviđa rok duži od 75 godina.