Strategija reforme obrazovanja za period 2025-2035. godine

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pripremilo je u saradnji sa UNICEF-om i Delegacijom Evropske unije u Crnoj Gori dokument za sveobuhvatnu "Strategiju reforme obrazovanja za period 2025-2035. godine". Nacrt Strategije je prošao javnu raspravu. Trenutno se radi na akcionom planu za implementaciju reforme u 2025. godini. Strategija i Akcioni plan sa budžetom za 2025. godinu biće uskoro usvojeni.

Iz analize postojećeg stanja obrazovnog sistema u Strategiji su navedena četiri strateška cilja koje treba dostignuti promjenama do 2035. godine. Za svaki od strateških ciljeva su definisani i operativni ciljevi. Evo koji su strateški ciljevi:

Strateški cilj 1: Obrazovni sistem pruža kvalitetno, dostupno i pravično obrazovanje koje podstiče cjelovit razvoj sve djece i adolescenata i otporan je na izazove i rizike.

Strateški cilj 2: Svi zaposleni u vaspitno-obrazovnim ustanovama jednako i u punoj mjeri podržavaju kvalitet i pravičnost obrazovanja, razvijaju sve ključne kompetencije i vještine učenika i imaju pozitivne stavove i visoka očekivanja u odnosu na svu djecu imlade.

Strateški cilj 3: Unapređenje kvaliteta i pravičnosti u sistemu obrazovanja putem poboljšanog upravljanja i finansiranja, s naglaskom na upotrebu dokaza i učešće uprocesu donošenja odluka iStrateški cilj 4: Obrazovna infrastruktura i savremena nastavna sredstva podržavaju moderno, kvalitetno, pravično i bezbjedno obrazovanje i vaspitanje za svu djecu i  mlade.

U dokumentu nacrta Strategije nije navedena procjena ukupno potrebnih sredstava za realizaciju promjena do 2035. godine, navedeno je da će potrebna sredstva  biti definisana godišnje Akcionim planom.

Ukoliko se dostignu ciljevi planirani Strategijom, Crna Gora mi imala savremeni, kvalitetan obrazovni sistem 2035. godine. Strategijom je predviđeno da će: "Crnogorske škole će raditi kao cjelodnevne ustanove koje pružaju bezbjedan i podsticajan prostor za učenje." Za to će biti neophodna da sadašnja Vlada i sve sljedeće slijede Vlada sa Ministarstvima prosvjete slijede put ka ciljevima utvrđenih ovom Strategijom, da se ne uvode radikalne promjene mimo ove Strategije, što je bilo karakteristično za sistem obrazovanja posljednjih petnaest godina.

Za uspješnu realizaciju ove Strategije neophodno je povećati godišnja budžetska sredstva za obrazovni sistem na minimum 5% BDP (cilj 3), imati kvalifikovani nastavni kadar (cilj 2) i odgovarajuću obrazovnu infrastrukturu (cilj 4). Za dostignuće ciljeva 3 i 4 isključivo je važna podrška svih vlada do 2035. godine, bez koje se ovi ciljevi ne mogu dostići.

U CANU je 2015. i 2016. godine realizovan projekat "Prirodne nauke, matematika i informatika u obrazovnom sistemu Crne Gore". Sa rezultatima iz projekta i preporukama za promjene bili su upoznati i tadašnji rukovodioci obrazovne politike. Projekat se može vidjeti na linku (https://canupub.me/knjiga/prirodne-nauke-matematika-i-informatika-u-obrazovnom-sistemu-crne-gore/). Nije bilo reakcije tadašnjeg rukovodioca obrazovne politike na rezultate ovog istraživanja.

Prije deset godina, 2015. godine, u Crnoj gori je bilo 23 osnovne škole sa više od 1.000 učenika, od kojih najvuše u Podgorici 13. Te škole su radile a i danas rade u više smjena.  Za izgradnju nedostajućih objekata za prelazak na novi način rada (cjelodnevna škola), kako je sada predviđeno Startegijom, tada je predloženo da se napravi plan-strategija njihove izgradnje. Taj plan nije do danas napravljen.

Osim osnovnih školam koje najviše nedostaju Podgorici, mora se izgraditi makar još jedna gimnazija u Podgorici i više vrtića. Ovdje u prvi plan stavljamo Podgoricu jer bi do 2035. trebalo da se u Podgorici godišnje gradi najmanje 1,5 škola i jedan vrtić.

Ovdje se moramo zapitati da li Podgorica ima urbanistička rješenje za ovoliki broj školskih objekata i da li Vlada može da obezbijedi sredstva za ovu gradnju. Što se tiče urbanizma,  ovo pitanje se postavlja, zato što niko od zvanićnika Podgorice nije govorio o parcelama za školske objekte ali jeste za vjerske objekte. Razumno je da se zapitamo zašto su Podgorici u ovom trenutku u prvom planu vjerski a ne školski objekti i da li nam zvaničnici Podgorice mogu odgovoriti na ovo pitanje.

Drugo, ne manje važno pitanje, je: da li je Vlada spremna da uđe u finansiranje velikog projekta gradnje, procjena je, potrebnih dvadeset školskih objekata u narednih deset godina? Ako je spremna, kako će za to obezbijediti sredstva od oko dvjesta miliona eura?

Ukoliko Podogorica i Vlada ne mogu da zadovolje ove potrebe obrazovnog sistema, onda sve ovo što je dobro osmišljno u Strategiji neće biti realizivano i biće to novi pokušaj promjena u sistemu obrazovanja sa neželjenim ishodom.

U pomenutom istraživanju CANU iz 2015. godine konstatovan je nedostatak kvalifikovanog nastavnog kadra u nastavi prirodnih nauka, matematike i informatike. Taj problem naš obrazovni sistem i danas ima. Dobra novost je što ove jeseni počinju studije hemije.

Posebnu pažnju treba posvetiti fakultetima na kojima se obrazuje budući nastavni kadar. Fakulteti bi morali da svoje studijske programe mijenjaju i prilagode ih zahtjevima koji se u Strategiji traže za nastavnike nove škole. Po završetku studija budući nastavnici moraju biti potpuno sposobni za rad sa djecom.

Smatramo da posebnu pažnju u obaveznom i srednjoškolskom obrazovanju treba posvetiti nacionalnom, istorijskom, kulturnom i državnom identitetu Crne Gore i Crnogoraca, jer je došlo do ogromnog pada u nivou obrazovanja o fundamentalnim crnogorskim vrijednostima kao i naše nacionalne istorije (na primjer drugog svjetskog rata gdje se našem NOB-u posvećuje stranica ili dvije uz vrlo razvodnjena objašnjenja).

Posto živimo u digitalnoj eri, nivo digitalne pismenosti se mora podići na neuporedivo veći nivo posebno u oblasti Vjestacke Iteligencije - AI (artificial Intelligence) jer je to budućnost koja se već dešava, a gdje svaki propušteni dan znači kaskanje.

Ono čega nema u Strategiji, ne pominje se, a smatramo da je veoma važno za državu Crnu Goru je osnivanje i rad Crnogorskih  skola u inostranstvu. Ove škole su od krucijalnog značaja za dalji prosperitet Crne Gore i svih njenih potomaka u inostranstvu, pogotovu ako se uzme u obzir da postoji trend iseljavanja. Ove škole su investicija u budućnost najmlađih generacija i jačanja osjećaja veze i pripadnosti matici Crnoj Gori.