Savez slijepih Crne Gore: Obilježavanje proizvoda na Brajevom pismu ne može biti biznis barijera

Savez slijepih Crne Gore je u susret 15. martu – Međunarodnom danu potrošača predstavio Analizu obilježavanja proizvoda na Brajevom pismu. Kako ističu, cilj obilježavanja proizvoda Brajevim pismom je da omogući osobama sa oštećenjem vida da sa lakoćom pristupe informacijama o proizvodima, čineći svakodnevnu kupovinu i konzumaciju proizvoda jednostavnijom i pristupačnijom za sve.

Izvršni direktor Saveza slijepih , Goran Macanović podsjetio je da je Zakon o zaštiti potrošača koji je trenutno važeći u Crnoj Gori i koji je donesen 2014. godine po prvi put u istoriji Crne Gore normirao obavezu koja se odnosi na zaštitu potrošača sa oštećenjem vida.

- Propisana je obaveza za sve trgovce koji plasiraju robu na tržištu da informacije o svojim proizvodima koje su inače obavezni da obilježe na crnogorskom jeziku, prezentuju i na Brajevom pismu kako bi te informacije bile pristupačne za osobe sa oštećenim vidom. Pristupačnost informacija je jedan od najvećih izazova sa kojim se suočavaju osobe sa oštećenim vidom u svakodnevnom životu - kazao je Macanović.

Podsjetio je i da su sa ministarstvom nadležnim za zaštitu potrošača dogovorili da se propiše lista proizvoda koje su trgovci obavezni da obilježavaju na Brajevom pismu.

- Pravilnik propisuje samo dva proizvoda i to je šampon za kosu i tijelo i tečni deterdžent za odjeću i posuđe. To su dva proizvoda koja smo mi isticali u startu primjene ove zakonske obaveze kao primjere gdje su naši korisnici u praksi imali izazove upravo sa tim proizvodima. Svjesni smo da ova lista nije adekvatna i očekivali smo da ćemo s vremenom doći do toga da će se ta lista proširiti. Međutim, poslije deset godina mogu da kažem da je jako mali broj trgovaca koji primjenjuju ovu zakonsku obavezu - ispričao je Macanović.

Napominje da je ova obaveza od samog starta izazvala velike nedoumice.

- Mnogi trgovci su se, možda zbog straha od toga na koji način će se sprovesti ova norma, odmah usprotivili ovoj praksi i isticali su dva ključna argumenta zbog kojih su tražili da se ova norma ukloni iz Zakona o zaštiti potrošača. Jedan argument je da je to tehnički neizvodljivo, drugi argument je da će ta obaveza predstavljati biznis barijeru za trgovce i da će im iziskivati povećanje troškova i da će morati da povećaju cijene svojih proizvoda - ispričao je Macanović.

Međutim, Analiza obilježavanja proizvoda na Brajevom pismu i podaci od prethodnih nešto više od osam godina pokazuju da su ovi argumenti bili neutemeljeni.

Analiza je urađena za period od 1. septembra 2016. godine do 15. marta 2025. godine.

- Ukupan broj trgovaca koji su naručivali naljepnice na Brajevom pismu od Saveza slijepih je 43 od čega su 40 domaći distributeri, a tri proizvođači iz inostranstva. Mi štampamo i izvozimo naljepnice sa nazivom proizvoda na Brajevom pismu i za Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Sloveniju. Za ovaj period od osam i po godina obilježeno je 1.605 različitih proizvoda. Broj artikala obilježenih na Brajevom pismu je 11.602.580 od čega su domaći distributeri obilježili 8.963.180 proizvoda, a proizvođači iz regiona 2.639.400 proizvoda. Ukupni trošak koji su trgovci imali za naljepnice i brošure na Brajevom pismu je nešto manji od 300.000 eura od čega su domaći distributeri potrošili skoro 231.000, a proizvođači iz regiona 66.894 eura - navela je predstavnica Saveza slijepih Crne Gore, socijalna radnica Nikolina Miljić.

Ključan element analize su podaci o troškovima obilježavanja po proizvodu na mjesečnom nivou.

- Najviše mjesečno za naljepnice po proizvodu su trošili iz kompanije Albus – to je cifra od 11,66 eura mjesečno, dok su najmanje potrošili iz kompanije For Bag – 0,03 eura mjesečno. Više od deset eura troška za naljepnice na mjesečnom nivou imao je jedan od ukupno 43 distributera što bi procentualno bilo 2,33 posto, 9,3 posto distributera imalo je troškove od pet do deset eura na mjesečnom nivou, dok je 38 od ukupno 43 distributera na mjesečnom nivou imalo trošak koji je manji od pet eura za obilježavanje proizvoda naljepnicama na Brajevom pismu. Upravo ovo je ključni argument koji govori da opravdanje za neobilježavanje proizvoda na Brajevom pismu ne može biti biznis barijera - navela je Miljić.

Osim prezentacije Analize obilježavanja proizvoda na Brajevom pismu današnji događaj je bio prilika da se uruče plakete društveno najodgovornijim kompanijama koje su u prethodnih pola godine najveći broj proizvoda obilježile naljepnicama na Brajevom pismu.

Plakete su uručene crnogorskim kompanijama Bar-Kod, NELT, Ataco i kompaniji Afrodita iz Slovenije. Posebna plaketa uručena je predstavniku portala Investitor.me za podršku u okviru ove kampanje.

- I pored nedovoljne primjene ove zakonske obaveze mi smo veoma zahvalni svim onim trgovcima i kompanijama koje su ipak odlučile da obilježavaju svoje proizvode. Siguran sam da svi trgovci koji obilježavaju proizvode nisu ni svjesni koliko zapravo ta njihova aktivnost pozitivno utiče i pruža podršku osobama sa oštećenjem vida da budu samostalne u svom životu. Pozivam sve kompanije da rade na zaštiti potrošača i osoba sa oštećenim vidom, da gledaju na pristupačnost informacija kao na investiciju u svoj rejting na tržištu, a mi ćemo se u nastavku svog rada truditi da sve one kompanije koje poštuju ovu zakonsku odredbu afirmišemo i da im kroz podizanje rejtinga kao društveno odgovornih kompanija iskažemo zahvalnost što primjenjuju zakonske obaveze -naveo je Macanović.