Recepti propadaju, pojedinih ljekova nema ni za novac

Nestašice ljekova i medicinskih sredstava u državnim apotekama i zdravstvenim ustanovama izazvale su burne reakcije javnosti i otvorile pitanje funkcionisanja zdravstvenog sistema i sistema javnih nabavki. Dok Pobjedi iz Montefarma poručuju da nijesu uvoznici i da djeluju isključivo u skladu sa zakonom, bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore Sead Čirgić tvrdi da trenutne nestašice nijesu slučajne, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti koje su dodatno produbljene u posljednjih nekoliko godina.

Montefarm: Nedostupnost tržišna a ne institucionalna

Iz Montefarma su kazali da imaju obavezu da razjasne da ta ustanova nije direktni uvoznik ljekova i medicinskih sredstava, dodajući da se nabavka sprovodi isključivo putem postupaka javnih nabavki, i to samo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova i apoteka u mreži Montefarma, u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i važećom Listom ljekova Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.

- Na raspisane tendere javljaju se ovlašćeni uvoznici – privatne veledrogerije. U Crnoj Gori, pored 56 apoteka Montefarma, još 124 privatne apoteke imaju ugovor sa Fondom i izdaju ljekove na recept. Ukoliko nekog lijeka nema na tržištu Crne Gore, on nije dostupan ni u privatnim apotekama i tada je riječ o tržišnoj, a ne institucionalnoj nedostupnosti - istakli su iz Montefarma.

Na pitanje Pobjede o razlogu nestašice ljekova metoprolola, klonazepama, amyzol i bactrim Montefarm navodi da „metoprolol“ XL 47,5 mg i 90 mg trenutno nije dostupan na tržištu zbog problema u proizvodnoj liniji kod proizvođača, o čemu su obaviješteni od dobavljača. Ističu da s obzirom na to da Montefarm nije uvoznik, razlozi nedostupnosti nijesu u njegovoj nadležnosti.

- „Klonazepam“ 2 mg nije u prometu u Crnoj Gori jer ga nijedan ovlašćeni uvoznik ne uvozi, zbog čega na raspisane postupke javne nabavke nije bilo ponuda. Kada je riječ o lijeku „amyzol®“, iz Montefarma pojašnjavaju da je pacijentima dostupan „amitriptilin“ u jačinama od 10 mg i 25 mg. Na Listi ljekova ovaj lijek se nalazi po međunarodnom nezaštićenom nazivu (INN) „amitriptilin“, a Montefarm je, kako navode, zakonski obavezan da nabavku sprovodi isključivo prema važećoj Listi i nije u obavezi da nabavlja lijek pod zaštićenim nazivom ukoliko to Lista ne propisuje. Isto važi i za „bactrim®“, jer se na Listi ljekova nalazi njegov terapijski ekvivalent „esbesul®“ 480 mg, koji je dostupan pacijentima u apotekama Montefarma. Nabavka se, naglašavaju, sprovodi isključivo prema Listi ljekova i važećoj regulativi - objasnili su iz Montefarma.

Kada su u pitanju pelene za odrasle, a Pobjedi su se žalili građani da najveći broj gotovo uvijek fali u apotekama, Montefarm navodi da vrši kontinuiranu nabavku veličina S, M i L.

- Tokom 2025. godine iz skladišta Montefarma isporučeno je gotovo 2,5 miliona komada pelena koje su građani preuzeli na recept (L – 1.800.510, M – 610.390, S – 75.840). Snabdijevanje se odvija u skladu sa tenderski ugovorenim količinama i isporukama dobavljača. „Ventolin aerosol“ 200×0,1 mg dostupan je u ograničenim količinama u mreži od 56 apoteka. Nova isporuka bila je najavljena za 9. januar, ali je pomjerena zbog problema u transportu prilikom uvoza, a dodatne količine su najavljene za 16. januar. Što se tiče fiziološkog rastvora, Montefarm navodi da nabavku vrši isključivo za potrebe javnih zdravstvenih ustanova. Zalihe u skladištu su stabilne i snabdijevanje se odvija nesmetano, dok se tenderski nabavljene količine ne distribuiraju apotekama jer nijesu namijenjene maloprodaji, niti su ikada bile - naveli su iz Montefarma.

Oni su naglasili da se na Listi nalazi oko 1.600 ljekova, kao i da se dodatno obezbjeđuju ljekovi za rijetke i teške bolesti van Liste, kao i da povremena nedostupnost pojedinih ljekova, uzrokovana problemima u proizvodnji ili uvozu, kako navode, ne predstavlja kolaps zdravstvenog sistema niti sistema javnih nabavki.

Čirgić: Sistem je pod stalnim pritiskom

Bivši direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić, međutim, smatra da trenutne nestašice nijesu slučajnost, već posljedica dugogodišnjih sistemskih slabosti u organizaciji zdravstvenog sistema.

- Ključni uzroci su hronični nedostatak finansijskih sredstava, neadekvatno planiranje potreba, ograničenja važećeg sistema javnih nabavki i globalne poremećaje u lancima snabdijevanja, uz činjenicu da je crnogorsko tržište malo i bez uticaja na farmaceutsku industriju. Planiranje potreba za ljekovima i medicinskim sredstvima nije usklađeno sa realnim potrebama zdravstvenog sistema, što je u prethodnim godinama dovodilo do periodičnih obustava isporuka od strane dobavljača. Posljedica takvog stanja je sve učestalije prebacivanje dijela troškova zdravstvene zaštite na pacijente, iako su lijekovi i terapije garantovani važećim zakonskim i ustavnim okvirom, što ozbiljno narušava princip dostupnosti zdravstvene zaštite - upozorio je Čirgić.

Posebno je istakao strukturni problem sistema javnih nabavki, koji se sprovodi po generičkom (INN) nazivu, pri čemu se ugovor zaključuje sa jednim ponuđačem.

- Kada izabrani dobavljač ne može da ispuni ugovorne obaveze zbog proizvodnih ili logističkih problema, zdravstveni sistem nema mogućnost brze alternativne nabavke. Time se, odgovornost za nestašice pogrešno prebacuje na proizvođače, iako je osnovni problem nepostojanje sistemskih mehanizama za kontinuitet snabdijevanja. Za razliku od javnog sektora, privatne apoteke posluju u fleksibilnijem regulatornom okviru, što im omogućava da u kratkom roku obezbijede lijekove od alternativnih proizvođača. Zbog toga se dešava da su pojedini ljekovi dostupni u privatnom, ali ne i u državnim apotekama, što dodatno slabi povjerenje građana u javni zdravstveni sistem -naglasio je Čirgić.

Negativni efekti

On je naveo da su se povremene nestašice dešavale i tokom njegovog mandata, ali u manjem obimu. Razlike između tadašnjeg i današnjeg stanja, kako kaže, posljedica su fiskalne politike i programa „Evropa sad 1“, koji razgrađuje zdravstveni sistem, te upozorava da se kulminacija negativnih efekata može očekivati u narednom periodu.

- Što se tiče pelena, „ventolina“ i fiziološkog rastvora, zdravstvene ustanove su bile prinuđene da uvedu režime racionalizacije i štednje, što se negativno odrazilo na kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite. Trenutni menadžment Montefarma radi profesionalno i dobro u okviru postojećih zakonskih ograničenja, ali odgovornost za uspostavljanje fleksibilnog i pouzdanog sistema nabavki leži na Ministarstvu zdravlja - naglasio je Čirgić.

Na pitanje da li je zdravstveni sistem u kolapsu, Čirgić odgovara da sistem i dalje funkcioniše, ali uz izražene strukturne i operativne poteškoće, ograničenu dostupnost ljekova, povremene nestašice osnovnih medicinskih sredstava i rastuće finansijsko opterećenje pacijenata.

- Najveće posljedice, snose penzioneri, hronični bolesnici i djeca. Posebno penzioneri koji su cijeli radni vijek izdvajali značajna sredstva za zdravstveni sistem, a danas nijesu u mogućnosti da obezbijede lijek ili medicinsko sredstvo -upozorio je Čirgić.

Kao rješenje, on je naveo da ne neophodno realno planirati potrebe potpunim finansijskim pokrićem i reformom sistema nabavki, uključujući sprovođenje nabavki putem javnog poziva u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju, umjesto rigidnih procedura Zakona o javnim nabavkama.

- Bez takvih sistemskih promjena, zdravstveni sistem će nastaviti da funkcioniše pod stalnim pritiskom, uz visok rizik ponavljanja nestašica, čiju cijenu će, kao i do sada, plaćati građani, naročito oni najranjiviji - zaključio je Čirgić.