Rajković: Moj je savjet učiti strani jezik, ne odustajati, stalno komunicirati, ako hoćete i stalno griješiti, pa ćete se u hodu ispravljati

Mlađe generacije su sve slobodnije u komuniciranju, imaju veće mogućnosti da putuju, pa samim tim da upoznaju strane nativne govornike što ih dodatno motiviše da uče strane jezike - kazala je za Budilnik prof.francuskog i latinskog jezika Milica Rajković na Televiziji E.

 - Trenutna situacija među mlađom populacijom je vrlo povoljna i obećava. Među starijima to je diktirano stilom života koji smo imali, nemogućnošću putovanja, prije svega, na neki način zatvorenošću zemlje, takođe i mentalitetskoj barijeri koja neće dozvoliti sad tu nekom Crnogorcu da se nešto previše trudi, da lomi jezik - rekla je Rajković.

  Ako se ljudi vežu za cilj  ,, moram da naučim strani jezik” često je to inhibitorni faktor, poručuje Rajković i dodaje da jezik treba učiti u kontekstu, u komunikaciji, griješiti i korigovati se.

 - Glavni savjet je, uslovno rečeno, nemati kompleks da govorite  i strah od greške, već da griješite i da se u hodu ispravljate. Samo ako pričate možete shvatiti gdje ste pogriješili i ispraviti se, i truditi se da korigujete svoju lingvističku misao, i da što bolje artikulišete. Dobar metod je stalna komunikacija, početi, nemati neku vrstu inhibicije u sebi da govorite nešto, da nešto kažete, već samo govoriti i griješiti, pa ćete se u hodu ispravljati - poručuje Rajković.

 Izgovor stranih riječi je glavna barijera kod naših ljudi, po mišljenju Rajković i kad je konkretno francuski jezik u pitanju, smatra ona, razlika je u načinu izgovaranja glasova, u našem jeziku većinu glasova izgovaramo iz stomaka, dok u francuskom jeziku se većina glasova izgovara na prednjenepčani način.

 - Mislim da je ključ stvari da treba imitirati. Ja kažem svojim đacima - imitirajte me, imitirajte Francuze, slobodno imitirajte njihove poštapalice, način izgovora i nekako to dobije zamah. Ali, nekako, glavne prepreke kod učenja stranih jezika jesu, prije svega, taj momenat straha od izgovora, strah od greške. Na kraju kad se lansira i kad progovore onda izgovor- često pogrešno izgovorena riječ mijenja potpuno smisao, ( na francuskom t- toi  i tu- tous  nije isto, tu- tous  znači svi, tu može biti i kašalj, a t-toi  je ti). Često su glavni ometajući faktori kod učenja stranih jezika i kod izgovora, međutim, situacija rađa priliku, prilika rađa situaciju, kada se ljudi nađu u situaciji da moraju da progovore, kad u turizmu moraju dočekati gosta, pružiti, dati proizvod, odgovoriti, onda ih nekako prilika natjera i tu vidite ljude iz Crne Gore, i malo vremešnije, koji se dobro snalaze, tako da je važno informaciju primiti, informaciju plasirati i dobiti povratan odgovor - istakla je Rajković.

 Sagovornica Televizija E je poliglota i  za sebe kaže da je iskustvo naučilo da se lako ,, prebacuje sa jezika na jezik” , te poručuje da je ključ u stalnoj komunikaciji.

 - Čini mi se da sam našla dobar ključ, a to je latinski jezik, koji je korijen svih romanskih jezika kojima ja vladam, izuzev engleskog, koji takođe pričam, a koji nije romanski. Kada uhvatite tu nit koja spaja romanske jezike, naročito kroz gramatiku, onda kroz sklapanje sintagmi, rečenica, onda mi se čini, meni se bar tako čini, da samo mijenjate melodiju i pomalo izgovor…Ja se uvijek pridržavam pravila da ljudi treba da se drže internacionalnih riječi, a mi u našem jeziku imamo puno stranih riječi kojih nijesmo svjesni, a koje u svakodnevnom diskursu koristimo. Trebalo bi ljudi da koriste što više tih internacionalnih riječi, ne samo u svom jeziku, nego kad govore strani jezik, pa da povezuju - naglasila je Rajković.

 Trud je jako isplativ, kaže Rajković i dodaje da bi trebalo pratiti tržište i učiti deficitarne jezike, jer, poručuje ona, to je ono što čini ljude konkurentnim na trżištu rada.

 - Nije neki ogromni kvalitet znati engleski jezik, jer se to podrazumijeva, to je jezik današnjice, gotovo kad aplicirate za svaku vrstu posla engleski se podrazumijeva…Jedan od savjeta bio bi da uzmu neki drugi jezik, koji im se sviđa, ali ne da preskaču sa jednog jezika na drugi. Ta megalomanska ideja ,,hoću da znam sve, hoću što prije” često dođe, posle dva tri mjeseca, do razočaranja, i kažu ma batalili su…Moj je savjet učiti strani jezik, ne odustajati, stalno komunicirati, ako hoćete i stalno griješiti, pa ćete se u hodu ispravljati - zaključila je Rajković.