Neophodno da se primjenjuju norme usmjerene pristupačnosti sportske infrastrukture za OSI

Savez slijepih Crne Gore upriličio je dvodnevni završni događaj projekta „Bez diskriminacije do sporta i rekreacije“. Riječ je o projektu koji je realizovan u partnerstvu sa Organizacijom slijepih za Nikšić, Šavnik i Plužine, a koji je finansijski podržan od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Realizacija projekta je trajala godinu dana sa početkom od 23. novembra 2023. godine. 

“U okviru ovog projekta smo željeli da izvršimo monitoring i napravimo analizu pristupačnosti sportske infrastrukture i sportskih objekata za osobe sa invaliditetom kako bismo ocijenili i procijenili u kojoj mjeri osobe sa invaliditetom imaju mogućnost da se bave sportom, da uživaju u slobodnim aktivnostima i rekreaciji, a što je jedno od osnovnih ljudskih prava svake osobe, pa i OSI,” kazao je izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore, Goran Macanović. 

Savez slijepih je uputio zahtjeve za slobodan pristup informacijama gotovo svim sportskim objektima na teritoriji Crne Gore, a nakon toga su izvršili i fizičku posjetu skoro svim sportskim objektima i u neposrednoj komunikaciji sa predstavnicima sportskih objekata dodatno procijenili ispunjenost elemenata pristupačnosti u samim sportskim objektima. 

“Kao i u mnogim drugim našim projektima cilj koji smo postavili bio je da podignemo nivo svijesti ključnih aktera u različitim oblastima, u ovom slučaju u oblasti sporta i rekreacije, o značaju primjene principa i standarda koje propisuje Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom, pa smo u vezi sa tim imali i obuke sportskih radnika, predstavnika sportskih objekata, sekretarijata za sport iz lokalnih samouprava. Imali smo tri treninga – po jedan za svaku regiju Crne Gore,” naveo je Macanović. 

Kao glavnu barijeru prepoznali su to što se propisane norme ne primjenjuju na terenu.

“Nije dovoljno da u pravnoj regulativi imamo norme u zakonima i podzakonskim aktima već je neophodno da se te norme i primjenjuju i da imamo razvijenu svijest o značaju primjene normi koje se odnose na pristupačnost sportske infrastrukture za OSI,” dodao je Macanović.

Nakon svih ovih koraka preduzeli su izradu publikacije kroz koju se promoviše paraolimpizam i sport za OSI, ali se i predstavljaju rezultati monitoringa. 

Detaljne nalaze monitoringa i analize pristupačnosti sportskih objekata na konferenciji je prezentovala predstavnica Savez slijepih Crne Gore, Nikolina Miljić. 

„Ne možemo biti zadovoljni rezultatima monitoringa jer je on pokazao da od 28 analiziranih sportskih objekata njih tri nemaju čak ni jedan element pristupačnosti ili da se nalaze u fazi rekonstrukcije, dok kod preostalih 25 svega njih pet, odnosno 20 odsto, posjeduje 50 ili više posto elemenata pristupačnosti dok njih devet, odnosno 36 odsto posmatranih objekata sadrži 30 posto ili manje obaveznih elemenata pristupačnosti,“ navela je Miljić. 

 Bez obzira na ovako lošu statistiku pristupačnosti sportskih objekata, Savez slijepih je u publikaciju uvrstio i nekoliko priča istaknutih crnogorskih paraolimpijaca. 

„Oni zaista mogu da prenesu ljubav koju imaju prema svom sportu i ogromno zalaganje koje svakodnevno pružaju ne samo na ličnom planu već i ka cilju da sport bude pristupačniji za sve osobe. Ovdje se radi o temeljnim ljudskim pravima, o pristupačnosti i jednakosti za sve osobe, te mislim da ako se svi zajedno uključimo u ovu priču i budemo dali svoj makar i mali doprinos u nekom narednom periodu ćemo moći da govorimo o značajno većem broju sportskih objekata koji će ispunjavati ove elemente pristupačnosti,“ navela je Miljić. 

Predsjednik Saveza slijepih Crne Gore, Andrija Samardžić istakao je da upravo projekat Bez diskriminacije do sporta i rekreacije predstavlja prekretnicu u svim dosadašnjim naporima za unapređenje uslova za bavljenje sportom za OSI. 

„Ovaj projekat sistematizuje sve ono što je bilo potrebno odraditi kako bismo mogli da nastavimo dalje, jer je dug put pred nama. Tek sada imamo jasan uvid u kojoj mjeri su sportski objekti pristupačni za OSI i ono što je još važnije imamo uvid u ono stanje šta je ljudima koji rade u tim sportskim objektima potrebno kako bismo mogli da nastavimo sa aktivnostima na što većem prilagođavanju sportskih sadržaja sa jedne strane i motivisanju osoba oštećenog vida da uzmu aktivno učešće u bavljenju sportom,“ kazao je Samardžić. 

Napominje da su monitoring i analiza pokazali da postoje brojni izazovi kada je u pitanju pristupačnost sportskih objekata za OSI. 

„Ipak, u ovom trenutku imamo veći stepen afirmacije OSI u sportu, poslali smo poruku društvu da sport i rekreacija moraju biti bez diskriminacije. Dobili smo konkretne uvide šta bi trebalo raditi u perspektivi. Mislim da ćemo na osnovu iskustva sa ovog projekta imati mogućnost da se još aktivnije i fokusiranije borimo za nediskriminaciju u sportu i rekreaciji,“ dodao je predsjednik Saveza. 

Završni događaj projekta „Bez diskriminacije do sporta i rekreacije“ podržali su predstavnici Paraolimpijskog komiteta, Ministarstva sporta i mladih i Ministarstva ljudskih i manjinskih prava. 

„Sport nije samo fizička aktivnost, to je prostor inkluzije, slobode i jednakih mogućnosti za sve. Pravo na sport i rekreaciju osnovno je ljudsko pravo zagarantovano međunarodnim dokumentima poput Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom. Naš zajednički zadatak je osigurati da ovo pravo ne ostane samo na papiru već da ga pretvorimo u stvarnost za svakog pojedinca. Trenutno prepreke sa kojima se susreću OSI nisu samo fizičke barijere poput nepristupačnih sportskih objekata ili neadekvatne opreme, to su često barijere u svijesti i nedostatak znanja o specifičnim potrebama ovih osoba. Pristupačnost nije samo tehničko pitanje već pitanje jednakog dostojanstva i uvažavanja prava svakog čovjeka. Poboljšavanje fizičkih uslova u sportskim objektima, prilagođavanje infrastrukture i uvođenje asistivnih tehnologija mora biti prioritet jer je pravo na sport i rekreaciju pravo koje svi dijelimo," poručila je predstavnica Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Jelena Đurišić. 

Predstavnik Ministarstva sporta i mladih, Vladimir Vojvodić istakao je da je pristupačnost sportskih objekata za OSI jedno od ključnih pitanja kojima resorno ministarstvo bavi. 

„U prethodnim planovima i strategijama pristupačnost je bila prepoznata kao prioritet, ali je evidentno da postoje ozbiljni izazovi u njenoj implementaciji. Na osnovu podataka sa kojima raspolaže Ministarstvo sporta i mladih može se zaključiti da pristupačnost sportskih objekata nije na zadovoljavajućem nivou. Veliki broj sportskih objekata u Crnoj Gori nije adekvatno prilagođen što OSI otežava ili onemogućava učešće u sportskim aktivnostima. Iako su budžetska sredstva sa kojima raspolaže Ministarstvo sporta i mladih za izgradnju, rekonstrukciju, adaptaciju i opremanje sportskih objekata ograničena nastojimo da podržimo što veći broj projekata kako bi se ovo stanje unaprijedilo,“ kazao je Vojvodić. 

Vojvodić je ovom prilikom najavio adaptaciju otvorenog terena u dvorištu Resursnog centra i rekonstrukciju stare sportske hale u Beranama koju sprovode u saradnji sa Opštinom Berane i Paraolimpijskim komitetom. 

Konferenciju je podržao i Miloš Ranitović generalni sekretar Paraolimpijskog komiteta koji se osvrnuo na rezultate dobijene monitoringom.

„Donekle sam i bio svjestan da su uslovi u sportskim objektima širom naše države dosta loši što se tiče pristupačnosti, ali kroz ovaj projekat i obuke i treninge koje sam radio sa Goranom moram priznati da je to mnogo gore nego što sam očekivao. Naravno da ovo negativno utiče na razvoj parasporta u Crnoj Gori, jer da bi nekoga uveli u parasport morate mu i pokazati taj parasport. Dosta naših sportskih objekata je sagrađeno prije 30 ili 40 godina, te neke malo teže operacije nije lako i jeftino izvesti, ali postizanje pristupačnosti je proces koji traje. Ipak, nije teško postaviti naljepnice na Brajevom pismu, nije teško instalirati taktilne staze vodilje, niti napraviti orijentacioni plan, to je nešto od čega bi se počelo,“ kazao je Ranitović.

Konferencija je podignuta na međunarodni nivo zahvaljujući prisustvu predstavnika međunarodnih udruženja i saveza. Situaciju u Sjevernoj Makedoniji vezanu za pristupačnost sportskih objekata za OSI predstavio je predstavnik Saveza slijepih Sjeverne Makedonije, Gligor Samardžijski. 

„Razlozi zašto učešće OSI u sportu u Makedoniji nije veće jesu nepristupačnost sportskih objekata i terena za trenažni proces, izostanak organizacije i učešća na takmičenjima na domaćem i međunarodnom nivou zbog arhitektonskih barijera, nedostatak javnog prevoza, nedostatak opreme i specifičnih sportskih rekvizita za sprovođenje trenažnog procesa i učešće na sportskim takmičenjima, nedostatak programa u osnovnim i srednjim školama za rad na časovima fizičkog obrazovanja sa djecom i omladinom sa invaliditetom. Nedostaje još puno toga da bi situacija bila dobra,“ kazao je Samardžijski. 

Lična iskustva sa bavljenjem sportom u Crnoj Gori podijelili su crnogorski paraolimpijci - kapiten golbal reprezentacije, Marko Nikolić, paraatletičarka Maja Rajković, igrač golbal reprezentacije, Nikola Nikolić, parastrijelac Milan Đinović i višestruko nagrađivana paraolimpijka, Marijana Goranović. 

“Počela je da se budi svijest u Crnoj Gori o bavljenju sportom osoba sa invaliditetom. Nakon što smo mi počeli da ostvarujemo zapažene rezultate i država je počela da ima sluha za sport za OSI i da od tada su uslovi počeli znatno da se poboljšavaju,” navela je Goranović. 

Publikacija “Bez diskriminacije do sporta i rekreacije” dostupna je u elektronskom formatu na sajtu Saveza slijepih Crne Gore, a štampana je i na Brajevom pismu.