Ličina: Novo zakonsko rješenje ne prepoznaje štrbačke, ali ni ostale žrtve ratova devedesetih

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, udruženje Štrpci protiv zaborava, CGO, Građanska alijansa, i mnoge druge izrazile su protest premijeru Milojku Spajiću i resornom ministru socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damiru Gutiću, zbog, kako kažu, neadekvatnog regulisanja prava članova porodica svih civilnih žrtava rata, prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koji je vlada usvojila 28.decembra na telefonskoj sjednici, i uputili Skupštini.

Predsjednik udruženja Štrpci protiv zaborava Demir Ličina govorio je o ovome u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.

On je pojasnio da su ove organizacije uputile protest premijeru i ministru Gutiću zbog neadekvatnog regulisanja prava članova porodica svih civilnih žrtava rata, prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti, koji je vlada usvojila 28.decembra na telefonskoj sjednici, i uputili Skupštini. Uz protestno pismo , uputili su, kako kaže Ličina, i uputstvo kako bi to zakonsko rješenje trebalo da izgleda, da bi bilo sveobuhvatno i na jednakopravan način tretiralo sve civilne žrtve ratova devedesetih.

- Ovo zakonsko rješenje koje se trenutno nalazi u skupštinskom prijedlogu je, zapravo, ništa drugo do našminkana verzija onih prethodnih rješenja, protiv kojih smo se nekada zajedno borili, kada smo zajedno sa Akcijom za ljudska prava, prijateljima, i tadašnjim poslanikom a  sadašnjim ministrom Gutićem, borili ispred Skupštine Crne Gore, da se jedno takvo zakonsko rješenje povuče- rekao je Ličina.

Suština zakonskog rješenja je, objašnjava Ličina, što ono ne poznaje štrbačke žrtve, ali ni ostale žrtve ratova devedesetih godina.

On je pojasnio da novo zakonsko rješenje propisuje da je jedan od uslova za sticanje statusa civilnih žrtava rata jeste crnogorsko državljanstvo, čime neopravdano isključuje žrtve koje u vrijeme stradanja nijesu imale republičko crnogorsko državljanstvo, iako su njihovi članovi porodica bili potencijalni korisnici prava iz zakona, i nastavili život u Crnoj Gori. 

- Ovakva odredba je diskriminatorna, apsolutno. Navešću jedan slučaj, kada je u pitanju Alen Bajrović, to je sin Osmana Bajrovića, koji je stradao u deportacijama devedesetih godina, ovo zakonsko rješenje njega ne prepoznaje. Još jedna diskriminatorna stvar koja se, po meni, nalazi u ovom zakonskom tekstu, jeste što on ne prepoznaje ni djecu žrtava. Zakonska odredba predviđa da bi porodica civilnih žrtava rata mogla ostvariti, konkretno djeca, prava iz ovoga Zakona, potrebno je da imaju manje od 26, odnosno 27 godina, i da se pri tome nalaze na školovanju. Podsjeću vas da se zločin u Štrpcima desio ‘93.godine, ja sam tada možda bio jedan od najmlađih članova porodica, i u vrijeme stradanja tih ljudi imao sam 3 godine, ja sad imam 35 godina. Čini mi se da smo mi ovim Zakonom, i tačno je da se uvodi i prepoznaje statut civilne žrtve rata, ali ona nas prepoznaje isključivo deklarativno, suštinski nas ne prepoznaje, i samim tim djeca ne mogu ostvariti prava iz tog zakona. Mišljenja sam da bi ovo zakonsko rješenje trebalo da bude ispravljanje nepravde, koje su ove porodice doživljavale 30 i više godina, i u suštini bi trebalo da napokon porodice dobiju taj zasluženi status, i da bude priznato da se zapravo zločin desio- poručio je Ličina.

Izradom aktuelnog zakonskog rješenja, podsjeća Ličina, isključeni su članovi udruženja Štrpci protiv zaborava i ostale NVO iako su u prethodnom periodu radili amandmane sa tadašnjim poslanikom Gutićem, a sadašnjim ministrom.

- Krajem 2023.godine, podsjetiću vas, protestovali smo protiv ovakvog zakonskog rješenja. Tada je ministar Gutić, u skupštinskom plenumu branio sugestije, odnosno branio amandmane, koja su u saradnji sa Akcijom za ljudska prava i udruženjem Štrpci protiv zaborava napisani. Tih normi u sadašnjem Zakonu nema, dakle, nešto se u međuvremenu desilo. O karakteru Zakona govori najbolje govori činjenica da je usvojen na elektronskoj sjednici Vlade, i da nam nije omogućeno da učestvujemo u kreiranju istog. Više puta smo pokušavali da utičemo, odnosno da kreiramo taj zakonski tekst, to nam nije omogućeno. Suština je u sljedećem; ove norme koje se trenutno nalaze u skupštinskom plenumu ne obuhvataju na jednakopravan način sve civilne žrtve ratova devedesetih godina, a to ćete najbolje vidjeti kroz primjer štrbačkih žrtava. Trenutno u državi Crnoj Gori boravi 8 porodica štrbačkih žrtava, čak ni od tih  8 porodica štrbačkih žrtava sve porodice ne mogu ostvariti prava iz ovog Zakona, ostvariće samo roditelji, i samo udovice, potencijalno, koje imaju 73 i više godina. Ukupan broj članova porodica, računajući i djecu, tu se misli na užu porodicu, koja trenutno boravi u državi Crnoj Gori je 25. Ukoliko je za ovu državu problem da ispravi nepravdu prema ovih 25 ljudi, onda ja zaista nemam nikakav komentar- zaključio je Ličina.