"Kruna naučne karijere": Joksimović i Mačić danas kreću u misiju na Antarktik

Naučnici sa Instituta za biologiju mora (IBM) Kotor Univerziteta Crne Gore dr Aleksandar Joksimović i dr Vesna Mačić danas kreću na put kako bi se pridružili bugarskom istraživačkom brodu i međunarodnoj naučnoj misiji na Antarktiku.  

Fokus njihovog rada biće istraživanje mikroplastike u morskoj vodi, sedimentu i priobalju Južnog okeana, kao i praćenje bioloških pokazatelja stanja morskih ekosistema u jednom od najudaljenijih i najočuvanijih dijelova svjetskog mora.

Saradnja IBM Kotor sa bugarskim kolegama traje već nekoliko godina, a prva značajnija etapa bila je prošlogodišnja misija dr Vesne Mačić, koja je postala prva crnogorska naučnica koja je boravila i istraživala Antarktik kao dio bugarske ekspedicije Bulgarian Antarctic Institute na brodu „Sv. Kiril i Metodii“ i antarktičkoj bazi „Sv. Kliment Ohridski”.

U martu ove godine, u okviru zvanične posjete predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića Bugarskoj, potpisan je Memorandum o saradnji između Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta. Dokument su potpisali direktor IBM Kotor dr Mirko Đurović i predsjednik Bugarskog antarktičkog instituta Hristo Pimpirev, čime je formalizovan pristup crnogorskih naučnika antarktičkim istraživanjima i otvorena mogućnost za dugoročne zajedničke ekspedicije, razmjenu naučnih podataka i obuke istraživača i studenata..

Kako ističe dr Aleksandar Joksimović, učešće u ovakvoj misiji predstavlja poseban izazov i priznanje.

- Za naučnika je zaista velika čast biti dio jedne svjetske, međunarodne ekspedicije. Ova saradnja se podigla na nivo država i omogućila nam da promovišemo naučnu zajednicu Crne Gore na velika vrata - kazao je Joksimović, dodajući da mu lično ova misija predstavlja krunu dosadašnje naučne karijere.

Antarktik je, podsjeća Joksimović, prostor intenzivnih međunarodnih istraživanja još od potpisivanja Sporazuma o Antarktiku 1961. godine.

- Danas u tim istraživanjima učestvuje 46 zemalja, postoji oko 80 istraživačkih ekspedicija i u ljetnjem periodu na Antarktiku boravi oko 4.000 naučnika. Iako je kontinent nenaseljen, istraživanja su pionirska i od izuzetnog značaja za razumijevanje globalnog stanja životne sredine - naveo je on.

Crnogorski naučnici će tokom cijele misije boraviti na brodu, dok se bazna istraživačka stanica Bugarske nalazi na ostrvu Livingston u Južnim Šetlandima.

- Naučnici koji se bave geomorfologijom, klimatologijom i kopnenim procesima biće stacionirani u stanici, dok ćemo koleginica Vesna i ja biti na brodu i pratiti njegovu rutu. Gdje god brod bude išao – ići ćemo i mi - objašnjava Joksimović, dodajući da će se na pojedinim lokacijama izlaziti na kopno gumenim čamcima radi uzorkovanja.

Govoreći o fokusu istraživanja, Joksimović ističe:

- Radićemo uzorkovanje mikroplastike sa površine morske vode, kao i analizu sedimenta i same vode u tom dijelu svjetskog mora i okeana. Takođe ćemo ispitivati eventualno prisustvo plastike na obalama, dok će dr Mačić nastaviti istraživanja organizama – priljepaka koje je uzorkovala i tokom prošlogodišnje misije - naveo je Joksimović.

Prema njegovim riječima, rezultati ovih istraživanja važni su ne samo za Antarktik, već i za razumijevanje stanja cjelokupnog svjetskog mora.

Boravak crnogorskih naučnika na Antarktiku finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, čime je, kako ističu iz Instituta, država dala snažnu podršku međunarodnoj vidljivosti i razvoju domaće nauke.

Dr Joksimović i dr Mačić danas ujutro polaze iz Podgorice, preko Istanbula i Santjaga de Čilea, do Punta Arenasa, najjužnijeg grada Čilea, gdje će se oko 20. decembra ukrcati na bugarski istraživački brod koji je prethodno isplovio iz Varne. Nakon prelaska Drejkovog prolaza, dolazak na Antarktik očekuje se krajem decembra, a misija će trajati do druge polovine februara, kada je planiran povratak i iskrcavanje u Argentini.

Bugarski istraživački brod, prema planu, na povratku sa Antarktika svratiće u Kotor 8. ili 9. aprila.

- To će biti lijepa prilika da obilježimo ekspediciju, srećan povratak broda i da zajedno sa kolegama iz drugih zemalja podijelimo utiske i rezultate rada - rekao je Joksimović.

Istraživanja mikroplastike na Antarktiku imaju poseban značaj, jer upravo na tom, naizgled netaknutom prostoru, naučnici mogu sagledati razmjere zagađenja mora. Njeno prisustvo ili odsustvo predstavlja snažan pokazatelj stanja svjetskog okeana i uticaja čovjeka na globalne morske ekosisteme.