Knežević: Smatra se da je svaka treća žena žrtva nasilja u porodici

Sociološka istraživanja kažu da  sve ono što potekne od porodičnog nasilja, preliva se na vršnjačko nasilje, koje se usložnjava kada se tome doda i nasilje u online prostoru - kazala je za jutarnji program Budilnik, na Televiziji E, glavna savjetnica Zaštitnika Dina Knežević.

Nasilje nad ženama je rodno zasnovano nasilje, objašnjava Knežević, u teoriji je prepoznato kao najgrublji vid kršenja ljudskih prava i sloboda.

- Teorija poznaje različite oblike nasilja nad ženama. Opšta podjela jeste na fizičko, psihološko, ekonomsko i seksualno. Ali, ja nijesam pristalica, i ne bih ga razdvajala, jer psihološko skoro da je neodvojivo od ovih drugih oblika. Statistički podaci jesu jako dobar pokazatelj prisutnosti nasilja u porodici i nasilja  nad ženama, i u pripremi za ovaj razgovor ja sam pripremila određene statističke podatke, iz kojih se jasno primjećuje, da nakon pandemije corona virusa, je došlo do određenog eksponencijalnog rasta u ovom fenomenu. Tako recimo, za 2019.godinu, pred sudovima opšte nadležnosti, bilo je 207 krivičnih postupaka u oblasti nasilja u porodici, a 2023.godine je bilo 443 krivična djela nasilja u porodici. Reći ću da dominantno u ovoj oblasti postupa Sud za prekršaj i najčešće se ovaj oblik kvalifikuje kao prekršaj, pa recimo pres sudovima za prekršaj je u 2019.godini bilo 2059 slučajeva, a 2023.godine bilo je 2311. Iz ovih podataka se vidi određeni rast prijava, što s jedne strane može da ukazuje na porast nasilja u porodici, a sa druge strane može i da govori i o osnaživanju žrtvi i većem broju slučajeva prijavljivanja - rekla je Knežević.

Na globalnom nivou se smatra, podsjeća, da je svaka treća žena žrtva nasilja u porodici, tako da ovi podaci ne odgovaraju tom broju i smatra se da je sigurno tri puta više slučajeva koji ostaju neprijavljeni.

U najčešćem broju slučajeva naselje bude prijavljeno, objašnjava Knežević, kad psihološko nasilje preraste u fizičko nasilje.

- Iz statističkih podataka ne možemo baš crpiti sve podatke, po vrstama nasilja. Možemo crpiti podatke koje se tiču pola i starosne dobi, kada se to tiče podataka iz sudova za prekršaj, međutim, podaci iz sudova opšte nadležnosti ne pružaju nam takve podatke. U najvećem broju slučajeva prijavi se fizičko nasilje, s tim što ove druge vrste nasilja postaju nevidljive statistikama. Sa stanovišta institucije zaštitnika, vrlo često ukazujemo.na objedinjavanje statističkih podataka i što bolju pripremu samih, jer kod postojanja brižljivo prikupljenih evidencija, zapravo, što bolje se kreiraju politike, za suzbijanje ovog negativnog društvenog fenomena - istakla je Knežević.

Institucija Zaštitnika djeluje na bazi Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, podsjeća Knežević i djelovanje Zaštitnika proističe iz tog Zakona i Zakona o zabrani diskriminacije.

- Reći ću da su međunarodni dokumenti, posebno Istanbulska konvencija, prepoznali nasilje nad ženama kao vid diskriminacije, Zakon o Zaštitniku prepoznaje Zaštitnika kao institucionalni mehanizam kao zaštitu od diskriminacije. Stoga, pored zaštite u smislu suzbijanja diskriminacije, institucija Zaštitnika djeluje u pravcu regulisanja svih mehanizama i svih nepostupanja institucija sistema, kao što su državni organi, organi javne službe, Javne uprave i samouprave, u slučaju kada ti organi ne postupaju u zakonom predviđenoj nadležnosti - rekla je Knežević.

Institucija Ombudsmana ima dobru saradnju sa institucijama, smatra Knežević, ima dobru saradnju i sa nevladinim sektorom, međutim, ističe ona, međuinstitucionalna saradnja bi morala biti mnogo bolja, u cilju nasilja nad ženama, i kako kaže, rodno zasnovanog nasilja i svih drugih oblika nasilja.

Sagovornica Budilnika kaže da je Crna Gora ratifikovala sve međunarodne standarde, i među prvima potpisala, ističe ona, Istanbulsku konvenciju,Konvenciju Savjeta Evrope o suzbijanju nasilja u porodici, a samo ratifikovanje Konvencije, smatra ona, nije posljednji već prvi korak  u borbi protiv nasilja u porodici.

- Iz institucije Zaštitnika smo.vrlo često govorili da su bile neophodne promjene Krivičnog zakonika, što jeste uslijedilo krajem 2023.godine.No, međutim, još nije prošlo dovoljno vremena da bismo mogli da ocijenimo  da li unaprijeđene norme dale rezultate u praksi. Ono što bih posljednjih dana pohvalila je da je iz Vrhovnog državnog tužilaštva izašlo uputstvo, kojim se  na jedan nesumnjiv način daje odgovor da je neprihvatljivo nasilje u porodici, stavlja se aķcenat da neće moći da se procesuira prekršajno djelo kao do sada i,  što je najvažnije, svaka prijava nasilja u porodici moraće da bude oformljen predmet, što je sa stanovišta institucije Zaštitnika jedan veliki pomak, očekujemo da će ovo uputstvo i ovo unapređenje zakonodavstva dati rezultate - naglasila je Knežević.

Prema podacima Ministarstva prosvjete  zabilježeno je 179 slučajeva nasilja u školama, a teorija vršnjačko nasilje prepoznaje, objašnjava Knežević, kao specifičan vid, kako kaže, rodno zasnovanog nasilja. 

- Sociološka istraživanja kažu da  sve ono što potekne od porodičnog nasilja, preliva se na vršnjačko nasilje, koje se usložnjava kada se tome doda i nasilje u online prostoru. Ova tema je u fokusu institucije Zaštitnika. Sa njom se dominantno bavi sektor koji se bavi zaštitim prava djeteta i socijalne zaštite. Zaštitnik se bavio ovom pojavom prethodnih godina, i otvorio je mnoge postupke po sopstvenoj inicijativi i, naravno, po pritužbi djece - zaključila je Knežević.