Kampanja s bilbordima za popis dala povoda za ozbiljnu zabrinutost

Spoljašnji akteri mogu nastojati da instrumentalizuju različitost u Crnoj Gori s ciljem vršenja uticaja na političku i društvenu situaciju u zemlji – ocijenio je Savjetodavni komitet za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina u četvrtom mišljenju o Crnoj Gori.

Članovi ovog komiteta Savjeta Evrope, kako je istaknuto, i sami su opazili takvu situaciju tokom posjete uoči popisa stanovništva u decembru 2023, tačnije od 6. do 10. novembra kada su obišli Ulcinj, Bar, Tivat, Podgoricu, Tuzi, Bijelo Polje i Pljevlja.

- Kampanja s bilbordima kojima je vršen pritisak na pojedince da se izjasne na određeni način dala je povoda za ozbiljnu zabrinutost u pogledu ostvarivanja prava na samoodređenje – ocijenili su iz Savjetodavnog komiteta u izvještaju koji je usvojen 30. maja, a objavljen danas.

Nesrazmjeran uticaj

Kako je primijetio ovaj komitet, ovakav nesrazmjeran uticaj spoljašnjih aktera predstavlja rizik i u vidu kreiranja neravnoteže u međuetničkim odnosima unutar zemlje, za koje se svi akteri, uključujući vlasti, jasno slažu da su se pogoršali od 2018. godine. 

- Zato su potrebni istinski napori da se rješavanju ove situacije pristupi holistički i strateški, putem obezbjeđivanja zaštite i promocije manjinskih kultura uz interkulturalizam, ispunjenja zahtjeva za tranzicionom pravdom, kao i osnaživanjem lokalnih vlasti kapacitetima i resursima za hitno i efikasno rješavanje slučajeva međuetničkih neprijateljstava – navodi se u dokumentu. 

Smatraju da, uprkos periodu snažnih političkih i društvenih turbulencija, Crna Gora ostaje posvećena principima demokratije, vladavine prava i zaštite ljudskih prava, uključujući manjinska prava, kao i razvoju koncepta interkulturalizma kao nacionalnog procesa u kontekstu nestabilne regionalne i evropske situacije. 

- Crnogorsko društvo satkano je od različitosti, pri čemu nijedna etnička grupa ne čini apsolutnu većinu – kazali su u analizi.

 Turbulencija

Period monitoringa u Crnoj Gori obilježen je, kako navode, političkim turbulencijama i nestabilnošću, pri čemu su državu u periodu od pet godina vodile četiri različite vlade. 

- Tokom velikog dijela tog perioda, ove vlade upravljale su državom dok su bile u tehničkom mandatu. Nova vlada imenovana je 31. oktobra 2023. godine, sedam dana prije posjete Savjetodavnog komiteta. Dio turbulencija proizašao je iz pandemije kovida-19, ali je njihov veći dio rezultirao iz Zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je na kraju izmijenjen na način da su nakon protesta velikog obima i promjene vlasti uklonjene osporavane odredbe – navodi se u izvještaju.

Imajući u vidu multietnički i multivjerski sastav Crne Gore, kako je istaknuto, „politička pozicija Srpske pravoslavne crkve i uticaj susjednih zemalja djeluju kao destabilizujuće snage“. 

- Uz nestabilnu političku situaciju, ove snage karakteriše i rizik da će kreirati neravnotežu u međuetničkim i interkulturnim odnosima koji su ostali relativno harmonični, ali su se pogoršali tokom perioda monitoringa – kazali su iz Savjetodavnog komiteta za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina. 

Element koji treba istaći je, kako dodaju, pritisak koji je vršen u odnosu na pravo na slobodno samoodređivanje tokom popisa 2023. godine.

Smatraju da, uprkos aktivnostima koje se sprovode u nadi da će se situacija stabilizovati tokom vremena, uz stabilnu vladu koja je sada na vlasti, predstoji posao na ocjeni efekata proteklih pet godina i kreiranju mjera u domenu politika za sveobuhvatno rješavanje problema, uz angažovanje s civilnim društvom, predstavnicima manjina i drugima kako bi se (ponovo) izgradilo povjerenje. 

Fond instrumentalizovan za partijsko-političke ciljeve

Navode i da je zakonski okvir za zaštitu osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama uglavnom nepromijenjen i ostaje solidan osnov za promociju manjinskih prava, koja se dobro poštuju, naročito u odnosu na jezičko obrazovanje albanske manjine. 

- Postoji impresivan dijapazon vidova podrške za manjinske kulture kroz višestruke tokove finansiranja, a prije svega posredstvom Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Međutim, potrebno je unapređenje rada ovog fonda, koji ostaje instrumentalizovan za partijsko-političke ciljeve – ocijenjeno je u izvještaju. 

Položaj Roma i Egipćana ostaje zabrinjavajući i zahtijeva hitnu pažnju organa vlasti na svim nivoima u pravcu rješavanja lokalnih problema koji se, između ostalog, odnose na stanovanje, dokumentaciju i pristup zdravstvenoj zaštiti. 

- Najveći nivoi etničke netolerancije su oni koji se ispoljavaju protiv Roma i Egipćana. Uz to, Romkinje prati manja vjerovatnoća da će ostvariti adekvatan pristup zdravstvenoj zaštiti, što je rezultat diskriminacije u zdravstvenom sektoru i/ili nedostatka dokumentacije – ističe se u izvještaju. 

Sudeći po posjeti Savjetodavnog komiteta, među nekim lokalnim vlastima postoji očigledan nedostatak kapaciteta i znanja u domenu ljudskih prava, kao i apatija prema dominantnim problemima koji pogađaju nacionalne manjine. 

- Takođe je potrebno preduzeti udružene napore ka intenziviranju osnaživanja Romkinja i Egipćanki. Nedostatak informacija o romskoj kulturi, istoriji ili identitetu u školskom programu je zabrinjavajući, a isto važi i za nedostatak nastave na romskom jeziku – smatraju iz Savjetodavnog komiteta Savjeta Evrope. 

Dodaju da pristup Roma i Egipćana obrazovanju treba unaprijediti, naročito u predškolskom obrazovanju u odnosu na segregaciju i u smislu završetka srednjeg obrazovanja. 

- Određeni uspjeh primjećuje se u unapređenju stopa pohađanja škole na nivou osnovnog obrazovanja, između ostalog kroz smanjenje stopa ranih brakova – navodi se u izvještaju. 

Građansko obrazovanje i afirmativna akcija

Iz Savjetodavnog komiteta su naveli da građansko obrazovanje ostaje izborni predmet, što znači da njihova prethodna preporuka nije sprovedena. 

- Nijesu osmišljene obavezne obuke ili smjernice za nastavnike u pogledu 20 odsto nastavnog plana i programa koji nastavnici sami popunjavaju aktivnostima, prije svega sadržajem u vezi s lokalnim područjem, koji bi uključivao nacionalne manjine i njihove pripadnike/pripadnice. Isto tako, Ministarstvo prosvjete nije preduzelo nikakav dodatni nadzor nad ovih 20 odsto nastavnog plana i programa – istaknuto je u izvještaju. 

Dodaju i da nije realizovana preporuka da se proširi afirmativna akcija u pogledu izbornog zakonodavstva na način da obuhvati i pripadnike/pripadnice romske manjine.

Preporuke za hitnu akciju

Savjetodavni komitet poziva vlasti da odmah objave razvrstane podatke sakupljene tokom popisa. 

- Kako bi se obezbijedilo povjerenje u popis i šira implementacija manjinskih prava na osnovu njegovih rezultata, vlasti treba da uključe predstavnike nacionalnih manjina u analizu i objavljivanje podataka sakupljenih tokom popisa, kao i da rade s njima na identifikaciji i rješavanju problema koji su pratili popis, uključujući u odnosu na pravo na samoodređenje i kampanju bilbordima – navodi se u dokumentu. 

Potrebno je, kako dodaju, prikupiti komplementarne razvrstane podatke, poput nezavisnih istraživanja i empirijskih studija, a naročito u regionima i opštinama u kojima osobe koje pripadaju manjinama žive u većem broju.

Savjetodavni komitet poziva vlasti da revidiraju postupak imenovanja u Komisiju za vrednovanje projekata Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

- Kako bi se obezbijedilo da su u njoj zastupljene sve nacionalne manjine, kao i diverzitet u okviru manjinskih zajednica, kao i da preduzmu korake za rješavanje problema instrumentalizacije Fonda u službi partijsko-političkih ciljeva. Potrebno je obezbijediti obuku pripadnicima/pripadnicama nacionalnih manjina kako bi im se omogućilo da apliciraju za projekte Fonda na ravnopravnoj osnovi s organizacijama, kao i praćenje i vrednovanje projekata u smislu njihove efikasnosti u, između ostalog, podizanju svijesti o kulturama i identitetima nacionalnih manjina, dok jačanje interkulturnog razumijevanja treba sveobuhvatno unaprijeditiati – ističu u dokumentu.

Savjetodavni komitet poziva vlasti da procijene efekte postojećih mjera u domenu politika za jačanje integrisanosti društva u cjelini te da na toj osnovi izrade koherentnu i široko postavljenu strategiju za jačanje zajedničkog građanskog identiteta na osnovu zajedničkih interesa razvijenih i definisanih na otvoren i participativan način. 

- Savjetodavni komitet poziva vlasti da prioritetno obezbijede pristup adekvatnom stanovanju za Rome i Egipćane, naročito u naselju Bijela Gora i njegovom okruženju u Ulcinju. Potrebno je izgraditi kapacitete na lokalnom nivou i mobilisati održivo finansiranje kako bi se omogućilo lokalnim i nacionalnim vlastima da na efikasan način koordiniraju odgovorom na neadekvatno stanovanje, uključujući putem rješavanja problema s dokumentima i kroz efikasne konsultacije s pripadnicima/pripadnicama predmetnih zajednica – precizirano je u dokumentu.

Pozivaju vlasti i da obezbijede efikasan pristup srednjem i visokom obrazovanju za Rome i Egipćane, naročito pokrivanjem troškova ispita u završnoj godini srednje škole s kojima se takvi učenici suočavaju nesrazmjerno, kao i staranjem da se stipendije uplaćuju blagovremeno i da predstavljaju smislen podsticaj za nastavak školovanja. 

- Potrebno je angažovati veći broj medijatora kako bi se riješio problem napuštanja školovanja ili upornog odsustvovanja te obezbijedio redovan ritam učenja i nastavka studija između nivoa osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja – navodi se, pored ostalog, u mišljenju.

Savjetodavni komitet za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina je nezavisno tijelo koje pomaže Komitetu ministara Savjeta Evrope u ocjenjivanju adekvatnosti mjera koje preduzimaju članice Okvirne konvencije u pravcu ostvarivanja principa koji su propisani Konvencijom.

Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina, koju je usvojio Komitet ministara Savjeta Evrope 10. novembra 1994, a koja je stupila na snagu 1. februara 1998, propisuje principe koje treba poštovati, kao i ciljeve koje države treba da postignu kako bi se obezbijedila zaštita nacionalnih manjina.