Ivanov: Ako se nastavi globalno zagrijavanje dio od Ulcinja do Herceg Novog će imati mnogo olujnih nepogoda tokom ljeta

Ako se nastavi sa ovakvim trendom i ne preduzmu mjere za smanjivanje emisije štetnih gasova, možemo očekivati dalji porast temperature i intenziviranje padavina, kazala je u emisiji E uživo, na Televiziji E, načelnica odsjeka za primijenjenu meteorologiju i klimatske promjene u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju, Mirjana Ivanov.

- Možemo očekivati izlučivanje padavina više u obliku kiše, nego u obliku snijega. Ono što je zabrinjavajuće je, kada govorimo o našim prostorima, možemo očekivati da se u toku ljeta pojavljuju olujne nepogode i to naročito u oblasti primorja, od Ulcinja pa prema Herceg Novom, sa tim centrom od nekih dva procenta povećanja srednje godišnje brzine, tu je neki centar od Ulcinja do Budve. Tu bi mogli da očekujemo jake nepogode praćene vjetrom i intezivnim padavinama u toku ljetnje sezone - rekla je Ivanov.

Kad postoji intenzivno zagrijavanje u atmosferi, objašnjava Ivanov,  ono mora da se reflektuje na energetski bilans površine, i to se, kako kaže, odražava na klimatske procese, da oni postaju jači i intenzivniji.

- Sezona tropskih ciklona je od aprila do oktobra. Zbog toga što imamo povećanu koncentraciju gasova sa efektom staklene bašte, i porast globalne temperature za 1,1 stepen celzijusa, imamo veće i dinamičnije procese koji nam se dešavaju… Da bi uragan nastao potrebni su mu uslovi, a to je površina mora od najmanje 27 stepeni celzijusa, to se sve dešava u  jednoj zoni mirnih vjetrova, do slabih, tako da imamo intenzivno isparavanje i taloži se ta koncentracija vodene pare u atmosferi. Ono što je isto bitno, je da je more toplije nego što je inače bilo. Imamo slučajeve i kod nas da nam je temperatura površine mora porasla za 1,7 stepeni celzijusa To je prema podacima glavne meteorološke stanice u Baru koja ima izuzetno kvalitetne podatke, tako da od 1980.godine, sve do sada, temperatura je stalno rasla, skoro da je linearno rasla, tako da je na godišnjem nivou, zaključno sa 2023.godinom, taj porast od 1,7  celzijusa, a da govorimo  o tropskim površinama gdje je još intenzivnije to zagrijavanje - naglasila je Ivanov.

Prošla godina je u Crnoj Gori bila toplija za 2,4 stepena celzijusa u odnosu na mjerenja od1961.-1990. godine i to je do sada bila najtoplija godina.

Što se tiče ove godine, smatra Ivanov, temperatura je viša u odnosu na prošlu, a naročito je pogodilo sjeverne krajeve Crne Gore.

Crna Gora, kaže ona, redovno obavještava Ujedinjene nacije i njihovu Okvirnu konvenciju za klimatske promjene.