Doderović: Očekivana dužina životnog vijeka u Crnoj Gori je ispod evropskog prosjeka

Portal ETV

U publikaciji Univerziteta Crne Gore obrađeno je osam oblasti, među kojima su zdravstvo i očekivana dužina života građana Crne Gore, a zaključak je da su oba segmenta ispod evropskog prosjeka i da zdravstvena kriza nastupa pojavom korona virusa 2019. godine — rekao je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E demograf Miroslav Doderović.

Publikacija Univerziteta Crne Gore ukazuje na ozbiljne demografske probleme — očekivani životni vijek od 75,9 godina i dalje je ispod prosjeka Evropske unije, dok je čak 94 odsto smrtnih slučajeva uzrokovano nezaraznim bolestima.

Kako je pojasnio Doderović, publikacija je nastala povodom obilježavanja 50 godina Univerziteta Crne Gore i obuhvata oko 180 strana, kroz osam tematskih segmenata, od kojih se jedan odnosi na zdravstvo i demografiju.

— Karakteristika publikacije je da se bavi sa više ciljeva, a kada se obrađuje više ciljeva, često izostaje fokus. Zato je ona u metodološkom smislu prilično heterogena, jer povezuje viziju i preporuke, kao kratkoročne mjere, ali u suštini razotkriva ukupne slabosti kada je riječ o demografiji. Publikacija pokazuje da nam je populacija sve starija, da imamo kadrovsko starenje u zdravstvu, epidemiološku tranziciju i izraženu migraciju mladih. Takođe ukazuje da se kao društvo suočavamo sa zdravstvenom krizom, koju možemo pratiti i kroz ove priloge, ali i kroz izvještavanje u štampi — sa sve dužim listama čekanja i stanovništvom koje se suočava sa brojnim zdravstvenim izazovima — rekao je Doderović.

On je podsjetio da je zdravstvena kriza u Crnoj Gori postala jasno vidljiva pojavom covida-19, što, kako je ocijenio, pokazuje da model zdravstva koji je uspostavljen 1945. godine dostiže svoju kulminaciju.

— Vidjećemo da ta kulminacija počinje 2019. godine, kada je korona ogolila sve slabosti našeg društva. Pokazalo se i da smo po broju ljekara, uprkos evidentiranom kadru, ispod evropskog prosjeka. Isto važi i za indikatore dužine životnog vijeka. U ovoj studiji nije dovoljno prepoznato da je zdravstvena kriza znatno kompleksnija — malo se izdvaja za prevenciju, bilježi se povećana smrtnost, naročito od kardiovaskularnih bolesti, dok u oblasti reproduktivnog zdravlja imamo dobre strategije. Međutim, kada je riječ o drugim zdravstvenim strategijama, one kod nas nijesu na zadovoljavajućem nivou — zaključio je Doderović.