Ćalović-Marković: Crna Gora suočena sa problemom zarobljavanja države

Crna Gora je suočena sa problemom zarobljavanja države, zbog čega su mnoge koruptivne prakse integrisane u zakone i omogućavaju sticanje privilegija pojedincima, navodi se u Izvještaju o procjeni nacinalnog sistema integriteta Crne Gore koji je predstavljen danas u Podgorici.

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) je kao dio regionalnog projekta, a u saradnji sa organizacijom Transparency International iz Berlina sprovela istraživanje u Crnoj Gori u cilju sveobuhvatnog uvida u nacionalni sistem integriteta.

Izvršna direktorica MANS-a Vanja Ćalović Marković rekla je da je istraživanje obimno i da se odnosi na sve institucije koje na bilo koji način mogu doprinijeti borbi protiv korupcije, kada je u pitanju prevencija i sankcionisanje.

- Crna Gora se suočava sa problemom takozvanog zarobljavanja država. Zbog toga su mnoge koruptivne prakse integrisane u zakone i omogućavaju sticanje određenih privilegija pojedincima - rekla je Ćalović Marković, predstavljajući izvještaj.

Ona je kazala da je urađeno malo u protekle četiri godine da se počne sa odrobljavanjem sistem.

- Skupština bi tu trebalo da ima ključnu ulogu, pored Vlade kao predlagača zakona - istakla je Ćalović Marković.

Ona je naglasila da je potrebno konačno usvajanje zakona o Skupštini i Vladi, kako bi se znale procedure i na koji način se donose odluke.

- Da se ne bi donosile iza zatvorenih vrata, da ne bi dolazili u situaciju da su u zakone ponovo uključuju neki partikularni interesi - istakla je Marković.

Ona je kazala da je urađeno malo u protekle četiri godine da se počne sa odrobljavanjem sistem.

- Skupština bi tu trebalo da ima ključnu ulogu, pored Vlade kao predlagača zakona - smatra Ćalović Marković.

Ona je ocijenila da je potrebno konačno usvojiti zakone o Skupštini i Vladi, kako bi se znale procedure i na koji način se donose odluke.

Ona je ukazala da je potrebno i usvajanje etičkog kodeksa poslanika, kako bi se propisao konflikt interesa onih koji odlučuju o zakonima.

- Imamo situaciju da poslanici odlučuju o stvarima koje se direktno tiču njihovih ličnih interesa - dodala je Ćalović Marković.

Ona je, govoreći o zakonu o Vladi, kazala da je, pored samog značaja propisivanja procedura, značajan i zbog transparentnosti i kasnije odgovornosti za donešene odluke.

- Odluke koje se donose iza zatvorenih vrata, gdje dokumentacija nije dostupna, stvaraju ogroman prostor za korupciju i to je nešto što bi morao da reguliše zakon o Vladi - istakla je Ćalović Marković.

Govoreći o transparentnosti, ona je naglasila da je ključni zakon u toj oblasti Zakon o slobodnom pristupu informacijama (SPI).

Ćalović Marković je dodala da se nada da će, ako Ministarstvo javne uprave do kraja godine ne izađe sa novom verzijom zakona, Skupština iskorsititi priliku da sama predloži novi zakon.

- Ja ne bih tražila toliko da se usvoji novi zakon, da se praksa promijenila bolje nakon promjene vlasti, ali nije, u nekim segmentima se promijenila i na gore - istakla je Ćalović Marković.

Ona je naglasila da su Zakonom o arhivskoj građi, koji je ostatak iz prethodnog režima, propisani kratki rokovi čuvanja dokumenata, tako da se kontinuirano uništava dokumentacija koja može biti od značaja za otkrivanje korupcije.

- Posebno je važno što se nigdje ne notira koji je dokument uništen, zamislite koliko dokaza je na taj način uništeno i ni danas nemamo nikakvih napora da se taj zakon promijeni i da se dokumenta čuvaju - rekla je Ćalović Marković.

Ona je pozdravila pokretanje izrade novog zakona koji će regulisati rad javnih preduzeća.

Govoreći o Zakonu o srečavanju korupcije, Ćalović Marković je rekla da se nada da će i taj zakon biti izmijenjen.

Ona je dodala da se nada i da će u vezi Zakona o finansiranju političkih partija konačno biti preduzeti konkretni koraci i da će Odbor za izbornu reformu profunkcionisat.

- Ili da ćemo vidjeti spremnost da taj zakon sadrži neke ozbiljnije odredbe, prvenstveno kazne - kazala je Ćalović Marković, navodeći da je važeća regulativa krajnje podsticajna kada je u pitanju politička korupcija, jer su kazne smiješne u odnosu na količinu nelegalnog novca koji je u političkim partijama i kampanjama.

Ćalović Marković je ocijenila da je neophodno uvesti veting u policiji, tužilaštvu i sudstvu.

- Jasno je da taj veting ne može biti sveobuhvatan na svim nivoima i odmah sproveden, jer bi to paralisalo sistem - dodala je Ćalović Marković.

Prema njenim riječima, za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala značajno je i uspostavljanje specijalnog suda.

Ćalović Marković je kazala da se vidi na koji način se odvijaju slučajevi koji se sada vode.

- Dok se jedni puštaju, drugi se drže u pritvoru, nejasno je na koji način su u određenim slučajevima neke osobe u mogućnosti da slobodno hodaju, a neki su u pritvoru. Šta će se desiti sa njihovim predmetima - ništa, svaki će da padne iz proceduralnih ili nekih drugih razloga i grešaka - rekla je Ćalović Marković.

Ona je pitala ima li iko u Crnoj Gori ko misli da će Vesna Medenica biti osuđena.

- Više nemamo vremena da čekamo, jer se ti postupci dešavaju, nemamo više vremena da čekamo čišćenje tužilaštva jer se opstrukcije već dešavaju - istakla je Ćalović Marković.

Potpredjsednik Skupštine Boris Pejović rekao je da je jako važno da Parlemet konkretnim djelima pokaže distancu u odnosu na dosadašnju praksu.

- Neophodno je što prije usvojiti zakone o Skupštini, Vladi, SPI, arhivskoj građi, jer je to jedan od konkretnih doprinosa, ako već imamo političku volju za brobu protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Pejović.

On je kazao da precizna analiza koju izvještaj donosi prikazuje ne samo snage, već i izazove sa kojima se Crna Gora suočava.

- Preporuke u izvještaju predstavljaju putokaz ka snažnijem instiucionalnom okviru i boljoj borbi protiv korupcije - dodao je Pejović.

Kako je rekao, jačanje integriteta institucija je ne samo pitanje borbe protiv korucpije, već i pitanje održivog upravljanja i društvene pravde.

Ministar pravde Bojan Božović rekao je da se nedopustivo dugo čekaju zakoni o Skupštini i Vladi.

- Ukoliko želimo da pričamo o integritetu i borbi protiv korupcije, moramo prvo uvesti mehanizme za kontrolu onih koji su ključni donosioci političkih odluka - rekao je Božović.

Kako je rekao, licemjerno bi bilo da ministar pravde insistira na vetingu i provjerama bilo koga u sistemu, ako sam ne prođe kroz to.

Božović je ocijenio da veting mora biti kontinuirani i višeslojan proces.

- Činjenica je da ne smijemo da usporimo ostvarivanje osnovnog ljudskog prava – na pravično suđenje, time što bi blokirali taj proces kroz veting - istakao je Božović.

On je kazao da više od 100 sudija u posljednje četiri godine više nije u sistemu, što je, prema riječima Božovića, u jednom formatu veting.

- Provjera integriteta ne može samo da se zasniva na tome da li će neko prestati da bude sudija, tužilac ili ministar pravde, jer ima života i profesija poslije toga - rekao je Božović.

On je, govoreći o pisanju zakona, rekao da se nerijetko desi da u Ministarstvu pravde najvažnije zakone pišu jedna ili dvije osobe po direktoratu.

- To je alarmantno stanje i treba reći sa kakvim izazovima se susrećemo i zato dobijamo kritike da moramo jačati kadrovski institucije - rekao je Božović.

Vršilac dužnosti direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušan Drakić rekao je da analiza plana integriteta svih organa vlasti već osam godina ukazuje na uzrok problema koji dovode do pogrešne primjene zakona ili rada institucija.

- 740 planova integriteta imamo, 740 institucija je samo sebe ocijenilo na izloženost korupciji, navelo vrste rizika od korucpije i mjere kako bi ti rizici bili smanjeni i otklonjeni - kazao je Drakić.

On je naglasio da analize tih planova koje Agencije radi svake godine otprilike niko nije uzeo u razmatranje zadnjih osam godina.

- Najmanje uspjeha u savladavnju identifikovanih rizika organi vlasti su imali kada je u pitanju kadrovska politika, etično i profesionalno ponašanje zaposlenih, to smo mi sami o sebi rekli - rekao je Drakić.

On je naglasio da jedna trećina organa vlasti nema usvojenu strategiju razvoja, niti je obuhvaćena nekom sektorskom strategijom.

Kako je rekao Drakić, četiri petine organa vlasti su naveli da je uspostavljen mehanizam kontrole pri donošenju diskrecionih odluka.

- To je pohvalno, ali najmanji procenat organa koji su izvijestili da takav organ postoji su lokalna samouprava i državna uprava - dodao je Drakić.

On je kazao da 368 organa ima angažovane osobe po osnovu ugovora u djelu.

- To je indikator sistema koji nije dobro postavljen ili koji se zloupotrebljava. Najveći procenat je zabilježen u državnoj upravi, gdje 93 odsto organa ima angažovane radnike po ugovoru o djelu - istakao je Drakić.

Kako je kazao, 349 organa nema uspostavljenu unutrašnju reviziju.

Drakić je rekao da su među najvećim rizicima u svim organima još i sukob interesa, nedozvoljeno lobiranje, povreda etičkih pravila, primanje nedozvoljenih poklona, neadekvatno sprovođenje postupka javnih nabavki.

On je apelovao na donosioce odluka i nadležne organe da organizuju javne rasprave kako bi se čula i druga mišljenja.

- Kao osnov treba da budu dokumenti MANS-a i drugih, koji su jasan pokazatelj šta ne valja u Crnoj Gori. Bez toga mi ćemo se vrtjeti u krug, ako ne uzmemo u razmatranje ta dokumenta koja trebaju da budu baza djelovanja - rekao je Drakić.