Brajović: Karcinom prostate je u tri najčešća karcinoma kod muškaraca

Benigna hiperplazija je benigna bolest, dok je karcinom prostate maligna bolest, i on je u tri najčešća karcinoma kod muškaraca, pored kolorektalnog i karcinoma pluća - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, urolog Vladimir  Brajović.

Prema istraživanjima cancer prostate je najveći malignitet kod muškaraca, a kada je Crna Gora u pitanju od ove bolesti obolijeva u prosjeku svaki stoti muškarac.

Odziv pacijenata na urološki pregled nije na željenom nivou, kaže Brajović, iako je mnogo bolja situacija nego u nekom periodu prije dvadesetak godina, dodaje on, jer mlađe generacije imaju razvijeniju svijest o važnosti preventive, ističe on, pa samim tim više dolaze na urološke predmete.

- Ono što je bitno napomenuti je da su i firme sve više svjesne važnosti preventive i organizuju sistematske godišnje preventivne preglede za svoje zaposlene, tako da muškarci dolaze redovno kod urologa u velikom broju. Takođe, svjedoci smo da pacijenti ponekad priznaju da su natjerani od strane familije da dođu na urološke preglede. Ide nekim svojim tokom, iako nije dinamika koju bismo mi željeli - rekao je Brajović.

Benigna hiperplazija je benigna bolest, objašnjava Brajović, dok je karcinom prostate maligna bolest, i on je, ističe doktor, u tri najčešća karcinoma kod muškaraca, pored kolorektalnog i karcinoma pluća.

- Važno je reći da je to uglavnom bolest starije životne dobi, što će reći u sedmoj i osmoj deceniji života da se najčešće javlja. Međutim, kao i za sve u životu, nema pravila, tako da smo svjedoci da i u četvrtoj deceniji ponekad se desi, rijetko, ali se dešava da se nađe karcinom prostate. Važno je napomenuti da što se tiče simptoma benigne hiperplazije i karcinoma prostate nema  skoro nikakve razlike u simptomatologiji, naročito u početnim stadijima bolesti, dok u odmaklom stadiju bolesti karcinoma  prostate već počinju simptomi metastaza i to je već razlika u odnosu na benignu hiperplaziju - naglasio je Brajović.

Pacijenti primjećuju tegobe u vidu učestalog mokrenja, objašnjava on, slabijeg mlaza, kapanje, potrebe za domokravanjem, kako navodi, češćeg ustajanja noću, i ti su simptomi u početku, kako kaže, identični kod obje bolesti.

- Važno je napomenuti da su pacijenti koji kod muških rođaka, prve i druge linije, što će reći otac, stričevi i djed, ako neko od njih ima karcinom prostate, vrlo je važno da se još ranije javi na urološke preglede, negdje od četrdesete godine života. Kod populacije koja nije pod genetskim rizikom dovoljno je od 45. godine jednom godišnje izvaditi PSA. To je tumorski marker koji je specifičan za prostatu, a njegova normalna vrijednost je do 4, i obično kad bude preko pacijenti se uspaniče i dolaze prepadnuti na preglede. Međutim, nije svako povećanje PSA obavezno i karcinom. Vrijednost može biti povećana i kod velikih prostata, pa sami volumen prostate dovodi do povećanja vrijednosti PSA, može biti  povećan kod upala i raznih manipulacija vezanih za prostatu, i važno je da se pacijenti ne uspaniče odmah - zaključio je Brajović.

Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu  TV E.