Najava: Građanski ugao - 04.12.2024.

03.12.
17:15h﻿
Aleksandru Mijajloviću i Dragu Spičanoviću preinačeno je rješenje o određivanju pritvora (pravosnažno) tako što je Mijajloviću dodata tačka 3 i 4, člana 175 ZKP-a, a Spičanoviću tačka 3.
Naravno, uradio je to Apelacioni sud i naravno jedna sutkinja koja je preuzela vanraspravno vijeće (odsijek za pritvor) i to za svaki slučaj.
I za pojedine.
 
I ni po jada što nema, kako rekoše, novih okolnosti na koje su se pozvali. Sve su stare i razmatrane od strane Višeg suda.
Ali.
Pazite, nema se pravo žalbe na to rješenje.
Preinačen osnov za pritvor, nađene nove činjenice za odluku, nađene nove okolnosti.
Žalbe - jok.
I sada, mislite se vi, da ja treba da se obratim protestnom notom Sudskom savjetu, Ministarstvu pravde, Vrhovnom sudu.
A kako, drugovi i drugarice?
 
Kako kada Boris B. kaže..." ja sam samo poslanik, ali neki likovi treba da nestanu..."(kraj citata).
 
Kako da nestanu, ne znam.
Da ih nema?
Da ih sakriju?
Da nestanu doživotno u Spužu?
Je li ovo smiješno?
Ovo je suludo, opasno.
Nema toga ko nije streknuo.
Miči ih, opasni su, glavni komentar.
Što bi se fatao sa njima, bolje s mirom. Opet - drugi glavni komentar.
Ministre pravde, zamoli da nam dostave odluku sa pravnom poukom.
 
Ili neka mene pouče kako to da se na novo činjenično i pravno stanje o pritvoru žalba ne daje trećem stepenu.
Uostalom, bolje da se ne petljate.
P.S. I glumac koji glumi kralja Lira ne očekuje da postane kralj Lir.

Đe je žalba, stručnjaci?

Pravnik i istoričar Novak Adžić podnio je ostavku na članstvo u Crnogorskom PEN centru.
- Tražim da se ista odmah konstatuje. I moje ime da se izbriše sa spiska članova- navodi Adžić u saopštenju.
On se zahvalio svima i poželio dobro i napredak PEN centru.&nbsp;
- Ali, važna napomena, ne prihvatam da mi jučerašnji i politički balavci kroje politiku, čast izuzecima- poručuje Adžić.

Novak Adžić podnio ostavku u Crnogorskom PEN centru

Odbornici SO Bijelo Polje na današnjoj sjednici usvojili su prijedlog o davanju saglasnosti za izmjenu Statuta JU Ratkovićeve večeri poezije i oduzimanje nagrade „Risto Ratković" Radovanu Karadžiću.&nbsp;
Od 22 odbornika, koliko ih je bilo prisutno na početku sjednice, prijedlog je podržalo 19, kao i prethodnog puta kada je izglasan zaključak koji je upućen Savjetu JU Ratkovićeve večeri poezije.
Nije bilo glasova protiv, niti uzdržanih.

Odbornici SO Bijelo Polje dali saglasnost za izmjenu Statuta i oduzimanje nagrade „Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Zagazili smo u decembar, a još uvijek nema zelenog svjetla ni za jedno od najavljenih pregovaračkih poglavlja za zatvaranje, ocjenjuje za Antenu M građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić.
Kako napominje, predstavnici vlasti su najavljivali da će čak sedam poglavlja biti zatvoreno do kraja godine.
- Na kraju su, ipak, revidirali svoja obećanja na pet poglavlja (3, 4, 6, 11, 13). Krajnji rok za održavanje međuvladine konferencije je 16. decembar, kada konferencija može biti održana na marginama Savjeta za opšte poslove (GAC). Iako se nadam da ćemo uspjeti zatvoriti barem nekoliko poglavlja, otezanje procesa do posljednjeg trenutka nije posljedica birokratije već politička poruka i izraz opreza država članica, nedovoljno uvjerenih oko narednih koraka- naglašava sagovornica Antene M.&nbsp;
Ističe da odugovlačenje država članica odražava pravo raspoloženje u vezi sa napredovanjem Crne Gore, o čemu percepcije nijesu jedinstvene.
- Nesaglasnost širom EU oko proširenja apsolutno nije novina. Samo laici su predstavljali EU podršku kao monolitnu i unisonu. Jednoglasnost je bilo lakše postići na nižim administrativnim koracima dok je proširenje izgledalo daleko. Kako se cilj približava, rastu sumnje kod država-članica da li su države-kandidatkinje spremne i dovoljno napredovale. Nažalost, vlast u Crnoj Gori ne vodi dovoljno računa da ne daje povoda za sumnju da je uprava potpuno posvećena reformama i evropeizaciji- navodi Bajramspahić.&nbsp;
Podvlači da ova godina nije bila posebno uspješna za Crnu Goru kada su u pitanju pregovori jer je za 11 mjeseci zatvoreno samo jedno pregovaračko poglavlje.
- To je nedovoljno. U idealnom scenariju, ako bi zatvorili i pet do kraja godine, i dalje smo pred ogromnim problemom kako zatvoriti 20 ili više sljedeće godine- ukazuje građanska aktivistkinja.
Bajramspahić upozorava kako postoji opasnost da zbog usporavanja pregovora sa Crnom Gorom, anti-EU snage u našoj državi iskoriste priliku da šire anti-EU retoriku.
- Takve demagogije već ne manjka u javnom diskursu, a posebno na desničarskim portalima i na društvenim mrežama. Ono što je posebno zabrinjavajuće i protivno javnom interesu, je da vlasti iskoriste eventualno nezatvaranje pet poglavlja već manji broj njih, otvaranje tema o pravu veta, sadržaju ugovora između Crne Gore i i EU, zaštitnim mehanizmima od novih članica, pitanje „probnog roka“ - da se inate sa EU i odbijaju da sprovode neophodne reforme. To bi bilo pogubno- izričita je Bajramspahić. &nbsp;
Ističe da su članstvo Crne Gore u EU i reforme interes svih koji žive ovdje i koji zaslužuju kvalitetnije uslove za život i funkcionalniju javnu upravu.
- Zbog toga građani i građanke ne treba dodatno da plaćaju eventualne neuspjehe vlasti. Javnost mora da bude budna i da insistira na posvećenosti EU putu, bez obzira na sve složene okolnosti- poručuje sagovornica Antene M.
Kako naglašava, Vlada ne smije da se zanosi da ima ikakav ucjenjivački potencijal prema EU.
- Zaostajanje u pregovorima mora da natjera vlast da radi još više, a ne suprotno. Pregovaračka struktura mora da demonstrira još ubjedljivije rezultate, a ne da se neprestano oslanja na „gledanje kroz prste- kategorična je Bajramspahić.
Podvlači da nije dovoljno laskati sebi da su „obaveze završene“ i da ostalo zavisi od nekog drugog, što uprava, ističe, često radi.
- To najčešće nije tačno i zapravo znači da je EU tražila dodatna pojašnjenja i dokaze o realizaciji mjerila za zatvaranje- ukazuje Bajramspahić.&nbsp;
Kako navodi, umjesto ležerne pozicije i olakog shvatanja pregovora kao da će se završiti sami od sebe - zahvaljujući geopolitici i podršci nekih ali ne svih aktera u EU - neophodno je proaktivno osmišljavati nove reforme koje mogu biti prikazane kao uspjesi koji transformišu zemlju u pozitivnom pravcu.
- Takvih reformi manjka, kao i generalno progresivne atmosfere i zdravog društvenog ambijenta. Ukupna slika stanja u Crnoj Gori mora biti takva da sve države članice budu potpuno uvjerene da naša država neće biti Evropskoj uniji dodatna glavobolja- izričita je građanska aktivistkinja.
Bajramspahić ukazuje kako podozrivost da nove članice djeluju kao „trojanski konji“ nije neutemeljena niti bez osnova.
- Zato Crna Gora mora argumentovano da pokaže da to neće biti. Treba pokazati odgovornost i sprovoditi ireverzibilne reforme, nepovratne, koje će učiniti da demokratske prakse trajno puste korijenje- poručuje sagovornica Antene M.
Smatra da institucije moraju imati preciznu strategiju kako da boljom slikom koju šalju u svijet odgovore na bojazni i nedoumice država članica, kao i aktivno učestvuju sa drugim zainteresovanim stranama u EU, u lobiranju za nastavak politike proširenja.
Koordinacija sa EU akterima koji promovišu proširenje EU, navodi naša sagovornica, izostaje. &nbsp;
- U mnogim evropskim prijestonicama, Crna Gora i Zapadni Balkan nijesu ni među deset vanjskopolitičkih prioriteta. Čak i kada je proširenje u pitanju, Ukrajina i Moldavija, pa donekle i Albanija koja se izborila za svoj momentum, dobijaju mnogo više političke pažnje i podrške. Naravno, za to postoje i razumljivi geostrateški razlozi- podvlači Bajramspahić.&nbsp;
Prema njenim riječima, već nekoliko puta je odgođeno objavljivanje inicijative Evropske komisije „Pregled politika i reformi za pripremu Evropske unije za proširenje“.&nbsp;
- Očekivalo se da će Evropska komisija objaviti ovaj dokument 4. novembra, uz predstavljanje Paketa proširenja za 2025. godinu, ali je na kraju odgođena do nakon prvog Foruma EU o proširenju, koji je održan 18. novembra, kada je objavljivanje ponovo odloženo. Kao razlog se navodi i to da su Paket odbrane i Višegodišnji finansijski okvir 2028-2034. hitniji prioriteti, dok su unutrašnje reforme koje treba da omoguće proširenje na trećem mjestu- pojašnjava sagovornica Antene M.&nbsp;
Ukazuje da je Crna Gora imala turbulentnu političku godinu i izostanak unutrašnjeg političkog dijaloga po svim pitanjima.
- Sprovedene reforme su ograničenog dometa i izbjegava se sprovođenje novog zakonodavstva. Maligni uticaji i regionalne okolnosti negativno utiču na nju, a ona nema kapacitet da snažnije popravi tempo regionalne dinamike, dok region ostaje zaglavljen u neproduktivnim konfliktima. Uprava i dalje djeluje kao raštimovani orkestar, sa Vladom koja je toliko svjesna svoje dezorjentisanosti da i ne pokušava da se sastane, već funkcioniše preko lajkova na WhatsApp-u. Ukoliko se ne podigne nivo rada na daleko ozbiljniji nivo, prilika koja stvarno postoji, u narednim mjesecima će se topiti- zaključuje Bajramspahić.

Bajramspahić: Turbulencije na rubu proširenja

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Najava: Građanski ugao - 04.12.2024.

Đe je žalba, stručnjaci?

Novak Adžić podnio ostavku u Crnogorskom PEN centru

Odbornici SO Bijelo Polje dali saglasnost za izmjenu Statuta i oduzimanje nagrade „Risto Ratković" Radovanu Karadžiću

Bajramspahić: Turbulencije na rubu proširenja

PRATITE TVe UŽIVO