<article>Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost sjutra će biti promovisana knjiga istoričara Petra Lekića "Studije i ogledi o crnogorskoj prošlosti", saopšteno je sa ovog fakulteta.Riječ je, kako kažu, o knjizi koja objedinjuje 12 radova u kojima autor interdisciplinarnim pristupom osvjetljava brojne fenomene crnogorske istorije, s posebnim akcentom na srednjovjekovne istorijske procese i pojave.O knjizi će govoriti Aleksandar Radoman, Vukota Vukotić, Jakov Marković i autor.Promocija će biti održana u Svečanoj sali FCJK u 12 h.</article>

Na Fakultetu za crnogorski jezik i književnost sjutra će biti promovisana knjiga istoričara Petra Lekića "Studije i ogledi o crnogorskoj prošlosti", saopšteno je sa ovog fakulteta.
Riječ je, kako kažu, o knjizi koja objedinjuje 12 radova u kojima autor interdisciplinarnim pristupom osvjetljava brojne fenomene crnogorske istorije, s posebnim akcentom na srednjovjekovne istorijske procese i pojave.
O knjizi će govoriti Aleksandar Radoman, Vukota Vukotić, Jakov Marković i autor.
Promocija će biti održana u Svečanoj sali FCJK u 12 h.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Kultura

Sjutra promocija knjige Studije i ogledi o crnogorskoj prošlosti na FCJK

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je daans da je dogovor o mineralima sa Ukrajinom bezbjednosna garancija koja je Kijevu potrebna protiv Rusije, odbacujući molbu britanskog premijera Kira Starmera za dodatnu američku vojnu podršku.
Starmer, koji se prvi put sastao sa Trampom u Bijeloj kući otkako je američki lider započeo svoj drugi mandat, nastojao je da šarmira domaćina, rekavši da je mir u Ukrajini postao moguć samo zahvaljujući Trampu.
U Ovalnom kabinetu, Starmer je predao pismo pozivnicu kralja Čarlsa za državnu posjetu. Tramp je prihvatio, ali datum još nije određen.
Ipak, osnovne razlike između saveznika ostale su na stolu tokom privatnog razgovora koji je uslijedio, uključujući i transatlantske tenzije oko američko-ruskih pregovora o ratu u Ukrajini.
Prije sastanka, Starmer je tvrdio da ne može biti dugoročnog mira u Ukrajini bez čvrstih američkih bezbjednosnih garancija – argument koji je Tramp gotovo u potpunosti odbacio.
- Mi smo oslonac jer ćemo biti tamo, radićemo - rekao je Tramp, misleći na ekonomsko partnerstvo. „Imaćemo mnogo ljudi tamo“.
Starmer je najnoviji evropski lider koji se sastao sa Trampom, nakon što je francuski predsjednik Emanuel Makron u ponedjeljak došao u Bijelu kuću na srdačan susret, uprkos jasnim razlikama u stavovima o ratu u Ukrajini i američkom pritisku za brzo primirje.
Tramp je izrazio optimizam da bi se mogao postići dogovor o prekidu vatre u Ukrajini i da će ruski predsjednik Vladimir Putin poštovati svoj dio bilo kakvog sporazuma.
- Predstoji nam razgovor o tome kako možemo to učiniti mogućim. Moramo osigurati da to bude sporazum koji će trajati - rekao je Starmer.
<h2>ŠOKIRANJE SAVEZNIKA</h2>
Tramp, koji je stupio na dužnost 20. januara, šokirao je tradicionalne američke saveznike u Evropi približavanjem Putinu, nazivajući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog „diktatorom“ i zahtijevajući nadoknadu za američku finansijsku pomoć Kijevu.
Očekuje se da će Zelenski u petak biti u Vašingtonu kako bi potpisao sporazum sa Trampom o rijetkim mineralima – dogovor koji je ukrajinski lider povezao sa daljom američkom pomoći. Tramp taj dogovor prikazuje kao način da SAD povrate novac potrošen na podršku Ukrajini. Prema riječima američkog zvaničnika, sporazum ne uključuje nikakve konkretne bezbjednosne garancije za Ukrajinu.
Starmer je nagovijestio da će Britanija povećati izdvajanja za odbranu i očekuje se da će pokušati da uvjeri američkog predsjednika da će Evropa pružiti podršku i bezbjednosne garancije Kijevu ako mirovni pregovori s Rusijom budu uspješni.
Visoki zvaničnik Trampove administracije rekao je novinarima da su zadovoljni Starmerovim obećanjima o povećanju troškova za odbranu.
Putin je u četvrtak upozorio „zapadne elite“ da ne pokušavaju sabotirati moguće poboljšanje odnosa između Rusije i Sjedinjenih Država, rekavši da će Moskva koristiti svoje diplomate i obavještajne službe kako bi spriječila takve pokušaje. Njegove izjave su bile očigledna referenca na Evropsku uniju i Britaniju.
Tramp je tokom drugog mandata prekršio brojne norme spoljne i unutrašnje politike, uznemirujući saveznike zagovaranjem američkog vlasništva nad Pojasom Gaze i obećanjem o uvođenju carina na trgovinske partnere i protivnike SAD.
- Želimo da svaki ekonomski odnos sa Velikom Britanijom bude zasnovan na recipročnoj i ravnopravnoj trgovini - rekao je Trampov saradnik.
U Ovalnom kabinetu, Tramp se požalio na trgovinske odnose sa Evropskom unijom, iz koje je Britanija izašla 2020. godine.
- Naša trgovina je, očigledno, fer i uravnotežena i zapravo imate mali suficit, tako da smo u drugačijoj poziciji &nbsp;- ubacio se Starmer.&nbsp;
Prema američkim vladinim podacima, SAD imaju trgovinski suficit u robi sa Britanijom.
U međuvremenu, američki potpredsjednik Džej-Di Vens, koji je takođe prisustvovao sastanku, rekao je da će lideri razgovarati o „kršenju slobode govora“ u Britaniji koje je, kako tvrdi, uticalo na američke tehnološke kompanije.
- U Ujedinjenom Kraljevstvu imamo slobodu govora veoma, veoma dugo - odgovorio je Starmer.
<h2>PRIJATELJSKI ODNOSI</h2>
Trampov odnos sa Starmerom započeo je prijateljski u septembru dvodnevnom večerom u Trampovoj kuli u Njujorku. Tim britanskog lidera opisao je atmosferu kao toplu, uz „ljubaznog domaćina“.
Poput Makrona, Starmer će tvrditi da bi ishitreni mirovni sporazum sa Rusijom, bez učešća Ukrajine ili evropskih zemalja, mogao dovesti do daljih nestabilnosti u Evropi, što ne bi bilo dobro ni za SAD.
Starmer je rekao da je otvoren za to da britanske trupe pruže bezbjednosne garancije Ukrajini, ali samo zajedno s drugim evropskim nacijama i pod „odgovarajućim uslovima“.
Evropske zemlje su zabrinute zbog visokog nivoa sukoba u Ukrajini, rekao je američki zvaničnik, dok bi im primirje donijelo više sigurnosti da je njihova uloga više mirovna nego odvraćajuća.
- Vrsta snaga zavisi u velikoj mjeri od političkog dogovora koji se postigne za okončanje rata. Taj balans je dio onoga o čemu će lideri danas razgovarati - rekao je američki zvaničnik.

Tramp izbjegao molbu Starmera za bezbjednosne garancije Ukrajini

Predsjednik bosanskohercegvačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik pozvao je u Banja Luku na razgovor o sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma predsjednicu Federacije Bosne i Hercegovine (BiH), Lidiju Bradari i predsjednika Vlade Federacije BiH, Nermina Nikšića. 
 
Dodikov poziv dolazi dan nakon presude Suda BiH koji je izrekao prvostepenu presudu kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije, podsjeća Radio Slobodna Evropa. 
 
Dodik i premijer RS Radovan Višković u pismu su naveli da RS pristaje samo na to da njena pozicija u BiH bude onakva kakva je definisana izvornim Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH, u kojima nije bilo državnog suda i tužilaštva, Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, državne obavještajne službe, Oružanih snaga BiH. 
 
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloš Lukić oslobođen je krivice. 
 
Oni su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita. 
 
Rukovodstvo Republike Srpske je uoči presude zaprijetilo “radikalnim odlukama” i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.

Dodik pozvao čelnike Federacije BiH na razgovor o sprovođenju Dejtonskog sporazuma

Skupština Republike Srpske usvojila je na posebnoj sjednici večeras, zakone kojima se neustavno zabranjuje djelovanje pravosudnih i istražnih institucija Bosne i Hercegovine u tom bosanskohercegovačkom entitetu.
Usvojenim Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS).
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.
Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se takođe mora izjasniti Parlament BiH.
No, ministarka uprave i lokalne samouprave RS-a Senka Jujić, u obrazlaganju ovog prijedloga, tvrdila je da, prema Ustavu BiH, "sve vladine funkcije i ovlaštenja koja Ustavom BiH nisu izričito povjerena institucijama BiH, pripadaju entitetima".
Za zakone je glasalo 49 poslanika, a tri protiv. Glasanju su prisustvovala 52 od 83 poslanika koliko broji Skupština RS-a.
Usvajanje zakona dolazi dan nakon presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku, kome je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice.
Oni su bili optuženi za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta.
Rukovodstvo RS-a je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.
Zakone je noć ranije usvojila Vlada RS-a i proslijedila ih u entitetski parlament. 
<h2>Usvojene i kazne za neizvršavanje odluka institucija RS-a</h2>
Usvojenim izmjenama Krivičnog zakonika RS-a uvodi se krivično djelo "nepoštovanje ili neizvršavanje odluka institucija ili organa RS-a".
Zakon definiše kažnjavanje službenih i odgovornih osoba koje obavljaju javnu dužnost u institucijama RS-a i Bosne i Hercegovine ukoliko ne sprovode, ne poštuju ili ometaju provođenje odluka institucija RS-a.
Predviđene su zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina, te izricanje i mjera zabrane vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti.
Uoči skupštinskog zasjedanja, entitetski predsjednik Milorad Dodik je izjavio da će RS "osporiti djelovanje Suda i Tužilaštva BiH".
Zaprijetio je i da će oni koji nastave da rade u Tužilaštvu BiH i SIPA-i, a žive u RS-u, biti procesuirani, nakon što zakoni u Skupštini budu usvojeni.
Ministar pravde RS-a Miloš Bukejlović, obrazlažući tekst zakona pred poslanicima, je rekao da se izmjene donose "iz neophodnosti zaštite institucionalnog poretka", te predviđa "jačanje mehanizma odgovornosti"osoba koje vrše javne funkcije u RS-u i na nivou Bosne i Hercegovine.
"Ovdje neće postojati nikakva krivična odgovornost za lica koja ostanu u organima Bosne i Hercegovine, odnosno postojaće odgovornost samo ako ne budu postupali u skladu sa stavovima i odlukama koje je donijelo rukovodstvo RS-a", izjavio je Bukejlović.
<h2>Ozakonjeno formiranje i Visokog sudskog i tužilačkog savjeta RS-a</h2>
Skupština je usvojila i Prijedlog zakona o visokom sudskom i tužilačkom savjetu RS-a, njime je predviđeno osnivanje tijela koje bi imenovalo sudije i tužioce te druge nosioce pravosudnih funkcija u ovom entitetu.
U Bosni i Hercegovini postoji državni Visoki sudski i tužilački savjet koji imenuje nosioce pravosudnih funkcija u cijeloj zemlji, osim ustavnih sudija.
Podršku većine u Skupštini RS-a dobio je i Zakon o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Njime se predviđa Poseban registar neprofitnih organizacija osnovanih u RS-u koje finansijski ili na drugi način pomažu strani subjekti uz političko djelovanje i političke aktivnosti neprofitnih organizacija koje ih određuje kao agente stranog uticaja.
Pored ostalog, neprofitna organizacija koja je upisana u Registar obavezna je da Ministarstvu dostavi polugodišnji i godišnji finansijski izvještaj.
U izvještaju se treba navesti naznaka uplatioca, visina doznačenih sredstava, vrsta i iznos naknade i prihoda izraženih u novcu ili drugoj vrijednosti, kao i izvještaj o utrošku sredstava.
Dok vladajuće stranke okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika tvrde da se radi odlukama usklađenim sa Ustavom RS-a, u opozicionim strankama su isticali kako se radi o zakonima, "željama jednog čovjeka (Dodika)", sa mogućim "nepredvidivim i opasnim" posljedicama za građane u RS-u.
"Ovo danas što vi radite je direktan udar na Dejtonski mirovni sporazum, na Ustav Bosne i Hercegovine i na Ustav Republike Srpske. Alal vera onome ko bude glasao danas za ovo", rekao je poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) Ognjen Bodiroga.
On je poručio da sve nadležnosti moraju biti vraćene istom procedurom kako su i prenesene, "u dogovoru i saglasnosti" oba entiteta u BiH.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik pozvao je poslanike da glasaju za zakone, rekavši "da je izuzetno povoljna situacija da se vrati subjektivitet Republike Srpske dat Ustavom Bosne i Hercegovine".
Dodik je istakao kako se RS "godinama pripremala za ovaj korak", posebno ističući da su jačani "policijski kapaciteti".
Naveo je da novi zakoni koji ukidaju nadležnosti države u RS-u, "ne znači secesiju".
"Iduće sedmice ćemo ići sa novim setom zakona", poručio je Dodik, ne navodeći o kojim novim se zakonima radi.
Dodik je i krajem januara najavio Prijedlog zakona o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, koji je u javnosti poznat i kao zakon o stranim agentima.
Takav prijedlog je iz procedure Narodne skupštine RS-a povučen u maju prošle godine, nakon velikog pritiska domaće javnosti, ali i iz inostranstva.

Usvojeni zakoni koji zabranjuju rad Suda i Tužilaštva BiH te Agencije za istrage u Republici Srpskoj

Univerzitetski profesor Igor Lakić bio je u vozu Beograd-Bar kada su prije 32 godine pripadnici Vojske Republike Srpske u mjestu Štrpci u Bosni i Hercegovini najprije iz voza izveli 20 civila, a potom ih mučili i ubili.
Lakić, je te 1993. godine, putovao u Bugarsku, po vizu Velike Britanije od koje je dobio stipendiju za usavršavanje. U voz je ušao u Užicu, a onome što je vidio na stanici Štrpci odlučio je da svjedoči pred više pravosudnih institucija u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
- U jednom trenutku sam čuo da neko viče, otvorio sam oči i ispred sebe sam ugledao četnika, u onom bukvalnom smislu riječi, osobu koja je nosila šubaru, kokardu, veliku bradu, redenike, preko one sivo maslinaste uniforme, i koji je tražio od mene da mu dam ličnu kartu. Identifikovali su sve nas putnike. Ušli su sa obje strane svakoga vagona, jedan do dva vojnika. Dali smo im lične karte. Oni su se predstavili, rekli su da su srpska četnička vojska - ispričao je Lakić gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata na Televiziji E.
Iz voza Beograd-Bar, prije 32 godine su oteti i ubijeni državljani tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, uglavnom bošnjačke nacionalnosti, iz Beograda, Podgorice, Prijepolja i Bijelog Polja.
- Izvodili ljude koji su, nažalost, za njih imali pogrešno ime i prezime - kazao je Lakić.
Nakon otmice iz voza pripadnici Vojske Republike Srpske i paravojnih formacija ubili su Esada Kapetanovića, Ilijaza Ličinu, Fehima Bakiju, Šeća Softića, Rifata Husovića, Halila Zupčevića, Senada Đečevića, Jusufa Rastodera, Ismeta Babačića, Toma Buzova i Adema Alomerovića.
Ubijeni su i Muhedin Hanić, Safet Preljević, Džafer Topuzović, Rasim Ćorić, Fikret Memović, Fevzija Zeković, Nijazim Kajević, Zvjezdan Zuličić i još jedna neidentifikovana osoba. Najmlađa žrtva zločina u Štrpcima imala je 16 godina, a najstarija 59 godina. 

Lakić kaže kako je o tom danu teško pričati, a intervjuu za Televiziju E je prvo njegovo svjedočanstvo pred televizijskim kamerama. Dodaje I kako bi o tom ratnom zločinu trebalo da govore svi svjedoci.
Od dvadesetoro ubijenih, osam je bilo iz Crne Gore. Do danas su pronađena tijela samo njih četvorice. Tijelo Halila Zupčevića otkriveno je krajem 2009. na obali jezera Perućac, dok su na istom mestu godinu dana kasnije nađeni posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine. Za ostalim ubijenima i dalje se traga.
<h2>Voz koji nikad nije stigao</h2>
- Sjećam se da je izveden momak iz kupea, udaljen možda dva, tri kupea od mene, bila je velika gužva u vozu, puno ljudi je stajalo, tako da se nije moglo dosta toga vidjeti, on je pitao šta ćete sad sa nama, odgovor je bio: “da vas popišemo, pa ćemo vas ukrcati za naredni voz”. Nažalost, kao što znamo, nijesu se ukrcali nikad u naredni voz, oni su ih tu ukrcali u jedan kamion i odveli. Svi smo mi putnici bili u šoku! Znate to jednostavno se desi nenadano, ne znate šta da radite, kako da reagujete - prisjetio se Lakić.
Među putnicima je, kaže vladao šok, nije bilo vidljivih reakcija. Šok je, kaže bio tako veliki da “ne znate šta vam se dešava”.
- Kad sam razgovarao sa inspektorima iz srpskog Tužilaštva za ratne zločine, pa su me pitali koliko mislim da je trajala otmica, ja sam rekao 15 minuta. Tako je ušlo u zapisnik! Ali, posle se ispostavilo da &nbsp;je otmica trajala dva sata, i da skoro niko od putnika nije bio u stanju da kaže tačno trajanje, jer smo svi bili u takvom šoku da nijesmo imali uopšte predstavu o vremenu – sjeća se Lakić.
Otmice putnika na željezničkoj stanici Štrpci se kaže sjeti svakog dana. Taj mu je događaj, dodaje, obilježio čitav život.
- Vi se nalazite u jednom zločinu, vi ste tu neki svjedok, i to vas prati cijeloga života, jednostavno ne možete te slike da izbrišete pred svojim očima. Teško je nama koji smo bili u tom vozu, a mogu tek da zamislim koliko je teško porodicama ljudi koji su tu stradali - naglasio je Lakić.
<h2>Proces bez kraja</h2>
Za zločin, koji su 27. februara 1993. počinili pripadnici Višegradske brigade Vojske Republike Srpske pod komandom Milana Lukića, pred sudovima u regionu osuđeno je 10 osoba.
Apelacioni sud u Beogradu je 30. novembra 2023. godine ukinuo je prvostepenu presudu za zločin u Štrpcima, a postupak koji je od 2019. vođen pred Višim sudom u Beogradu u januaru 2024. počeo je iznova. Prethodno su prvostepeno presuđeni pripadnici jedinice "Osvetnici" Gojko Lukić, Duško Vasiljević i Jovan Lipovac na po deset, a Dragana Đekić na pet godina zatvora. Dvojica od petorice optuženih su u međuvremenu umrli.
Igor Lakić kaže kako društvo stalno pokušava da se suoči sa prošlošću, no taj proces nikad ne dođe do kraja. Jednostavno se, dodaje, stane na pola puta, ili pred sam kraj.
- Mislim da je jako dobra inicijativa da se o ovakvim situacijama otvoreno govori, i zato sam ja večeras ovdje, jer smatram da treba svi da govorimo otvoreno o tome da nađemo prave krivce, jer možda su ti ljudi, koji su tu u vozu izvršili otmicu, radili po nečijem naređenju, ne možda, nego sigurno, treba naći nalogodavce - poručio je Lakić.
Ispričao je i kako je prije sedam, osam godina dobio poziv od školskog druga, koji je takođe bio u tom vozu i koji ga je pitao da li bi dao izjavu srpskom Tužilaštvu za ratne zločine.
- Odmah sam pristao da dam izjavu. Došla su dva inspektora iz Beograda, koji su sa mnom razgovarali, to je bilo neformalno, oni su imali ogromnu količinu slika mogućih otmičara, ali je problem bio u tome što nijesu mogli da nađu dokaze, da su oni zaista bili u tom vozu. Nakon toga, poslije nekoliko mjeseci sam dao i zvaničnu izjavu, ali, naravno, pred našim organima, jer takvo je pravilo, i tu sam detaljno opisao šta se sve desilo- rekao je on.
Ono što je, kaže, bitan detalj u svemu je da je u jednom trenutku u nejgov kupe ušao policajac u maskirnoj uniformi, koji je bio uredno obrijan.
- I to je bila neka bitna informacija, koja je pokazivala da postoji neka sprega između te paravojne jedinice i policije koja je radila na obezbjeđenju voza. Nakon toga, kontaktirao me tužilac iz Bosne i Hercegovine, i on je dolazio u Podgoricu da razgovara sa mnom, i ja sam onda išao u Sarajevo na suđenje, sa svim onim mjerama obezbjeđenja koje morate da prođete, jer sam u sudnici bio direktno suočen sa otmičarima, i dao sam izjavu, ali isto tako sam morao da odgovaram i na njihova pitanja. Mislim da bih danas isto to uradio- poručio je Lakić.
Nije, kaže, osjećao strah kada je govorio o tome. Bio je to, kako objašnjava, više osjećaj inata, da se govori o tome I da optužene gleda u oči.
- Rekli su mi, ako mi je neprijatno da mogu da gledam u jedan ekran, ali nijesam, direktno sam komunicirao sa svima u toj sudnici i nekako sam pokušao dam svoj doprinos svemu ovome. Posle sam dao još izjavu pred našim sudom u Podgorici, za suđenje u Beogradu, i stekao sam utisak da su tu organi ove tri države međusobno povezani, da komuniciraju međusobno. Koliko mi je poznato ta grupa iz Sarajeva je već dobila određenu presudu. Ali poslije toliko godina, poslije tri decenije moramo imati neki konačan ishod toga, kao poruku da se to više nikada ne smije ponoviti - istakao je Lakić.
<h2>Suđenje za zločin u Štrpcima u Bosni i Hercegovini</h2>
Apelaciono vijeće Suda Bosne i Hercegovine u avgustu 2023. godine potvrdilo je prvostepenu presudu kojom su sedmorica bivših pripadnika Vojske Republike Srpske osuđena na 91 godinu zatvora za učešće u otmici 20 civila iz voza u Štrpcima, koji su ubijeni na području Višegrada. Kako su tada objavili bosanskohercegovački mediji Luka Dragičević oslobođen optužbe da je kao komandant Druge podrinjske brigade iz Višegrada, dao naređenje izdao naređenje za odvođenje civila.
Jer su kao saizvršioci učestvovali u ubistvima 20 civila izvedenih iz voza na po 13 godina zatvora prvostepeno su osuđeni Obrad i Novak Poluga, Petko Inđić, Radojica Ristić, Dragan Šekarić, Oliver Krsmanović i Miodrag Mitrašinović.
U presudi se navodi da su se optuženi sa ostalim pripadnicima naoružane formacije kamionom dovezili do stanice u Štrpcima, gdje su neki od njih ušli u voz i nakon legitimisanja izveli 20 putnika, među kojima je bio kondukter u vozu, koje su kamionom odvezli u školu u Prelovu, gdje se nalazila komanda Prvog bataljona Druge podrinjske brigade.
Civilima su naredili da uđu u salu škole i skinu odjeću, nakon čega su ih pretukli, žicom im vezali ruke te ih, krvave, kamionom odvezli do srušene kuće Rasima Polje u Mušićima, gdje su ubijeni iz vatrenog oružja, a njihova tijela su potom bačena u Drinu. Kasnije su u jezeru Perućac pronađeni i identifikovani posmrtni ostaci četiri žrtve.
Tokom prvostepene presude je navedeno da je u likvidaciji 18 zarobljenih civila učestvovao Milan Lukić, a da su dvojica ubijena prilikom pokušaja bijega, od čega je jednog od njih usmrtio osuđeni Nebojša Ranisavljević, a drugog nepoznati vojnik.
Milana Lukića je Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio na doživotnu kaznu zatvora zbog zločina počinjenih u Višegradu, a Sud BiH je početkom 2020. protiv njega podigao optužnicu zbog zločina u Štrpcima, koju je odbio primiti na služenju kazne u Estoniji, dok je Ranisavljević na 15 godina zatvora osuđen u Crnoj Gori.
Iz Akcije za ljudska prava naveli su da je u krivičnom postupku koji je vođen protiv Nebojše Ranisavljevića u Crnoj Gori, utvrđeno je da je otmica u Štrpcima bila planirana i sprovedena uz znanje tadašnjih visokih funkcionera civilnih, policijskih i vojnih organa Srbije i SR Jugoslavije.
Profesor Igor Lakić, gostujući na Televiziji E je kazao da vjeruje da je njegova građanska i ljudska dužnost bila da nešto uradi, jer se svako, kako kaže, mogao naći u takvoj situaciji.
- To je bilo vrijeme rata, samo je bilo bitno na kojoj teritoriji ćete se naći, i kome ćete biti osoba sa pogrešnim imenom, ili vjerom, ili nacijom, ne znam čime. Svi smo mi ljudi, svi smo mi jednaki, i u meni je nekako progovori baš taj inat, ja mislim da je to bio inat, kao reakcija na ono što se svima nama desilo u tom vozu - rekao je Lakić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4aVwKGSnZeE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Igor Lakić svjedok otmice u Štrpcima: Te me slike prate cijeli život

U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka, izabran jedini prijavljeni izvođač radova. U ugovoru o izvođenju radova su precizno definisani svi tehničko-finansijski uslovi i obaveze obje strane u skladu sa dinamikom realizcije projekta – saopšteno je Portalu ETV iz Rudnika uglja Pljevlja, na pitanja koja smo im uputili zbog sumnji naših nezvaničnih izvora o mogućim zloupotrebama tendera za radove za izmještanje korita Ćehotine, odnosno sklapanja ugovora sa pljevaljskom kompanijom „Mining Mont“ vrijednog 580.000 eura. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde, da osim što je vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, kažu i da su sve poslove koji su povjereni ovom preduzeću mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja. Osim toga, ukazuju i na činjenicu da je vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši savjetnik izvršnog direktora Rudnika, te da se radi o „namještanju posla“.&nbsp; <h2>Rudnik pozajmljuje vozilo i eksploziv&nbsp;</h2> - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – kategorični su iz Rudnika. Objašnjavaju da se „radi o sredstvima koja su obezbijeđena od strane kompanije u slučaju da izvođač ne ispuni projektne obaveze što će, u tom slučaju, umanjiti iznos plaćanja RUP-a i predstavlja jednu vrstu garantnih sredstava za završetak projekta“. Kažu i da je to uobičajena ugovorna praksa u ovakvim ugovorenim poslovina. - Da pojednostavimo, nijedan urađeni posao od naše strane neće biti dodatno naplaćen izvođaču, a svaka usluga Rudnika ukalkulisna je u tenderom ponuđenu cijenu – ističu oni u odgovorima Portalu ETV. Kategorični su da je „ovakva odluka omogućila RUP-u nastavak redovne eksploatacije uglja, istovremeno garantujući kvalitet i sigurnost radova na izmještanju rijeke Ćehotine“. Napominju da je miniranje počelo uz strogo praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. - Bez stabilnog rada Rudnika uglja i Termoelektrane „Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone tekuće godine. Radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je kreno sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura sa PDV-om – saopštili su iz Rudnika Portalu ETV i istakli da za sada svi radovi idu planiranom dinamikom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>TVRDE DA NEMA „NAMJEŠTENIH TENDERA“: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Naši nezvanični sagovornici, međutim, tvrde da je tender „namješten“ kompaniji „Mining Mont“ i ističu da ta firma ne zadovoljava elementarne uslove za posao koji je dobila - nema takozvano anfo vozilo (mobilno vozilo za prevoz opasnih materija, sredstava za miniranje), ali da nemaju ni svoj eksploziv, te da koriste vozilo i eksploziv Rudnika. Prema njihovim tvrdnjama postoje sumnje u korupcijiu i za tender raspisan 31. decembra prošle godine, jer se, kako objašnjavaju, traži izvođenje radova koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika, tako da će kompanije koje na tenderu budu izabrane za te poslove dobiti novac za nešto što neće raditi?! <h2>Tri faze projekta&nbsp;</h2> Iz Rudnika uglja, s druge strane, sve te tvrdnje negiraju i pozivaju na saradnju i razumijevanje za projekat koji je, kako ističu, od najvećeg državnog značaja. Prva faza, prema njihovim riječima, jedna je od najzahtjevnijih u projektu. Obuhvata dužinu od 500 metara i prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krečnjački masiv.&nbsp; - Takav iskop zahtijeva primjenu miniranja ili bagera opremljenih hidrauličnim čekićem. Utvrđeno je da bi predviđeno trajanje radova ovom metodom iznosilo skoro godinu, što bi ugrozilo dinamiku eksploatacije uglja, definisanje rokova izmještanja korita rijeke Ćehotine tokom ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, a time bi se ugrozila stabilnost energetskog sistema Crne Gore – objasnili su oni odluku da Rudnik iskop prepušti drugoj kompaniji. Grupa za bušačko-minerske radove RUP-a, tvrde, nije bila u mogućnosti da preuzme ovaj posao zbog njenog obima i specifičnosti, vremenskog roka, kao i postojećeg opterećenja redovnim obavezama na otkrivci i eksploataciji uglja. - S obzirom na blizinu rječnog korita, groblja i objekta - brana Durutovići, bušačko-minerski radovi zahtijevaju poseban oprez, u skladu sa regulativom, kako bi se ispoštovala propisana geometrija bušenja, a uticaj miniranja na branu i korito sveden na minimum – ističu oni. Na osnovu analize obima i složenosti radova predviđenih za izmještanje rijeke Ćehotine, kako su naglasili, kao i trenutnog stanja radne opterećenosti grupe za bušenje i miniranje Rudnika uglja, donešena je odluka da se raspiše tender za izvođenje tih radova sa eksternim izvođačima, potrebnim kapacitetima i stručnom spremom, dok će Rudnik uglja pružiti svu tehničku podršku, uključujući obezbjeđenje „anfo vozila“ za pripremu eksplozivne smjese.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na ranije projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova – naglašavaju u pisanim odgovorima na naša pitanja. Treća faza projekta, kako kažu, je uliv u korito rijeke Ćehotine.&nbsp; - Na tom dijelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Krenuli smo i u betoniranje pomenutog dijela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta – pišu iz RUP-a. <h2>Tender pripremala komisija od 16 članova</h2> Napominju, da je „za preostali dio radova na projektu tenderska procedura, urađena od 16 članova komisije, u toku“ i nadaju se da će početkom februara izabrati kvalitetnog izvođača za preostale radove.&nbsp; - Napominjemo da, kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku – upozoravaju oni. Svjesni su, kako kažu, da će im sumnje, špekulacije i pogrešna tumačenja podatka u ovom projektu predstavljati dodatno opterećenje. - Ipak, u cilju pravilnog informisanja javnosti spremni smo sve da dodatno pojasnimo i odgovorimo – zaključili su iz RUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila je prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Sva tri tendera biće zatvorena 31. januara. Proizilazi da će izmještanje Ćehotine znatno prevazići i iznos od 20 miliona eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20, kao ni zašto je raspisan tender za iznajmljivanje mehanizacije, vrijedan 300.000 eura. Ostavili su nas i bez odgovora na pitanje da li je tačno da se tenderom traže izvođači radova i za poslove koje su već završile ekipe Rudnika u koritu Ćehotine.

Miniranje korita radi privatna kompanija, jer rudari imaju važnijeg posla

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić mogao bi uskoro biti u fokusu istrage Specijalnog državnog tužilaštva, čak i procesuiran zbog ,,suspektnih poruka“ u prepiskama na Skaj aplikaciji koje su došle u posjed američkih službi – ekskluzivno je otkriveno u emisiji ,,Bujica“ na hrvatskom privatnom televizijskom kanalu Z1. &nbsp; Prema informacijama TV Z1, prepiska iz Skaj aplikacija, koju je svojevremeno francuski Europol predao vlastima federacije Bosne i Hercegovine, povezuje lidera Nove srpske demokratije i prvog čovjeka parlamenta sa uticajnim članovima škaljarskog kriminalnog klana. &nbsp; - Njegova funkcija predsjednika državne Skupštine mogla bi uskoro biti i te kako ugrožena jer su sve ,,glasnija šaputanja“ o procesuiranju koje mu sprema Specijalno tužiteljstvo u Podgorici zbog suspektnih poruka u kojima su ga pominjali balkanski kriminalni klanovi. Te poruke su došle u posjed američkih službi nakon pada aplikacije Skaj – kaže se u prilogu emitovanom sinoć unutar emisije ,,Bujica“. &nbsp;&nbsp; SKAJ PREPISKE &nbsp; Koliko ima istine u tvrdnjama medija iz Hrvatske Portal ETV je pokušao da sazna: uputili smo jutros pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu, ali nije bilo odgovora do večernjih sati. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, još krajem prošle godine pojedinci iz crnogorskog bezbjednsosnog sektora plasirali su informacije o Skaj prepiskama crnogorskih članova škaljarskog klana sa uticajnim ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su dio vrha tog kriminalnog klana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250201180252_60ed492c980da3d135bf0fdc300205c7aea160deeec1b41ac27590c77d65cb60.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250201180252_60ed492c980da3d135bf0fdc300205c7aea160deeec1b41ac27590c77d65cb60" data-rendition-name="original" width="617" height="428" loading="lazy" alt="DA LI SU DOBILI SKAJ PORUKE: Načelnik SPO Predrag Šuković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović"> <figcaption>DA LI SU DOBILI SKAJ PORUKE: Načelnik SPO Predrag Šuković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema tim navodima, Skaj prepiske su ustupljene Specijalnom tužilaštvu, a partnerske službe su insistirale kod Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal, da otvori istragu o tome da li je Andrija Mandić pominjan u tim kriptovanim komunikacijama. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, riječ je o 1.500 Skaj komunikacija, među kojima su i prepiske Mila Božovića, pritvorenog predsjednika opštine Budva i doskorašnjeg visokog funkcionera, ali i finansijera Nove srpske demokratije. &nbsp;&nbsp; BALKANSKE IMPERIJALNE IGRE Na kanalu koji u Hrvatskoj smatraju zastupnikom desničarskih ideja, emitovan je prilog o strategijskim vezama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa kineskim predsjednikom Sijem, ali se istovremeno kritikuje hrvatski premijer Andrej Plenković zbog insistiranja na veoma dobrim vezama Hrvatske sa NR Kinom. &nbsp; Govoreći o situaciji na Zapadnom Balkanu, u prilogu koji je emitovan u okviru emisije ,,Bujica“, ocjenjuje se da je ključni remetilački faktor u regionu – režim srpskog predsjednika Vučića. A kao glavni instrument imperijalne politike zvaničnog Beograda se navodi Srpska pravoslavna crkva koja podržava ideju ,,srpskog sveta“. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FSYKgm3EsBXk%3Fsi%3DTZ8Ib_cnjZQbNfN4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - I dok Vučićev režim političkim neprijateljima otvoreno prijeti takozvanim ,,lojalistima“ kao svojevrsnom ,,Crnom rukom“ dvadeset i prvog stoljeća, a hrvatske službe optužuje za penetriranje u studentske nemire, prava je istina da se destabiliziranjem susjednih država kontinuirano bavi Srbija. I to preko svetosavske organizacije Prvoslava Porfirija Perića, što je naročito vidljivo u Crnoj Gori – ocjenjuje se u prilogu TV Z1. &nbsp; Kao ilustracija uloge Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori emitovao se insert iz video-zapisa snimljenog u Cetinjskom manastiru, na kojem se vidi kako sveštenici srpske crkve, uz horsku podršku ljudi u civilstvu, pjevaju pjesmu ,,Kad se na Kosovo srpska vojska vrati“... PERSONA NON GRATA &nbsp; - Četnički vojvoda Andrija Mandić, koji je prošle godine u Hrvatskoj stekao titulu persona non grata jedan je od ključnih protagonista destabilizacije Crne Gore – ističe se, između ostalog u prilogu dijelom posvećenom i ulozi aktuelnog predsjednika Skupštine Crne Gore. &nbsp;&nbsp; No, osim političkog targetiranja četničkog vojvode koji je postao nepoželjna osoba u susjednoj Hrvatskoj ime Andrije Mandića pominje se i u sklopu vrlo neugodnih informacija o njegovoj navodnoj povezanosti sa kriminalnim krugovima u regionu. &nbsp; Zato bi od izuzetne važnosti bilo da Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović saopšti da li zaista ima indicija za otvaranje istrage koja bi vodila u pravcu lidera Nove srpske demokratije i nekadašnjeg čelnika Demokratskog fronta. &nbsp;

TV Z1: Funkcija Andrije Mandića ugrožena zbog poruka u Skaj aplikaciji koje posjeduje Specijalno državno tužilaštvo

Šef kabineta predsjednika Vlade Crne Gore i funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Branko Krvavac podnio je danas premijeru Moilojku Spajiću ostavku, saznaje Portal ETV iz vrha izvršne vlasti.&nbsp; Prema istom izvoru, Krvavac je informaciju o vlastitom povlačenju proslijedio i Predsjedništvu PES-a, ali je molio da, prije objave javnosti, ,,pripreme teren“.&nbsp; Poruka je bila relativno kratka i sročena da ne izaziva dalje prepirke ili svađe unutar PES-a.&nbsp; - Ljudi – ovo neka ostane ovdje, ali da znate, danas sam @MickeyBato predao ostavku. To će se potvrditi na prvoj sjednici. Lični su razlozi. Do tada ćemo vidjeti i medijski da se napravi da to ispadne sve kako treba za PES, jer ne želim da tu dodje do do nekih problema – napisao je Krvavac, kako je Portalu ETV prenio visoki funkcioner Spajićeve stranke.&nbsp; <blockquote>- To što je podnio ostavku ne znači da će i otići. Branko je do sada tri puta podnosio ostavku. Kada Spajić i Vlada neće da igraju kako Branko svira, Branko podnese ostavku koju Milojko ne prihvati.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020623020_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025020623020_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68" data-rendition-name="original" width="1080" height="679" loading="lazy" alt="Krvavac i Spajić"> <figcaption>KOJI SU MOTIVI OSTAVKE: Krvavac i Spajić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Za sada nijesu poznati motivi ovog poteza. Prema jednoj verziji, postoji uzročno posljedična veza između neuspjeha pregovora u Budvi i pritiska na nosioca liste ,,Budva naš grad“ Nikole Jovanovića, koji se odvijao, između ostalog, i preko sveštenika Srpske pravoslavne crkve Mijajla Backovića.&nbsp; Kravavac i Backović su u bliskim rodbinskim odnosima i šefu kabineta predsjednika Vlade teško je pao, kažu iz njegovog okruženja, napad na imovinu Mijajla Backovića i paljenje njegovog luksuznog automobila ,,BMW X6“, između dva kruga pregovora o formiranju vlasti u Budvi.&nbsp; Prema navodima više izvora Portala ETV iz Budve, na Jovanovića su pritiskali iz dva pravca. Osim popa Backovića, na Jovanovića i ljude iz koalicije ,,Budva, naš grad“, značajan pritisak i kroz lične i porodične prijetnje... Kravavac i Backović su u bliskim rodbinskim odnosima i šefu kabineta predsjednika Vlade teško je pao, kažu iz njegovog okruženja, napad na imovinu Mijajla Backovića i paljenje njegovog luksuznog automobila ,,BMW X6“, između dva kruga pregovora o formiranju vlasti u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206220244_22e41e82ab05418e923a4f8978513e0f37fa22e81a80ba612798ccd0d6ee62b0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250206220244_22e41e82ab05418e923a4f8978513e0f37fa22e81a80ba612798ccd0d6ee62b0" data-rendition-name="original" width="496" height="401" loading="lazy" alt="KOLATERALNA ŠTETA: Zapaljeni automobil sveštenika SPC Mijajla Backovića"> <figcaption>KOLATERALNA ŠTETA: Zapaljeni automobil sveštenika SPC Mijajla Backovića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  No, Jovanović je istrajao u odbrani vlastitog stava, a Backović je, nakon paljenja automobila, odlučiio da se povuče, a užu porodicu je iz nekog razloga hitno prebacio u Srbiju. &nbsp; Sve su to, kažu upućeni izvori, bili posredni razlozi da Krvavac odluči da ,,digne sidro“: danas popodne je pismenu ostavku podnio lično na sto premijera Milojka Spajića. - To što je podnio ostavku ne znači da će i otići. Branko je do sada tri puta podnosio ostavku. Kada Spajić i Vlada neće da igraju kako Branko svira, Branko podnese ostavku koju Milojko ne prihvati. Nakon toga se njih dvojica pomire. To se dešavalo tri puta tokom posljednjih dvanaest mjeseci – kaže za portal ETV funkcioner PES-a.&nbsp; Isti izvor kazao je da su se noćas sastali Milojko Spajić i Branko Krvavac i da je premijer tražio da šef kabineta povuče ostavku. No, Kvavac je, ističu ljudi iz Vlade Crne Gore, ostao pri stavu da se ostavka ne povlači.&nbsp;

Sjutra promocija knjige Studije i ogledi o crnogorskoj prošlosti na FCJK

Tramp izbjegao molbu Starmera za bezbjednosne garancije Ukrajini

Dodik pozvao čelnike Federacije BiH na razgovor o sprovođenju Dejtonskog sporazuma

Usvojeni zakoni koji zabranjuju rad Suda i Tužilaštva BiH te Agencije za istrage u Republici Srpskoj

Igor Lakić svjedok otmice u Štrpcima: Te me slike prate cijeli život

PRATITE TVe UŽIVO